Članci

23. lipnja 2019. / Članci

Dolje škola, živjelo obrazovanje

Index librorum prohibitorum je dobar izbor. Savjeti onima koji ne mogu u Finsku ili na Harvard.

Radosti učenja u današnjim školama praktički nema. Tko ne vjeruje neka pita, ali ne ravnatelje nego učenike, piše Dario Hrupec na kraju školske sezone, u članku u kojem preporučuje knjige i metode samoobrazovanja, onima koje to zanima

Dario Hrupec

22. lipnja 2019. / Članci

medicina

Nova otkrića o Parkinsonu i Alzheimeru: osovina crijeva-mozak. Plus mikroorganizmi koji žive u našem probavnom sustavu

Povezanost mozga i probavnog sustava opisana je u nizu fizioloških i patofizioloških stanja. Sada se u ovu paradigmu pokušava integrirati i mikroorganizme koji nastanjuju naš probavni sustav. Njih tamo ima toliko da nadmašuju broj naših stanica, a prema nekim izračunima kada bismo ih se riješili bili bismo i par kilograma lakši.

Tamara Čačev

21. lipnja 2019. / Članci

Obljetnica

Uz 90. rođendan najistaknutijeg filozofa današnjice: Jürgen Habermas – građanin filozof.

Nije riječ samo o autoru značajnih i diskutiranih knjiga, o univerzitetskom nastavniku s utjecajem, o polemičaru koji ostavlja trag, nego, pored svega spomenutoga, o misliocu kojemu je stalo do zajednice – i to desetljećima neumorno demonstrira, piše Žarko Puhovski o Habermasu. Njegov će se interes posljednjih godina okrenuti pitanju kako promisliti ustrojstvo zajednice polazeći od ustrojstva svijeta u kojemu je upravo djelatno sporazumijevanje ključni problem epohe

Žarko Puhovski

21. lipnja 2019. / Članci

ekonomija

Je li rast od 3,9 posto znak zaokreta? Možemo znati tek za koju godinu, no vjerojatno nije, iz nekoliko ključnih razloga

Teško bi se našlo nešto opipljivo što ukazuje na novu političku ekonomiju, piše Ivo Bićanić. Pokloni (a EU fondovi jesu pokloni) ne vode do zaokreta prema rastu, ali ima primjera da su vodili do onog što se u prošlom stoljeću zvalo 'aid dependency'. Je li došlo do promjene odnosa velikih sektora i na tržištu rada još ne možemo znati. Odlukama koje bi ukazivale na 'samopokretanje' još nismo svjedoci

Ivo Bićanić

12. lipnja 2019. / Članci

KRATKA POVIJEST ŽELJEZNICA U HRVATSKOJ (2):

Zvijezde jugoslavenske faze bile su lokomotive. Jedna je parnjača jurila 90 km na sat, druga je vukla Plavi vlak, treća se zvala Kenedijevka, a četvrta Brena

Godine 1965. su donesene mjere Društveno-ekonomske reforme, kojom se afimira uloga tržišta, ali i knjigovodstva i troškovnih načela, što je podrazumijevalo da se nerentabilne pruge ukidaju ili restruktutiraju. Nakon 1965. duljina željezničke mreže po prvi put se smanjuje piše Ivo Bićanić, a u detaljnom pregledu razvoja željeznica donosi koji su sve međunarodni vlakovi nekoć vozili kroz Hrvatsku (Orijent Express, Tauern Express, Akropolis, Venezia ...) podsjeća na uvođenje InterCity vlakova i poslovnih vlakova: Marijan i Mediteran (za Split), Matoš i Sava (za Beograd), Mimara (za München), Lisinski (za Salzburg), Zagreb (za Beč), Arena (za Pulu), Maestral (za Budimpeštu), Bosna (za Sarajevo) ili Emona (za Ljubljanu). Kakav je bio status željezničara? Što se radilo u Drugom svjetskom ratu?

