Klimatske promjene

Može li Trump promijeniti tijek Pariškog sporazuma o klimi

Mirjana Matešić / 13. lipnja 2017. / Članci / čita se 8 minuta

Svijet je već krenuo prema nisko-ugljičnoj ekonomiji. Samo rješenja okupljena u Partnerskoj inicijativi za nisko-ugljičnu tehnologiju Svjetskog poslovnog savjeta za održivi razvoj imaju potencijal kreiranja 25-45 milijuna radnih mjesta godišnje istovremeno ciljajući na smanjenje od 65% ukupno potrebnih smanjenja emisija

  • dr.sc Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HRPSOR)

Pokraj prošlog mjeseca, 24. svibnja svjedočili smo susretu američkog predsjednika Trumpa i pape Franje. Zanimljivo je da je točno dvije godine prije, 24. svibnja 2015. Papa objavio svoju Encikliku o okolišu i ljudskoj ekologiji. U kojoj se između ostalog zauzeo za borbu protiv klimatskih promjena. Na susretu papa Franjo uručio je predsjedniku Trumpu svoju Encikliku. Samo osam dana kasnije, 1. lipnja ove godine, Trump je povukao Sjedinjene Države iz Pariškog sporazuma o klimi.

Vijest je uzdrmala prije svega čelnike Europske unije koja se zadnjih godina pozicionirala kao vodeća međunarodna snaga za poticanje preuzimanja odgovornosti za klimatske promjene. Odluka je također uzdrmala sve pojedince i organizacije, kako iz civilnog tako i privatnog sektora koji su posvetili godine truda i uložili znanje, sredstva, vrijeme i entuzijazam u pronalaženje alternativnih tehnologija ili u edukaciju i jačanje svijesti o ozbiljnosti situacije i potrebi da po tom pitanju djelujemo.

Treba zbog toga naglasiti da je znanost o klimatskim promjenama jedinstvena, jasna i neosporna. Cilj koji nalaže da se postigne kontrola porasta temperature unutar 2 stupnja celzijusa jedini je način da se osiguraju uvjeti za opstanak čovjeka na Zemlji. Zbog ove jedinstvenosti znanstvene misli, Pariški sporazum u prosincu 2015. godine potpisali su i poslije ratificirali čelnici 196 zemalja članica UN-a. Sporazum je već stupio na snagu i postavio dugoročne ciljeve za tranziciju.

Podilaženje

S druge strane, Trump je mišljenja kako bi provedba Sporazuma stvorila veliki ekonomski pritisak na Ameriku i ugrozila njen suverenitet. Njegove su tvrdnje zbunjujuće ako znamo da za razliku od Kyotskog protokola, koji je bio obvezujući, Pariški sporazum se zasniva na individualnim ciljevima koje je svaka država predlagala za sebe, sukladno svojim mogućnostima i koji nisu regulirani kao zakonska obveza. Stoga je odluka protumačena kao Trumpovo ispunjenje obećanja danih u kampanji te podilaženje svome glasačkom tijelu nižeg stupnja obrazovanja.

Iako pogrešna, svojedobna odluka predsjednika Busha da istupi iz Kyotskog protokola bila je, ako ništa drugo, ekonomski utemeljena. Kyotski protokol postavio je ograničenja emisija i stroge zahtjeve za njihovim smanjenjem u bogatim zemljama dok je zemljama u razvoju odobrio emisije. Te su odredbe omogućile brzi razvoj Kine koja  je u samo nekoliko godina postala najveći svjetski zagađivač, preuzevši Americi tu titulu.

Ugljen

Ipak, odluka o napuštanju Sporazuma mogla bi uzrokovati suprotan učinak od onog koji Trump očekuje. Naime, istraživanja u Americi pokazuju da se 65% ispitanika izjašnjava protiv napuštanja Sporazuma o klimi. Dodatno, čini se da nije samo ljevica ona koja podržava ostanak u Sporazumu. Mnogi menadžeri najvećih američkih kompanija zalagali su se za ostanak u Sporazumu, a čini se da to podržavaju i mnogi članovi Trumpove Republikanske stranke, statistike kažu, više od 50%. Pri tome se većina zalaže za ograničenja koja bi trebalo nametnuti termoelektranama na ugljen. Podršku inicijativa dobiva čak i u najkonzervativnijim dijelovima Amerike. Trumpova odluka možda je baš postigla suprotan učinak. Samo od njene objave do danas 10 guvernera i 212 gradonačelnika su se obvezali na postizanje ciljeva Pariškog sporazuma, među kojima je čak i gradonačelnik Pittsburgha, utvrde čelične industrije na kojeg se Trump posebno pozvao obrazlažući svoju odluku.

