Članci

29. svibnja 2017. / Članci Rasprave

Zakon o znanosti (2)

Ne određuje pravo etiku, nego etika određuje pravo

Na analizu predloženih izmjena Zakona o znanosti, pod naslovom "Barišić namješta Zakon o znanosti kao da bi mu Nijemci mogli oduzeti doktorat", reagirao je ministar, pozivajući se na očitovanje voditelja radne skupine za izmjenu Zakona. Odgovor na tu reakciju, koji ovdje objavljujemo, stavlja naglasak na zapostavljena etička pitanja u znanosti u Hrvatskoj

Ideje.hr

28. svibnja 2017. / Članci

Statistika

Opasnost od terorizma očima statistike

Najgore razdoblje terorizma u Europi nije danas nego su to bila desetljeća od sedamdesetih do devedesetih, kad je terorizam bio domaći

Zvonimir Šikić

26. svibnja 2017. / Članci

IZBORI

Pitanje legitimnosti: Nijedan poredak nije vječan

Koliko još dugo ovaj poredak možemo nazivati legitimnim ako u svakom izbornom ciklusu sve manje ljudi sudjeluje. Čak i razvijene zemlje, poput Francuske, povremeno moraju napraviti "relaunch" republike

Marko Grdešić

25. svibnja 2017. / Članci

GOSPODARENJE OTPADOM

Pet grešaka u gospodarenju otpadom

Želimo li da poduzetnik investira u tehnologiju za preradu plastike, ona mu mora biti dostupna po cijeni, da je bude u dovoljnim količinama, da zadovoljava po stupnju čistoće, razvrstanosti po boji i drugim karakteristikama. Izrada Plana gospodarenja otpadom podrazumijeva konzultacije s gospodarstvom. Kojih, pogađate, nije bilo

Mirjana Matešić

23. svibnja 2017. / Članci

Zakoni

Barišić namješta Zakon o znanosti kao da bi mu Nijemci mogli oduzeti doktorat

U javnu raspravu upućen je Nacrt Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. U njemu se više vodi računa o pojedinim dužnosnicima nego o općim interesima i unapređenju sustava znanosti. Radi se o eklatantnom primjeru klijentelističkog prijedloga zakona

Ana Petošić

21. svibnja 2017. / Članci

Galbraith u Zagrebu

Čovjek koji se bavi nejednakošću, a Piketty mu ide na živce

Univerzalni trend što se tiče nejednakosti ne postoji, ne vrijede ni Kuznets ni Piketty, no Galbraith zaključuje da daljnjeg općeg rasta nejednakosti nema, premda se zadržala na vrlo visokim razinama

Karlo Vujeva

20. svibnja 2017. / Članci

Znanost i pseudoznanost (3)

Pseudoznanost u obliku kulta znanosti

U trećem, odličnom, članku o pseudoznanosti raspravlja se o predrasudama, interesima, izbjegavnju informacija, internetu, polarizaciji skupina, potrebi za pripadanjem, te napokon o kultu znanosti koji ima svoju ikonografiju, svoje evangeliste, uvjerenje o svemoći, zahtjeve za divljenjem i strahopoštovanjem i potiskivanjem radoznalosti

Igor Rončević

18. svibnja 2017. / Članci

UNUTRAŠNJA POLITIKA

Zašto su ovi zbori drukčiji od dosadašnjih: lokalni test za parlamentarnu većinu

Lideri dviju vodećih nacionalnih stranaka, HDZ-a i SDP-a na lokalnim izborima testiraju svoj autoritet u strankama koje su relativno nedavno preuzeli; izazivači testiraju svoj potencijal, dugogodišnji lokalni moćnici svoju održivost a osobe iz javnog života svoj stvarni utjecaj

Višeslav Raos

14. svibnja 2017. / Članci

Znanost i pseudoznanost (2)

Dok sasiječete jedan pseudoznanstveni prigovor, nastanu dva nova

Zašto je teško opovrgnuti pseudoznanost? Zato što je uvijek lakše smisliti prigovor nego odgovoriti na njega. Odgovori moraju zadovoljavati visoke kriterije, dok se prigovori mogu rangirati od ozbiljnih do besmislenih, odnosno zlonamjernih. Pseudoznanstvenici su ustvari dosta inventivni -:)

Igor Rončević

11. svibnja 2017. / Članci

DRŽAVA I EKONOMIJA (1)

Poduzetnička država Mariane Mazzucato: Do razvitka planski i bez poveza na očima

U prvom u seriji članaka o ulozi države u ekonomiji prikazuje se vrlo popularno i utjecajno, iako u Hrvatskoj zapostavljeno, istraživanje Mariane Mazzucato, prema kojem su u razvoju američke visokotehnološke industrije presudnu ulogu imali država i javni fondovi, kvantitetom i kvalitetom ulaganja. Raspravlja se teza da se američki pristup može oponašati

Toni Prug