s
f i y S
Jürgen Habermas (1929 – 2026), majstor najfinijega prijelaza
Argumenti ne pomažu. Moralni pupoljci Jonathana Haidta i razlike liberala i konzervativaca.

31. ožujka 2026. / čita se 7 minuta

Dario Hrupec

SOCIJALNA PSIHOLOGIJA, MORAL

Argumenti ne pomažu. Moralni pupoljci Jonathana Haidta i razlike liberala i konzervativaca.

Moralne prosudbe ne donosimo razumom već intuitivno i automatski, a razum tek naknadno služi kao opravdanje vlastitog stava. To je središnja teza knjige "Pravedni um" američkog socijalnog psihologa Jonathana Haidta o čemu piše Dario Hrupec. Razlog naših različitih procjena nije u inteligenciji ili obrazovanju, nego u različitim "moralnim pupoljcima" koje djelomično stječemo, a djelomično su nam urođeni. Razumni argumenti rijetko mijenjaju duboko ukorijenjene moralne stavove.

Logika predikata. Kompaktnost, Skolemov teorem i nestandardni modeli

28. ožujka 2026. / čita se 24 minute

Zvonimir Šikić

ŠTO JE LOGIKA (9)

Logika predikata. Kompaktnost, Skolemov teorem i nestandardni modeli

U devetom nastavku serijala o logici, Zvonimir Šikić pokazuje kako aksiomi prvog reda ne mogu jednoznačno odrediti beskonačne matematičke strukture. Zbog tog ograničenja, poznati sustavi poput aritmetike, realnih brojeva i teorije skupova neizbježno imaju i svoje nestandardne modele.

27. ožujka 2026.

Ivan Fischer

INTERVJU DAVOR HORVATIĆ

Veliki hadronski sudarač je ubio snove

Otkriće nove čestice na LHC-u, 80. dosad poznatog bariona, nije pomaklo granice fizike izvan domene Standardnog modela, ispričao je teoretski fizičar Davor Horvatić u razgovoru za Ideje.hr. Otkrivaju se dosad neviđene konfiguracije poznatih čestica, no nema eksperimenata koji bi mogli potvrditi - ili pobiti - nove teorije fizike.

Pobuna Elfriede Jelinek protiv terora porezne uprave. Devijacije suvremenog kapitalizma

27. ožujka 2026. / čita se 11 minuta

Igor Gajin

KNJIŽEVNOST

Pobuna Elfriede Jelinek protiv terora porezne uprave. Devijacije suvremenog kapitalizma

Sučena sa istragom zbog moguće utaje poreza, o kojoj isprva nije bila ni obaviještena, nobelovka Elfriede Jelinek uzvratila je furioznim monologom u romanu "Osobni podaci". Igor Gajin ističe da se autorica ne ograničava samo na vlastiti slučaj, nego literarnim sredstvima duboko prodire u funkcioniranje suvremenog kapitalizma.

Kamo ide moja bolest kad se ja oporavim? Snimka razgovora

23. ožujka 2026.

Ideje.hr

KIC Zagreb i Ideje.hr

Kamo ide moja bolest kad se ja oporavim? Snimka razgovora

Bolnica Vrapče spomenik je kulture najviše razine, rečeno je na tribini o animiranom filmu Psihonauti koji je pobrao nagrade na Animafestu i festivalima u Francuskoj i Nizozemskoj (zasad) a nastao je u sklopu radionice za terapiju umjetnošću. Razgovor su organizirali KIC Zagreb i Ideje.hr

Ostvarivanje utopije. Kako je Finska već osam godina najsretnija zemlja na svijetu

17. ožujka 2026. / čita se 11 minuta

Davor Nikolić

DRUŠTVENO ISTRAŽIVANJE

Ostvarivanje utopije. Kako je Finska već osam godina najsretnija zemlja na svijetu

Može se, nije nedostižno, sažetak je razmatranja Davora Nikolića o tome kako je Finska postigla već osam godina biti najsretnijom na svijetu. Magična riječ je povjerenje, ali to ipak nije sve - jednakost, otvorene mogućnosti i slobodan pristup načela su koja nisu prazne fraze, nego se mogu prepoznati kao konkretna ostvarenja.

17. ožujka 2026.

Ivan Fischer

INTERVJU ANJA BAREŠIĆ

AI će postati sveprisutan kao električna energija

Umjetna inteligencija koristi se u zdravstvu već više od pola stoljeća, no globalni uzlet popularnosti umjetne inteligencije doveo je do znatno veće dostupnosti resursa uz pomoć kojih se mogu razvijati nove aplikacije u zdravstvu. Voditeljica europskog huba za razvoj digitalnih inovacija u zdravstvu Anja Barešić za Ideje.hr objašnjava koje je trenutačno stanje AI u zdravstvu, koji su njezini potencijali i koja ograničenja.

Nenad Starc: Manifest nesologije, znanosti o otocima.

17. ožujka 2026. / čita se 9 minuta

Dr. Predrag Bejaković

NESOLOGIJA

Nenad Starc: Manifest nesologije, znanosti o otocima.

"Hrvatski otoci - uvod u nesologiju" više je od znanstvenog zbornika, tvrdi Predrag Bejaković u osvrtu na knjigu koju smatra jednom od temeljnih djela suvremene hrvatske humanističke i društvene znanosti. Radi se o znanstvenoj sintezi, teorijskom iskoraku i implicitnom apelu kreatorima politika i donositeljima odluka.

Jürgen Habermas (1929 – 2026), majstor najfinijega prijelaza

17. ožujka 2026. / čita se 12 minuta

Žarko Puhovski

In memoriam

Jürgen Habermas (1929 – 2026), majstor najfinijega prijelaza

Nasljednik frankfurtske škole, koji je odustao od nekih od njezinih temeljnih postulata, globalno značajni teoretik komunikacijskoga djelovanja, u javnosti je desetljećima funkcionirao s ozbiljnim govornim hendikepom, ljevičar koji je ljevici ispostavljao ozbiljne svjetonazorske i političke račune, Nijemac s ambicijom građanina svijeta, no - iznad svih paradoksa – bio je mislilac koji je prošao i modernu i postmodernu na način koji gotovo dopušta tvrdnju da je više utjecao na ove pojmove, nego oni na njega, piše Žarko Puhovski u povodu smrti najznačajnijeg filozofa današnjice