Povjesničar Sönke Neitzel u svojim knjigama ruši mitove o povijesti njemačke vojske kroz dva svjetska rata i u poslijeratnom periodu, piše Anđelko Šubić u svojem osvrtu. Neitzel analizira odnos društva i države prema vojsci u tom periodu, a u svakom od razdoblja osvrće se i na zločine koje su počinili Nijemci u uniformi.
Do sada je zabilježeno više od 7.000 rijetkih bolesti, od kojih danas boluje preko 300 milijuna ljudi. Tu nije riječ o zanemarivom problemu, piše Tamara Čačev, no većina tih bolesti u svojoj osnovi ima promjenu u nekom od gena, te ih njihove kliničke i genetske razlike čine jednim od najizazovnijih područja u suvremenoj medicini.
S više od 80 različitih etničkih skupina, Etiopija je kaleidoskop kultura, vjerovanja, tradicija i običaja, piše Velimir Grgić. U Etiopiji se miješaju vjerovanja u Waka i duhove, sunitski islam, pravoslavno kršćanstvo, dok i dalje opstaju brojni davni rituali koji odražavaju tragove drevnog animizma regije.
Zvjezdarnica Vera C. Rubin pratit će sve, od sitnih objekata blizu Zemlje do najudaljenijih galaksija, kako bi pomogla odgovoriti na ključna pitanja o prirodi tamne tvari, tamne energije i širenju svemira, piše Lana Ceraj. Prva znanstvena ustanova nazvana po znanstvenici, zvjezdarnica Rubin donosi novu eru dinamičke astronomije – ne samo mapiranja svemira, već i praćenja njegove promjene kroz vrijeme.
Njemačka je u Prvom svjetskom ratu zabila gol u 80. minuti i imala penal u 85., no svejedno je uspjela izgubiti rat, piše Oleg Maštruko u tekstu o ofenzivi Michael. Njemački imperij, svjestan svog pada, pokušao je promijeniti sudbinu i tijek povijesti. Nisu uspjeli, ali bili su puno bliže nego što mnogi misle.
Trenutno je jedan od najvećih izazova to što se ne možemo složiti ni oko osnovnih činjenica, jer više ne vjerujemo znanosti, ne vjerujemo cijelom sustavu znanja koji smo izgradili kako bismo osigurali pouzdane informacije. A to će biti golem problem za demokracije, rekao je Francis Fukuyama u razgovoru s Domagojem Juričićem.
Postojeća rješenja u Ustavu Republike Hrvatske dostatna su da bi Ustavni sud mogao učinkovito postupati u slučaju pojava neustavnosti, piše Božo Kovačević u svojem laičkom pregledu Ustava i Ustavnih zakona. Problem ne leži u instrumentima koji sutkinjama i sucima stoje na raspolaganju, nego u njihovoj volji i odlučnosti da svoj posao obavljaju u skladu s prisegom koju su potpisali.
Aristotelova silogistika bila je prva formalna logička teorija, a dvije tisuće godina bila je i jedina simbolička logika, piše Zvonimir Šikić. Ona se može svesti na jednostavnu primjenu Vennovih dijagrama, no bitna je kako bi se jasnije predočio napredak na polju logike u proteklih sto pedeset godina.
Freudov nekadašnji suradnik Alfred Adler insistirao je da terapija ne smije ostati u prostoru unutarnje fascinacije, nego mora voditi do promjene u ponašanju, piše Domagoj Juričić. Unatoč njegovom pozitivnom pristupu konkretnom rješavanju problema, društvo je u većoj mjeri prigrlilo Freudeovu psihoanalizu, model koji se savršeno uklopio u proces industrijalizacije mentalnog zdravlja - terapija postaje proces bez kraja, idealno za industriju koja živi od ponovnih dolazaka.
Znanost koju danas zovemo ekonomijom tek je mali dio onoga čime se oikonomia bavila u doba antičke Grčke, piše Filip Drača u pregledu knjige "Oikonomia" Etiennea Helmera. Starogrčka perspektiva je gotovo uvijek – bez ijedne poznate iznimke – oikonomiju supsumirala pod širu mudrost dobrog života, te su i njena osnovna pitanja (poput toga što uopće znači biti bogat i je li beskrajno akumuliranje dobara uopće poželjno) bila podložna raspravi.