Ako je namjera pomoći industriji ugljena, teško je vjerovati da će biti uspješna jer problemi te industrije leže u vrlo jeftinom plinu kojeg ima dovoljno i koji preuzima tržište ugljena. S druge strane američki plan smanjenja emisija od 26 do 28% u odnosu na razine emisija iz 2005., bio je toliko skroman da je potpuno nevjerojatno da netko može očekivati da bi provedba plana naštetila ekonomiji. Vjerojatnije je da će ovaj cilj biti postignuti i bez sudjelovanja u Pariškom sporazumu. Ekonomija je već krenula putem nisko-ugljične budućnosti. Teško da će je Trump u tome spriječiti. Čak se i veliki broj republikanaca u Americi zalaže za uvođenje takse na ugljen što bi bio dobar način za ograničavanje emisija, no istovremeno i poticanje rasta. Bilo je za očekivati da predsjednik koji dolazi iz poslovnog sektora to razumije.

Održivi razvoj

S druge strane, što o svemu misli papa Franjo? On se u svojoj Enciklici poziva na čvrste znanstvene dokaze koji ukazuju da svjedočimo uznemirujućem zagrijavanju, što je u posljednjim desetljećima povezano s podizanjem razine mora te porasta broja ekstremnih vremenskih pojava. Ovo su za Papu razlozi da čovječanstvo preispita način života, proizvodnje i potrošnje. Klimatske promjene za Papu predstavljaju jedan od najvažnijih izazova za čovječanstvo današnjice i imat će ogromne posljedice u okolišnom, društvenom, ekonomskom i političkom smislu. Papa vidi da su upravo oni koji posjeduju najviše ekonomske i političke snage te najviše resursa, upravo oni koji najviše žele prikriti problem umjesto da se potrude ublažiti ga. To dovodi do zadržavanja starih modela proizvodnje i potrošnje dok se simptomi klimatskih promjena pogoršavaju. Papa poziva na razvoj politika koje će u slijedećih nekoliko godina drastično reducirati emisije stakleničkih plinova iz fosilnih izvora razvojem obnovljivih izvora energije.

Papa se također založio za transparentnost i dijalog, za integralan odnos ekonomskih, okolišnih i društvenih ciljeva i potreba. Drugi riječima, podržao je održivi razvoj kao temelj borbe protiv klimatskih promjena.

Poslovni sektor

Pariški je sporazum jedna je od politika o kojima je govorio Papa. On je ogledalo promjena prema nisko-ugljičnoj ekonomiji koja je neizbježna. Ova tranzicija kreirat će nove poslove dok će neki biti napušteni, sve kako bi se stvorio okvir konkurentne budućnosti, koji će biti jedinstven kako za poduzeća u Sjedinjenim Američkim Državama, tako i za ostatak svijeta.

Iako Trumpova odluka vodi do određenog usporavanja razvoja prema nisko-ugljičnom svijetu, jasno je danas da je svijet krenuo putem novih tehnologija te je nemoguće mijenjati ga ili zaustaviti. Najizgledniji partner nacionalnim vladama za postizanje i povećanje Nacionalnih determiniranih ciljeva (NDC) poslovni je sektor budući da posjeduje znanje, resurse i sustave koji su fokusirani na kreiranje rezultata. Važno je stvoriti uvjete pri kojima nacionalni ciljevi smanjenja emisija postaju i ciljevi poslovnih organizacija. Uspjeh je tada zajamčen. Odgovornost je na poslovnom sektoru da na tom putu ne posustaje.

Pariški sporazum već je ponudio određeni okvir za poslovni sektor. Tisuće poduzeća, predvodnika već poduzima mjere vezane uz klimatske promjene. Isto rade i vodeće američke kompanije koje su ponovno potvrdile svoju posvećenost rješavanju klimatskih promjena primjenom odredbi Pariškog sporazuma.

Razlozi za poslovni sektor da se uhvati ukoštac s klimatskim promjenama jest neupitan. Primjenom Pariškog sporazuma očekuje se da će se kreirati preko 13 milijardi ekonomskih aktivnosti u slijedećih 15 godina. Samo rješenja okupljena u Partnerskoj inicijativi za nisko-ugljičnu tehnologiju Svjetskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (WBCSD) ima potencijal kreiranja 25-45 milijuna radnih mjesta godišnje istovremeno ciljajući na smanjenje od 65% ukupno potrebnih smanjenja emisija.

Dodatno će se ovom cilju približiti kompanije kroz svoj doprinos ostvarenju UN-ovih Globalnih ciljeva održivog razvoja (COR) koji uključuju i borbu protiv promjene klime čiju je implementaciju također podržala američka administracija. U postizanju COR-a, nužna će biti međusektorska suradnja koja nadilazi granice nacionalnih država.

Može li Trump zaustaviti ovaj proces? Čini se da ne. Ovom odlukom, vrijeme će pokazati, može zaustaviti samo sebe.