Članci

8. ožujka 2020. / Članci

koronavirus u njemačkoj

Virus veći od bolesti. Njemački odgovor. Kako bi suzbijanje virusa moglo utjecati na izbor premijera

Nakon što ga je već tko zna koja televizijska ekipa dovukla pred kameru, stručnjak instituta Robert Koch je odbrusio: umjesto da šire paniku, Nijemci bi se trebali sjetiti kako je običan sapun prilično dobro sredstvo protiv virusa, završava Anđelko Šubić pregledni članak o njemačkom odgovoru na koronavirus. Zaista, u jednoj anketi 75 posto je izjavilo da sad ruke peru češće i pažljivije, no to nije jedini efekt. Epidemija je na kušnju stavila zdravstveni sustav, gospodarstvo ali utječe i na političke izbore

Anđelko Šubić

7. ožujka 2020. / Članci

Slovački parlamentarni izbori

Konačni pad korumpiranih socijaldemokrata. Prijete uhićenja. Na vidiku koalicija populista i konzervativaca.

Ideja da će Igor Matovič, kojeg su nazivali klaunom parlamenta, političar bez ideologije i programa, strpljivo pregovarati, sastavljati koaliciju i tražiti kompromis za mnoge je na granici znanstvene fantastike. Politička nestabilnost otvara vrata daljnjem nazadovanju

Sofija Kordić

7. ožujka 2020. / Članci

pismo iz amerike

Koronavirus i američki predsjednički izbori. Tko ide doktoru zbog malo kašlja?

U Americi se pojavio odjednom na mnogo mjesta, sugerirajući da je bio prisutan u zemlji možda već više od mjesec dana, ali neprimjetno, bez očitih simptoma, dozvolivši zarazi da izbije odjednom u mnogo država, na obje obale i u unutrašnjosti. COVID-19 postao je važan faktor u američkim izborima

Ivo Škorić

6. ožujka 2020. / Članci

Prikaz

Antifašizam izvan historije. Prema obrascu self-help literature

Radi se prvenstveno o tome da se iz njega o samom fašizmu (i antifašizmu) ne može naučiti mnogo, osim parolaški, piše Karlo Jurak u prikazu Antifašističkog vodiča za ljepši svijet u izdanju Zaklade Rosa Luxemburg za Jugoistočnu Europu. Antifašizam historijski nije ideologija nego strategija, koja podrazumijeva savezništvo cijele ljevice, liberala i dijela desnice protiv fašizma, kao i različitih društvenih skupina i klasa (od radničke i seljačke do sitne i dijela krupne buržoazije)

Karlo Jurak

3. ožujka 2020. / Članci

biologija

Evolucija pojma gen. Pitanje koje je proglašeno filozofskim i nebitnim postalo je bitno.

Pojam gen u znanost je uveo danski botaničar Johannsen 1909. Od tada je značio mnogo toga, od apstraktne ideje nasljednog materijala do konkretnog segmenta u molekuli DNA. Danas je jasno kako ne postoji pravocrtni put od gena prema fenotipu koji vidimo kao vanjsku manifestaciju njegovog djelovanja

Tamara Čačev

28. veljače 2020. / Članci

Pojmovnik

Dostojanstvo i pobuna. Dostojanstvo kralja i dostojanstvo siromaha. Pravo i dostojanstvo. Osobno i dostojanstvo rada.

Paradoks je dostojanstva kao društveno prihvaćene vrijednosti u tomu što je istovremeno riječ o posve subjektivnome konceptu, u mnogome delikatnom sastojku klasičnoga poimanja osobe i modernoga koncepta ljudskih prava, ali i o robustnome zamašnjaku društvenih previranja, piše Žarko Puhovski u članku u kojem prati filozofske koncepte dostojanstva, neuspješne pokušaje pravne teorije te shvaćanje dostojanstva u sindikalnim prosvjedima

Žarko Puhovski

27. veljače 2020. / Članci

politika i tolerancija

Libertarijanski pogled na pitanje (manjinskih) religijskih uvjerenja. Nizozemsko rješenje

Postoji opasnost da upadamo u vrstu netolerancije prema kognitivnim manjinama, čiji se identitet sastoji od uvjerenja koja se ne mogu empirijski provjeriti, piše Jeremy Shearmur. Primjeri su ideje o Bogu i njegovim učenjima, o tome tko (ili što) bi trebao imati kakvu vrstu prava, a mogle bi se dodati i filozofske teorije koje mogu imati važnu ulogu u razvoju znanosti te ideje o tome hoće li u konačnici teorija evolucije moći objasniti sve fenomene kojima se želi baviti. U pogledu organizacije društvenih institucija Shearmur skreće pažnju i raspravlja o nizozemskom sustavu pilarizacije

Jeremy Shearmur

26. veljače 2020. / Članci

demografija

Tri scenarija za 2030. godinu. Je li spas u većoj radnoj aktivnosti starijih? Pozitivne i negativne strane starenja.

U prvom dijelu članka Biljana Bašić razgovara o starenju s tri stručnjaka: prof. Puljiz ističe pozitivne uzroke starenja i negativne posljedice; dr. Pokos uočava da demografske promjene, koje se inače smatraju dugoročnima, pretječu ekonomske i socijalne; dr. Šućur govori o starenju i siromaštvu (posebno izdvaja starije žene). U drugom dijelu članka uredništvo iz još neobjavljenog istraživanja Tea Matkovića donosi tri scenarija za 2030. godinu, prema kojima ni povećanje stope zaposlenosti ne jamči više zaposlenih. Aktivne javne politike u području rada se čine neizostavnima

Biljana Bašić

23. veljače 2020. / Članci

etika i istina

Problem ekstremizam. Vrlina intelektualne nesigurnosti. Etika vrijednosti i granice spoznaje.

Ekstremizam i politička, odnosno ideološka polarizacija u naše se doba realiziraju u komorama jeke i epistemičkim balonima. Istražujući putove kojima bi se te pojave i oblici mogli ograničiti Hana Samaržija se oslanja na etiku epistemoloških vrlina, pristup koji donekle predstavlja pomak u odnosu na tradicionalno prosvjetiteljsku uputu na nove spoznaje u suočavanju s dogmatizmom. Osobito važnom pokazuje se sve rjeđa spremnost na intelektualnu nesigurnost

Hana Samaržija

22. veljače 2020. / Članci

Zašto Hrvatska zaostaje (4)

Od plana do klana: “Balkanska bolest” je destruktivno poduzetništvo; kronizam očekivano negativan, ali familijarizam zbunjuje

Drugi dio uvodnog izlaganja na stručnoj raspravi o tome Zašto Hrvatska zaostaje. U prvom je dijelu objašnjena razlika između liberalnih i izbornih (iliberalnih) demokracija, zatim diktature proletarijata i liberalne autokracije, te postaviljeno pitanje je li zaostajanje posljedica činjenice da Hrvatska pripada među iliberalne demokracije. U drugom je dijelu prikazano šest simptoma balkanske bolesti i rezultati istraživanja prema kojem imamo destruktivno poduzetništvo

Velibor Mačkić