Disneyjeva serija Andor je studija opresije kroz povijest, od britanskog kolonijalizma do holokausta, studija načina na koji su oni koji sebe doživljavaju zaslužnim elitama brisali cijele narode i kulture, piše Ivan Fischer. Andor je oda antifašizmu, nevjerojatno aktualna u današnjem geopolitičkom okruženju, kada se doima da demokracije diljem svijeta uzmiču pred populizmom.
Primjer Španjolske, a osobito Madrida, zanimljiv je zbog sukoba dvaju narativa o Španjolskom građanskom ratu i frankizmu te načina na koji se oni odražavaju na mjestima posljednjeg počivališta, piše Nikolina Židek. Ona pružaju drugačiju perspektivu na Madrid, Španjolsku i njezinu povijest, ali i na način na koji se ta prošlost isprepliće s našom.
Ruska agresija na Ukrajinu testira sve ono na što su se liberalne demokracije dugo oslanjale: društveni konsenzus, ekonomski kapacitet, moralnu jasnoću i stratešku ustrajnost, piše Domagoj Juričić. Pitanje nije samo može li se rat dobiti bez izravnog sudjelovanja, nego što takav rat otkriva o stanju demokracije danas. Može li se sigurnost graditi na principima, a ne samo oružju?
Dok Unija pokušava osmisliti novi financijski okvir, premostiti tehnološki zaostatak i olakšati pristup fondovima, Hrvatska se suočava s „uskim grlima“, piše Davor Nikolić. Bez jačanja stručnih kadrova i pojednostavljivanja procedura, Hrvatska riskira ostati na dnu EU u iskorištavanju europskih fondova.
Strah da će muškarci izumrijeti je neosnovan, no gubitak kromosoma Y u poznijoj dobi muškaraca možda utječe na njihov zdravstveni status, piše Tamara Čačev. Postavlja se pitanje može li se što učiniti da se gubitak kromosoma Y zaustavi ili barem uspori? Čini se da i ovdje vrijedi univerzalni odgovor koji uključuje zdravi životni stil.
Višeagentni modeli, od Schellingovih novčića do MATSim simulacija na računalnim oblacima, pokazuju kako se kompleksni društveni obrasci mogu 'uzgojiti' iz jednostavnih pravila, piše Slaven Smojver. Omogućavaju simuliranje emergentnih ponašanja, a najznačajnija prednost i korist višeagentnih modela je mogućnost izvođenja eksperimenata koje u stvarnosti ne bismo mogli, smjeli ili znali provesti.
Zagrebačka gradska vlast u prvom mandatu napravila je neke pametne, opravdane i korisne poteze, od kojih su neki bez daljnjega pomogli stabilizaciji gradskih financija, no njihovo se poboljšanje u velikoj mjeri dogodilo samo od sebe, piše Viktor Viljevac. Skromno povećanje osobnog odbitka u odnosu na ukupni rast plaća dovelo je do porasta poreznog opterećenja od kojeg su profitirali ne samo Zagreb, već i brojni drugi gradovi i općine u Hrvatskoj.
U četvrtom nastavku serijala o povijesti logike, Zvonimir Šikić pokazuje kako su Fregeov modus ponens i minimalna logika evoluirali u Knealeove multiplarne dedukcije koje zatvaraju krug korektnosti, potpunosti i odlučivosti.
"Bijeli lotos" nije ni kritika ni apologija klasnog društva, a najmanje od svega serija je satirička prema ljudskoj prirodi koju problematizira, piše Darko Vinketa. Paralele su uspostavljene isključivo na razini vizualno-folklornog, dok je sama radnja sasvim precizno smještena u suvremeni svijet kojim bukte moralni ratovi. kontekst suvremenog svijeta kojim bukte moralni ratovi.
Svima koji monografiju ‘Krešimirac’ uzmu u ruke i prolistaju fotografije nekadašnjeg sjaja trga i parka, posjet Krešimirovom trgu i njegovom parku neće biti isti kao prije toga, piše Marina Pavković u osvrtu na monografiju koju potpisuju Dino Igrec i Sonja Leboš. U knjizi nije samo golo navođenje činjenica i kronologija trga, niti mirenje sa stanjem. Radi se o štivu koje ne uljepšava, koje ne romantizira niti podilazi, već zaziva arhitektonsko-urbanističku intervenciju i društveno-programsko djelovanje suvremenosti.
