Rezultati pretraživanja

3. rujna 2017. / Rasprave

Rasprava o porezima (4)

Odgovor Lipe: Porez na nekretnine ili zašto ne vidimo slona u vlastitom dnevnom boravku

U sklopu porezne reforme, među nekolicinom zakona izglasan je i Porez na nekretnine. Udruga Lipa reagirala je oštrim protivljenjem koje je u jednom trenutku potpuno zaokupilo javnost. Premijer Plenković obećao je odgoditi primjenu tog poreza, a sa članovima Vlade najavljuje i javnu raspravu. Ideje.hr pozvale su nekolicinu stručnjaka da iznesu svoje mišljenje. Također smo zamolili i Udrugu Lipa da već u ovom trenutku rasprave koja će se očito nastaviti, odgovori na dosad iznesene argumente

Zoran Löw

1. rujna 2017. / Rasprave

Rasprava o porezima (3)

Porez na nekretnine – ultimativni test pripadnosti političkoj ljevici ili političkoj desnici

Neizmjerni otpor i totalnu paranoju oko "prekrštavanja" komunalne naknade u porez na nekretnine možemo shvatiti samo u kontekstu zatvaranja posljednje šanse Hrvatskoj da postane normalna suvremena država iz koje mladi neće iseljavati. Kako borcima za ekvivalencu "između onoga što država daje i onoga što pruža" ne smeta da jednaku količinu kuna po kvadratu plaća netko u penthouse u centru Cvjetno, kao i netko u Tkalčićevoj ulici bez vode i kanalizacije, ali im smeta da netko pokušava promijeniti toliko nepravedan porezni sustav?

Josip Tica

5. rujna 2017. / Rasprave

Rasprava o porezima (5)

Hrvatski porezni sustav je socijalistički. Ustav zahtijeva uvođenje poreza na nekretnine

Oporezivanjem prihoda i plaća eliminiran je srednji sloj građana. To je razlog da je naše gospodarstvo nekonkurentno, da u posljednje vrijeme velik dio mladih ljudi odlazi u druge europske zemlje. Sve prednosti poreza na nekretnine poznate su političkim strukturama i znanstvenim krugovima. Stavljanjem osobnog interesa ispred javnog te strukture pridonose siromaštvu hrvatskog društva

Slavko Linić

30. kolovoza 2017. / Rasprave

Rasprava o porezima (2)

Devet tvrdnji o porezu na nekretnine i u čemu su pogrešne

U drugom članku kojim se u raspravu o porezu na nekretnine nastoji uvesti trezvenost, autorica uočava da su se obje strane do sada koristile argumente koji ili nisu bili logični ili nisu polazili od načela oporezivanja koja su se razvila kroz duga stoljeća traženja najučinkovitijih i najmanje bolnih načina prikupljanja novca za javne potrebe

Sandra Švaljek

19. prosinca 2020. / Aktualno

Osvrt

Reforma koja to nije. Je li moguće unapređenje bez novog poreza i promjena u mirovinskom i zdravstvenom sustavu?

Nakon opsežne Bićanićeve analize 'Marićevih poreznih reformi' objavljujemo i osvrt Ive Tomić na najavljene porezne promjene. Tomić zaključuje da će u narednim godinama Vlada u red morati dovesti i javne financije, ali iz njezinih najava nije jasno - kako?

Iva Tomić

6. listopada 2018. / Članci

promjene poreza

Kad ovo pročitate shvatit ćete da smo svi sad partizani! I tek ćete tad moći početi razumijevati porezne promjene.

U partizanskoj se ekonomici namjerno pristrano poslože stvari da se dođe do unaprijed željenih zaključaka; tako izvedeni zaključci brane se partizanski, jednostrano i prerevnosno, piše Bićanić i objašnjava da partizanska ekonomika poreznog rasterećenja ima tri temeljne greške a raspravu o ekonomskoj politici odvukla je na tri stranputice. Koje? Na kraju skicira čime bi se ozbiljna porezna reforma trebala baviti

Ivo Bićanić

25. kolovoza 2017. / Rasprave

Rasprava o porezima (1)

Prema porezu na potrošnju, koji više pogađa siromašne, Hrvatska prednjači u EU. U porezu na kapital zaostaje

Sad kad se buka oko poreza na nekretnine malo smirila, a Vlada najavila trezvenu raspravu, Ideje.hr u nekoliko će članaka dati svoj doprinos. U prvom se razmatra kako Hrvatska stoji u EU po porezu na potrošnju, rad i kapital. Autor zaključuje: Društveno nasljeđe i tranzicijske potrebe u Hrvatskoj godinama su oporezivanje kapitala i imovine stavljale u drugi plan i bilo je pitanje vremena kada će se takva politika promijeniti. Iz svega navedenog, izvjesno je da će se porez na nekretnine uvesti, a pitanje je dobivamo li uopće nešto njegovom odgodom

Hrvoje Šimović

4. prosinca 2024. / Rasprave

URBANA EKONOMIKA

Usporedba Beč – Zagreb. Javni prijevoz, korištenje prostora, lokalne politike i stanovanje

Rast broja stanovnika, ali i rast životnog standarda rezultira sve većom potražnjom za stambenim prostorom, što stvara permanentan pritisak na rast cijena nekretnina, piše Josip Tica. No, na dostupnost stambenog prostora moguće je utjecati nizom faktora, od prometne infrastrukture do prostornog planiranja, što postaje jasno vidljivo u usporednoj analizi Zagreba i Beča.

Josip Tica

19. travnja 2024. / Članci

Parlamentarni izbori 2024.

Kombinatorika raspleta. Plenkovićeve opcije, oporbene konstrukcije. Novi izbori.

Uz scenarije raspleta postizborne situacije, Zdenko Duka skreće pažnju i na obećanja kakve bi politike vodile desnica i ljevica kad bi uspjeli sastaviti vladu: koje bi poreze uvodili, koje bi institucionalne promjene proveli. A neke bi se stvari mogle dogoditi i same od sebe, na primjer imobilizacija Ustavnog suda, jer u roku reizbora većine ustavnih sudaca dvotrećinska većina koja bi se usuglasila i izglasala ih je - nezamisliva

Zdenko Duka

15. travnja 2020. / Aktualno

Potres u Zagrebu

Vlasništvo obvezuje. Jesu li potreseni krivi za štetu koju su pretrpjeli?

Godinama je zagrebački Donji grad izgledao u večernjim satima sablasno, piše Ivan Padjen. Mnogi su vlasnici pretvorili svoje stanove u nekih 7.000 apartmana. Pokušavali su uprihoditi nešto što je primjereno nazvati gradskom rentom, tj. zarađivanjem bez poduzetništva i rada. Covid i potres srušili su i tu prividnu ekonomiju.

Ivan Padjen