Ivo Bićanić

12. lipnja 2019. / Članci

KRATKA POVIJEST ŽELJEZNICA U HRVATSKOJ (1)

Parenzana, Rera, Ferrata, Šuljarica, Gutmannova pruga, Samoborček, Steinbeisova pruga, ŠIPAD-ova pruga, Dalmatiner Bahn i Ćiro

Izgrađeni smjerovi od samog se početka nisu poklapali s deklariranim interesima hrvatskih poslovnih i političkih krugova. O tome se raspravljalo na dvodnevnoj Konferenciji o željeznici 1862. u Zagrebu, koju je organizirao ban Josip Šokčević, a nakon koje je osnovan Željeznički odbor na čelu s biskupom  J. J. Strossmayerom, čiji je zadatak bio da lobira u Beču za hrvatske interese, piše Ivo Bićanić u prvom od tri nastavka o razvoju željeznica u Hrvatskoj.

Ivo Bićanić

10. lipnja 2019. / Članci

Europska kadrovska križaljka

Koje mjesto Nijemcima, predsjednika Komisije ili središnje banke? Tko na konklavu dolazi kao papa, odlazi kao kardinal.

Nakon izbora za Europski parlament vođe se trebaju dogovoriti o kadrovskim pozicijama: tko će predsjedati Parlamentom i Komisijom, voditi povjerenstvo za vanjsku i sigurnosnu politiku ... Jedna od najvažnijih pozicija je mjesto guvernera Europske središnje banke. Tu se testiraju odnosi ne samo između stranaka nego i između zemalja, sjevera i juga, starih i novih članica. Hoće li Nijemci trgovati Weberovom kandidaturom za mjesto predsjednika Komisije, ne bi li Jensa Wiedmanna dobili na mjestu guvernera? Koliko utječu rezultati izbora?

Anđelko Šubić

31. svibnja 2019. / Članci

Prekarni rad u SAD

Iseljenik razmišlja što bi bilo da se Jugoslavija “amerikanizirala”. Siromaha ima svuda, i u Americi.

U desetljeću nakon kraha 2008. banke su ovršile i zaplijenile oko 8 milijuna kuća, najčešće najsiromašnijih dužnika, piše Ivo Škorić. Vozači Ubera i Lyfta spavaju u svojim vozilima da ne bi izgubili mušteriju. Šljakeri u skladištima Amazona piške u bočice da ne izgube dragocjeno vrijeme. Dehumanizacija i otudjenje prekarne egzistencije dosegli su maksimum.

Ivo Škorić

29. svibnja 2019. / Članci

Osvrt na knjigu Velimira Šonje Euro: Za i protiv

Što će biti sa 5,8 milijardi eura deviznih pričuva nakon ulaska u eurozonu? Je li moguća monetarna bez fiskalne unije

Šonje nema ambiciju da svoj stav o održivosti monetarne unije bez fiskalne prezentira kao konačnu istinu, piše Pooka Zecov. Kroz cijelu knjigu se provlači upozorenje da su problemi Europske unije u prvom redu politički, a kad je riječ o različitim gledanjima na monetarnu politiku da se iza kriju različiti stavovi o fiskalnoj politici. Priča o nemogućnosti monetarne bez fiskalne unije neće tako lako nestati s repertoara komentatora europskih ekonomskih i političkih događanja.

Pooka Zecov

26. svibnja 2019. / Članci

Marš na Bruxelles: Italija u izbornoj kampanji za Europski parlament (4)

Ljevica na EU izborima: Prvi korak ponovnog pridobivanja radnika, prekarijata i marginaliziranih

Stvarna revolucija koju treba talijanska ljevica? Prestati se osjećati superiornom, citira Aleksandra Šućur jednu desno orijentiranu novinarku u svojem osvrtu na zbivanja na talijanskoj ljevici. Da se stvari razvijaju u tom smjeru naznačava izbor novog glavnog tajnika Zingarettija. Podatci pokazuju da su glasači ljevice bili iz više srednje klase, a da su im tradicionalne glasače oduzele druge stranke, najviše Pet zvijezda

Aleksandra Šućur