Autorski članci: Andrijana Mušura Gabor

26. listopada 2019. / Aktualno Članci

psihologija

Tržište rada i umjetna inteligencija: ljudi bi radije da ih zamijeni robot nego drugi čovjek. A kolegu – drugi čovjek!

Kognitivna inteligencija je daleko precijenjena ljudska osobina, zaključuje Andrijana Mušura Gabor u članku u kojem prikazuje istraživanja o predodžbi umjetne inteligencije na radnom mjestu, koja otkrivaju ponešto i o predodžbi o tome što je čovjek. Kao da je umjetna inteligencija potaknula čovjeka da emocijama prizna drukčiji status od dosadašnjeg

Andrijana Mušura Gabor

7. lipnja 2019. / Aktualno

psycho killer

Ekskluzivni izračuni financijskog optimizma/pesimizma i zadovoljstva životom u Hrvatskoj u posljednjih deset godina. Koliko stvarno međusobno ovise?

Ako volite vidjeti širu sliku, primijetit ćete kako smo u zadnjih 10 godina postali nezadovoljniji životom, a financijski optimističniji, piše Andrijana Mušura Gabor. Ako ne volite širu sliku, zaključit ćete kako smo u zadnje tri godine malo zadovoljniji životom, i svakako financijski optimističniji. Ako se poistovjećujete sa stavom "nije mi jasno", primijetit ćete kako je svijet optimističniji i zadovoljniji životom, dok kod nas ti pokazatelji divergiraju. No, pročitajte do kraja (završeci su važni)

Andrijana Mušura Gabor

13. veljače 2019. / Članci

Ekonomika darivanja

Kao idealan dar ekonomisti preporučuju novac. Bihevioralni ekonomisti iskustvo i rizik

Primatelj procjenjuje vrijednost dara na 70% njegove kupovne cijene. To znači da se 30% vrijednosti dara ne uspijeva percipirati. Ako uzmemo da su Hrvati na Božićne darove potrošili 2 milijarde kuna, to znači da je 600 milijuna kuna ostalo neopaženo, gotovo kao bačeno u vjetar

Andrijana Mušura Gabor

15. srpnja 2018. / Članci

socijalna psihologija

Od tima do nacije: pitanje identiteta i vjerovanja u pravedan svijet

Nastup hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Rusiji vjerojatno će se, kad splasne euforija, detaljnije psihološki i sociološki analizirati. Andrijana Mušura Gabor u ovom članku nudi moguće odrednice budućih analiza: pitanje kako funkcionira tim (za razliku od grupe), što je vođa a što emotivna inteligencija, tu je i problem poistovjećivanja (socijalnog identiteta), kakav je odnos promatrača prema autsajderima (malim nacijama) i kakve sve to veze ima s vjerom u pravedan svijet

Andrijana Mušura Gabor

30. lipnja 2018. / Članci

Što smo naučili o sebi u vrijeme informacijske revolucije

Prosječni manager trećinu radnog vremena potroši na elektronsku poštu: to je distrakcija, ali i potencijal

Procjena je McKinsey Globalnog Instituta da društvene tehnologije imaju potencijal povećati produktivnost zaposlenika za 20-25% samo zbog mogućnosti pristupa znanju kojeg sadržavaju društvene mreže

Andrijana Mušura Gabor

3. ožujka 2018. / Članci

Psihologija materijalizma

Istraživanje: Ne iseljava se zbog osnovnih potreba, nego ljudi žele i misle da mogu i zaslužuju bolje

Ovaj je članak samo kratka refleksija o psihološkim aspektima potrošnje i materijalizma kao vrijednosti, piše Mušura Gabor. Ističe da materijalizam izaziva češći osjećaj negativnih emocija (strah, ljutnja, tuga) a da su pozitivni osjećaji (sreća, veselje, vitalnost) manje učestali. Prikazuje zaključke istraživanja o materijalizmu kao vrijednosti u Hrvatskoj te kakva je njegova povezanost s iseljavanjem

Andrijana Mušura Gabor

2. veljače 2018. / Članci

Vjerovanje u pravedan svijet (2)

Kako su povezani (anonimno) donatorstvo, odgoda zadovoljstva i vjera u božju pravednost

Je li vjera u pravedan svijet fundamentalna obmana koja je korisna za mentalno zdravlje ili je učinkovit alat (kontrole) koji omogućava funkcioniranje društva? Pronađena je njezina poveznica s autoritarnosti i konzervativizmom. Ali, kad vjera u pravedan svijet ne bi postojala, ljudi bi se teško posvetili ispunjavanju ciljeva, od dugoročnih kao što je obrazovanje do poštivanja prometnih pravila. Ta vjera omogućava da su kotačići društva podmazani

Andrijana Mušura Gabor

12. siječnja 2018. / Članci

Vjerovanje u pravedan svijet (1)

Svijet nije pravedan! Zašto u to ipak vjerujete (i još ga pogoršavate)? Razlika Europe i Amerike

Događaji su u većoj mjeri rezultat slučajnosti, nego što si priznajemo. Zašto ljudi krive žrtve? Bez vjerovanja u pravedan svijet, da su ishodi rezultat zasluženog nastojanja, narušava se osjećaj stabilnosti, predvidljivosti i kontrole. S druge strane, vjerovanje u pravedan svijet potiče mirenje sa situacijom, kao u slučajevima kad tvrdimo da imamo vlast kakvu zaslužujemo, da su si žrtve same krive i sl. Istraživanja otkrivaju psihološki i socijalni, pa i politički aspekt sveprisutne predrasude

Andrijana Mušura Gabor

27. listopada 2017. / Članci

bihevioralna ekonomija

Ministarstvo koje ljude potiče na bolje? Ili ih gnjavi, docira im, manipulira i uzima im slobodu izbora?

Jedna jedina rečenica na računu za porez koja je navela koliko je građana platilo porez na vrijeme donijela je UK-u preko 200 milijuna funti prihoda. Je li to manipulacija? Vjerojatno. Je li je moguće izbjeći? Vjerojatno. Ima li pozitivne posljedice i na građane individualno i za državu? Itekako. Neki poticaji međutim izazivaju ozbiljne moralne dileme

Andrijana Mušura Gabor

5. rujna 2017. / Članci

psihologija

Stručnjaci u predviđanju imaju neznatno bolji rezultat od slučajnog pogađanja, 50-55 posto. Neki su i lošiji. Koji?

Nakon što se stručnjake suoči s (ne)točnošću njihovih prognoza, vjerovat će kako su "zamalo pogodili" i tvrditi da su ishod predvidjeli s većim stupnjem vjerojatnosti nego što zaista jesu. Kada bi bili u pravu, točnost prognoze bi objašnjavali svojim dubokim razumijevanjem teme, dok bi u slučaju pogrešne prognoze vrlo rijetko priznali duboko nerazumijevanje

Andrijana Mušura Gabor