1. siječnja 2019. / Članci
Razliku u ritmu protjecanja vremena na razini mora i na visini od 20 000 km iznad razine mora (što je tipična visina GPS-satelita) je takva da je svakako treba uzeti u obzir ako želimo postići preciznost navigacije na tlu od barem pet metara, piše Dario Hrupec
Dario Hrupec 
29. prosinca 2018. / Aktualno Članci
Pomisao da je monetarni eksperiment uvođenja zajedničke valute na kontinentu koji je u dva svjetska rata i komunističkoj revoluciji pobio 100 milijuna ljudi nešto što treba ostaviti nedovršenim, uz nadu da će generacije koje dolaze nekako okončati taj posao, jest, blago rečeno, stupidna. U drugom članku, ponovo utemeljenom na knjizi Josepha Stiglitza, objašnjava se kako bi se eurzona trebala promijeniti da se spasi zajednička valuta članica EU
Pooka Zecov 
22. prosinca 2018. / Članci
U Priči o dva grada, Charles Dickens napisao je „ovo je najbolje i najgore od svih vremena“. I zaista je tako. Najbolje živimo, imamo mogućnosti borbe protiv bolesti, višu kvalitetu života, ali ovo je i najranjivije razdoblje jer u roku 24 sata terorist ili politička pogreška mogu nas koštati rata. Prvi svjetski rat koštao nas je 20 milijuna ljudi, u Drugom svjetskom ratu izgubili smo oko 60 milijuna života. U periodu od 1991. u petanestak godina od gladi je u svijetu umrlo 423 milijuna ljudi. Ako ništa ne učinimo, uništit će nas klimatske promjene
Mirjana Matešić 
15. prosinca 2018. / Članci
Ideje.hr započinju seriju članaka o pristupanju Hrvatske eurozoni. U prvom, Željko Ivanković izdvaja neke aspekte Stiglitzove knjige Euro i zaključuje da će se građani o ulasku u eurozonu opredjeljivati s obzirom na činjenicu da Europska unija doduše nije razvila demokratske mehanizme, ali da su tek u Hrvatskoj demokratski standardi zaostali (što se očituje i na početku procesa). To značajno utječe na (ne)zainteresiranost i za proces i za njegove političke karakteristike i posljedice: neka bude kako bude. Ponekom ipak neće biti baš sasvim svejedno
Željko Ivanković 
14. prosinca 2018. / Članci
Činjenica da je sustav začet nakon I. svjetskog rata bio sustav nacionalnih država mogla je značiti da je uspostavljen koloplet odnosa koji će imati veće šanse za promicanje mira od klasične ideje ravnovjesja među velikim silama. No, istovremeno su ključna unutrašnja pitanja novonastalih zajednica ostala netematizirana, piše Žarko Puhovski. Radilo se je o zamjeni demokratskoga odlučivanja nametanjem najčešće nacionalističkog interpretiranja državnoga identiteta.
Žarko Puhovski 
8. prosinca 2018. / Članci
Matija Kroflin pojašnjava pregovore sindikata javnih službi s Vladom, tvrdi kako plaće u javnim službama rastu sporije nego u privredi, kako je VSS u Hrvatskoj najmanje plaćen upravo u obrazovanju, kako su plaće u javnim službama - kada se se uspoređuje usporedivo - manje nego u privredi. Vlada izbjegava voditi transparentnu politiku plaća. Odgovara li joj više - stihija
Matija Kroflin 
7. prosinca 2018. / Članci
Prema jednom tumačenju polarizirana se češka politička scena raspala na trećine: 1. razbijena proeuropska trećina koja vjeruje u pravni poredak i demokraciju, ali nema političku viziju, 2. nacionalisti koji ne mogu opstati bez prestrašenih i izmanipuliranih birača i stvaranja neprijatelja, 3. nedemokratski liberali kojima je izborni rezultat iznad vladavine prava a jaka ekonomija jedini razlog postojanja demokracije.
Sofija Kordić 
6. prosinca 2018. / Članci
Skupina istraživača, u kojoj je sudjelovao i naš autor, Kosta Bovan preuzela je podatke o svim predsjedničkim izborima na svijetu u posljednjih 10 godina, prikupili snimke govora te analizirali glasove kandidata. Rezultati su pokazali kako kandidati s dubljim glasom imaju veće šanse, ali samo ako im je glas varijabilan. Posebno je zanimljivo da šanse kandidata s dubljim glasom ovise i o dominantnoj ideologiji glasača
Kosta Bovan 
27. studenoga 2018. / Članci
Kapaciteti prihvata stranog stanovništva ni u jednoj državi ili zajednici država nisu beskrajni, ali a priori odustati od prihvata ugroženih, odustati od mogućnosti da im se da pravo da zatraže azil znači provoditi politiku koja Europu vraća u mračna vremena, piše Lana Pavić, doktorantica na Fakultetu političkih znanosti na temu hospitaliteta, povijesti i razvoja tog pojma
Lana Pavić* 
23. studenoga 2018. / Članci
Događaji iz 2008. godine dokazuju, kako pred kraj knjige kaže Tooze, da ''političko u 'političkoj ekonomiji' zahtijeva da bude uzeto za ozbiljno.'' Prava teorija zavjere sastoji se u iluzornom vjerovanju da će globalni kapitalizam, koji se oslanja na kronično neartikulirane i inherentno nedosljedne političke stavove glavnih aktera na političkoj sceni liberalnih demokracija, nekako preživjeti sljedeću globalnu krizu.
Pooka Zecov