Članci

4. svibnja 2018. / Aktualno Članci

njemačka

Andrea Nahles, nova predsjednica SPD-a: Bučna, spremna za kavgu, žena, vjernica, što joj je od toga najvažnije

Ljevica već dugo ne pronalazi ni smjer ni ideologiju. Njemački SPD izabrao je novu predsjednicu stranke Andreu Nahles, s povijesno niskim postotkom glasova. Čak su je i stalni glasači dočekali na nož. No ona ne odustaje. Anđelko Šubić analizira nudi li išta novoga

Anđelko Šubić

4. svibnja 2018. / Članci

Istraživanje među mladim znanstvenicima

Detaljan prikaz narušenog sustava vrijednosti u znanosti i visokom obrazovanju. Zašto se mladi s time mire

Duga dominacija negativnih pojedinaca može ostaviti trajne posljedice na lokalnu disciplinu, odsjek, zavod ili cijelu instituciju, piše Marija Brajdić Vuković u osvrtu na vrijednosni sustav u hrvatskim znanstvenim i visokoškolskim institucijama koji je - prema autorici - glavna prepreka njihovom usavršavanju. Posebno analizira zašto se znanstvenici s time mire

Marija Brajdić Vuković

26. travnja 2018. / Članci

umjetnost i bolest

Umjetnici s okom liječnika i znanstvenika: bolesti na slikama majstora

Velázquezovi patuljci su bolovali od ahondroplazije uzrokovanje najvjerojatnije mutacijom gena FGFR3; Cezaneov prijatelj Achille Emperaire od bolesti koju najčešće uzrokuju mutacije gena COL2A1; a Andrea Mantegna je prikazao sluškinju za koju se danas pretpostavlja da je bolovala od neurofibromatoze tipa 1. Čak je i Van Gogh prikazao suncokrete čije su glavice cvijeta bogate laticama nastale kao rezultat mutacije u genomu suncokreta

Tamara Čačev

24. travnja 2018. / Članci

zdravstvo i politika

Uz neodgovornost građana prema zdravlju i mala izdvajanja za zdravstvo Hrvatska ima rezultate iznad očekivanih. Kako?

U publikaciji State of Health in the EU Europska je komisija predstavila glavna obilježja, izazove i probleme zdravstvenih sustava u zemljama članicama. Radi se o poredbenoj analizi zdravstvenih sustava prema nekoliko ključnih obilježja: zdravlje, čimbenici rizika, zdravstveni sustav te rad zdravstvenog sustava. Nije iznenađenje da prema većini pokazatelja spadamo među lošije zdravstvene sustave u EU. Međutim, Šime Smolić dodatno je pojasnio situaciju vlastitim izračunima postotka ljudi starijih od pedeset koji piju po pet lijekova dnevno ili su u posljednjih 12 mjeseci bile hospitalizirane te drugim pokazateljima

Šime Smolić

23. travnja 2018. / Aktualno Članci

UZ IZLOŽBU MIT I STVARNOST Šezdesetih U MUZEJU ZA UMJETNOST I OBRT od 26. 04 do 30. 09. 2018.

Maja Đurinović, autorica plesnog dijela izložbe o šezdesetima: Kako smo izišli iz geta

Na izložbi o Šezdesetima, koja se uskoro otvara u Zagrebu, dio je posvećen - plesu, a autorica je plesačica i povjesničarka plesa Maja Đurinović. Ljiljana Mikulčić s njom razgovara ne samo o izložbi i razdoblju koje obuhvaća, nego i o povijesti plesa u Hrvatskoj te o odnosu prema toj umjetnosti

Ljiljana Mikulčić

20. travnja 2018. / Članci

kazalište i politika

Promet na pravcu Zagreb-Beograd i Beograd-Zagreb nakon Drugog svjetskog rata. Kako je (i zašto) obnovljen kazališni život

U pet nas slika teatrologinja Snježana Banović podsjeća na 70 godina rada Jugoslavenskog dramskog pozorišta u Beogradu, s naglaskom na ulogu hrvatskih glumaca, redatelja i drugih kazališnih poslenika u pokretanju i afirmaciji tog kazališta osnovanog dekretom, s ciljem i misijom. Tko je u Beograd otišao samovoljno, tko se udomaćio, a tko nikako nije mogao svladati jezik

Snježana Banović

20. travnja 2018. / Članci

sukob interesa (2)

Pitanje etičkih načela: Što o imenovanju članova obitelji, bratića, sestrića, kumova misli javnost a što sudovi

U ovom članku Dalija Orešković opisuje kako je Ustavni sud dimenzionirao rad i ovlasti Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, detaljnije objašnjava potencijalni sukob interesa i obaveze dužnosnika kad se nađe u toj situaciji (a koje dužnosnici uglavnom zanemaruju). Također prikazuje kako je slučaj u kojem je gradonačelnik svojem bratiću poverio zastupanje grada ocijenilo Povjerenstvo a kako upravni sud. Što je gradonačelnik mogao, a nije učinio

Dalija Orešković

13. travnja 2018. / Članci

Zašto Hrvatska zaostaje (4)

Od plana do klana: “Balkanska bolest” je destruktivno poduzetništvo; kronizam očekivano negativan, ali familijarizam zbunjuje

Drugi dio uvodnog izlaganja na stručnoj raspravi o tome Zašto Hrvatska zaostaje. U prvom je dijelu objašnjena razlika između liberalnih i izbornih (iliberalnih) demokracija, zatim diktature proletarijata i liberalne autokracije, te postaviljeno pitanje je li zaostajanje posljedica činjenice da Hrvatska pripada među iliberalne demokracije. U drugom je dijelu prikazano šest simptoma balkanske bolesti i rezultati istraživanja prema kojem imamo destruktivno poduzetništvo

Velibor Mačkić

13. travnja 2018. / Članci

Kultura, civilizacija i priroda

Kultura se sve više oprirođuje, umjetnost više ne živi od klasične artificijelnosti, ipak – sektor se, čak i sindikalno, nastoji održati

Suvremena svijest o ugroženosti čovjeka koja je neraskidivo vezana uz ugroženost „okoliša“, naime prirode, umnogome dokrajčuje posebnost kulturne „sfere“, piše Puhovski. No, oni kojima je do kulture odista stalo ne trebaju odveć brinuti - tradicija socijalne proizvodnje smisla će biti nastavljena. Kultura će, poput legendarne ruže, proizvoditi isti miris (ili smrad) čak i ne bude li se tako zvala

Žarko Puhovski

12. travnja 2018. / Članci

Zašto Hrvatska zaostaje (3)

Mogu li se slabiji ekonomski rezultati objasniti činjenicom da Hrvatska nije liberalna nego je izborna (iliberalna) demokracija

U uvodnom izlaganju prve rasprave na temu Zašto Hrvatska zaostaje, održane 3. travnja, Velibor Mačkić sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu objasnio je razliku između liberalnih i izbornih (iliberalnih) demokracija, zatim diktature proletarijata i liberalne autokracije, te postavio pitanje je li hrvatsko zaostajanje posljedica političkog sustava. U drugom dijelu izlaganja govori koliki je (pozitivni) doprinos ortačkog kapitalizma na gospodarski rast

Ideje.hr