Članci

17. srpnja 2017. / Članci

Emigracija

Ubi bene, ibi patria – ili o patriotizmu u oskudnome vremenu

Počevši od (kolektivne) analize straha od praznog prostora i s time povezane ideologije patriotizma, u članku se problem emigracije, koja se ulaskom u Europsku uniju ustvari zagovarala, svodi na pitanje - tko određuje sreću pojedinca. Kakve su u tom pogledu pozicije ideologija, liberalizma i komunitarizma, te ideologa, Bozanića i Kardelja

Žarko Puhovski

16. srpnja 2017. / Članci

Traženje svetog grala (1)

Za uspješan gospodarski rast potrebno je milijun pobuna

Kome odgovara sadašnji hrvatski gospodarski rast? Ne uključuje one koji su odlučili emigrirati, a ni blokirani od njega nemaju nikakve koristi. Oni koji imaju koristi su manjina vlasnika kapitala i dio managementa. Da bi bio dugoročno uspješan gospodarski rast mora biti inkluzivan

Ivo Bićanić

16. srpnja 2017. / Članci

Ljetni tečaj suradnje

Nadigravanje sebičnjaka: Što je zajedničko operi Tosca i prodaji lažne robe za lažni novac

Matematičko modeliranje prikazuje mogući svijet, da je ono što je neočekivano ipak moguće. U seriji (ljetnih) članaka prikazat ćemo različite modele suradnje, pretpostavke, očekivanja i neočekivane ishode. Uvodni članak opisuje poznatu teoriju igara, slučajeve u kojima suradnja ima prednost pred ostvarenjem sebičnog interesa. Svijet suradnje je dakle moguć, no koliko je stvaran, time se model ne bavi

Zvonimir Šikić

13. srpnja 2017. / Članci

Ekonomska i monetarna unija

Treba li Hrvatska doista uvesti euro u što kraćem roku?

U propagandnom naletu simpatizera ubrzanog hrvatskog pristupanja euru druga se mišljenja gotovo i ne čuju, međutim činjenica da eurozona još uvijek ne funkcionira kao optimalno valutno područje, kao i nedavna recesijska iskustva mediteranskih zemalja pozivaju na oprez

Robert Brozd

13. srpnja 2017. / Članci

Održivi razvoj

17 globalnih ciljeva: poslovni ih lideri ne mogu ostvariti sami

Globalni ciljevi održivog razvoja usvojeni su prije gotovo dvije godine i od tada ih je prihvatio dobar dio europskog poslovnog svijeta. Zašto primjena ipak ide sporo? Što misle građani, javna uprava, srednji management, zaposlenici

Mirjana Matešić

13. srpnja 2017. / Članci

Transformacija znanosti

I studenti s malo novca mogu biti vrhunski znanstvenici: Quo vadis, chemia?

Razvoj računala je omogućio kemiji da prestane biti znanost kojoj je mjesto isključivo u laboratoriju – danas, računalna kemija služi ne samo kao teorijska podloga eksperimentalnoj kemiji, već i preuzima dio njenih poslova. A uz nezaustavljiv rast računalne snage, igralište za in silico istraživanja ubrzano se širi.

Igor Rončević

6. srpnja 2017. / Članci

Svi govore o rastu zaposlenosti, a zaposlenost opada (2)

Nisu svi osiguranici u Mirovinskom zaposleni

U prvih 5 mjeseci 2017. je broj zaposlenih s burze manji za 7.637 osoba (7,8%) nego u istom periodu 2016, ali je istovremeno još brže pao broj osoba koje su dolazile na burzu iz radnog odnosa. Tržište rada nije lako pratiti i interpretirati, a donošenje odluka i izvođenje nepreciznih zaključaka na površnim i dvojbenim podacima može biti vrlo štetno i pogubno za velik broj ljudi

Matija Kroflin

4. srpnja 2017. / Članci

O krizi demokracije

Empirija i teorija: Koliko su za demokraciju nesposobni građani, a koliko elite

Članak ukratko prikazuje na kojim su konceptima utemeljeni različiti modeli demokracije te iznosi rezultate empirijskih istraživanja, ali i teorijskih analiza, o slabim točkama demokracije, u njezinom vrhu ili u njezinoj osnovi, u elitama ili među političarima

Kosta Bovan

30. lipnja 2017. / Članci

Međunarodni odnosi

Granica sa Slovenijom bila je i ostala više zadatak diplomacije nego prava

Još ne potpuna integracija Hrvatske u EU mogla bi naići na nove prepreke nakon nelegalne arbitraže o granici. Uz dosadašnju konstruktivnost u pristupu rješavanja graničnih pitanja sa Slovenijom i odlučnost, Hrvatska bi morala demonstrirati i čvršće opredjeljenje za europske vrijednosti u obračunavanju s klijentilizmom, korupcijom i sve izraženijim povijesnim revizionizmom

Božo Kovačević

27. lipnja 2017. / Članci

Kriza ponovljivosti znanstvenih rezultata

Čemu služi znanost ako je “većina istraživanja pogrešna”

Više od 80 posto objavljenih znanstvenih članaka iz biomedicine prikazuje rezultate pogrešno postavljenih, pogrešno usmjerenih, neponovljivih i neprovjerljivih istraživanja. Sustav koji potiče stvaranje i širenje beskorisnih rezultata potrebno je hitno mijenjati

Branka Bernard