Autorski članci: Sebastian Kukavica

31. listopada 2024. / Članci

KNJIŽEVNOST

Heliogabal u 19. stoljeću. Simbol propasti Rimskog Carstva i zapadne civilizacije

U drugom eseju o prikazu Heliogabala u povijesnim i književnim izvorima, Sebastian Kukavica osvrće se na dva dekadentna romana s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Lombardova "Agonija" naglašava Carevu narav i bogat stil kao odjeke propasti civilizacije, dok Couperusovo "Brdo svjetlosti" Heliogabala prikazuje i kao umjetnika i mučenika koji kroz vlastite ekscese razotkriva raspad Rimskog Carstva.

Sebastian Kukavica

17. listopada 2024. / Članci

POVIJEST

Rimski car Heliogabal. Ludi nimfoman, princ anarhije ili esteta, radikalni individualist

U dva će eseja Sebastian Kukavica opisati kako je u antičkim i modernim izvorima i umjetničkim obradama prikazivan rimski car Heliogabal. Prvo je bio predstavljan kao simbol dekadencije, čiji ekscentrični stil i anarhične reforme, poput kultnog štovanja boga Sunca, odražavaju propast i anarhiju u kasnom Rimu. U kasnijoj revalorizaciji antičkih izvora Heliogabal je žrtva imperijalne propagande, čija je demonizacija poslužila kao književna inspiracija za dekadentne romane s kraja 19. stoljeća.

Sebastian Kukavica

13. lipnja 2024. / Članci

TEATAR

Tragedija osvete od Seneke do Shakespearea. Divlje strasti i završna katastrofa

Od Tijesta, preko Španjolske tragedije do Hamleta i Tita Andronika, zadana struktura tragedija osvete neizbježno započinje stravičnom nepravdom, a kulminira u spektaklu zaključnoga krvoprolića. U pregledu povijesti žanra, Sebastian Kukavica argumentira kako se zajednica u tragediji osvete pročišćava tek prolazeći kroz ekstremno nasilje koje se ne uspijeva zadovoljiti ni nezamislivom okrutnošću.

Sebastian Kukavica

12. ožujka 2024. / Rasprave

ESEJI

Palahniukova transgresivna fikcija. Društveni raspad za užitak djece dekadencije

U djelima transgresivne fikcije protagonisti su ovisnici, teroristi, ubojice i seksualni prijestupnici koji svoju svrhu i smisao dobivaju isključivo kroz transgresije i devijacije, piše Sebastian Kukavica o opusu Chucka Palahniuka. U srcu ovih naizgled nihilističkih romana nije čista transgresija, već željezni kavez odnosa između transgresije i poretka smisla, gdje transgresija služi afirmaciji idealtipa poretka, pokazujući da se istinski red i vrijednosti mogu razotkriti samo kroz njihovo ispitivanje i izazivanje.

Sebastian Kukavica

6. siječnja 2024. / Rasprave

ESEJI

Spektakli propadanja Bruxellesa. Duga tradicija predviđanja civilizacijske katastrofe

Dva recetna satirička romana kao mjesto kolapsa ili odumiranja civilizacije nimalo slučajno odabiru Bruxelles, piše Sebastian Kukavica. Houllebecqovo Pokoravanje i Menasseov Glavni grad nastavljaju tako dugu tradiciju prikazivanja i zamišljanja Bruxellesa kao mjesta predestiniranog za veliku društveno-političku katastrofu.

Sebastian Kukavica

8. rujna 2023. / Rasprave

književnost

De Sade, dekadentska estetika. Užitak u ekscesima, razotkrivanje sotonizma “ere progresa”.

Estetička razina dekadentskih romana služila je kao kritika moderniteta, sustavno posezanje za estetikom transgresije i bizarnosti kako bi se "era progresa" razotkrila kao govor "Zvijeri s Tisuću Jezika", piše Sebastian Kukavica u svojem eseju o djelima De Sadea i Barbeyja, u kojem dubinski analizira njihovu estetiku i njezinu svrhu.

Sebastian Kukavica

23. veljače 2023. / Rasprave

ESEJI

Charles Péguy: Buržuj je ultimativni idiot. Obračun s modernim svijetom.

Ovo je esej o konzervativnom otporu modernitetu. U prvom dijelu Sebastian Kukavica ukratko opisuje antimodernizam Carlylea, Novalisa, Donoso Cortésa, Bonalda i drugih, a u drugom se dijelu, slijedom eseja Novac i Naša mladost, usredotočuje na Charlesa Péguya, koji je Francusku revoluciju vidio kao očuvanje tradicije starog svijeta

Sebastian Kukavica

5. kolovoza 2022. / Rasprave

esej o književnosti

Dekadencija. Mishimin Mornar koji je pao iz milosti mora, japansko tumačenje sloma moderniteta

Dekadentski se roman, kao posebna forma romana ideja, dosad mahom izjednačavao s europskom intelektualnom poviješću. Sebastian Kukavica smatra da je analiza Mishimina romana Mornar koji je pao iz milosti mora savršena platforma za razvoj nove teorije dekadentskog romana u interkulturnoj perspektivi

Sebastian Kukavica

7. svibnja 2022. / Rasprave

politička teorija

Izvanredno stanje. Između prava i politike. Temelji moderne države.

Posljednjih smo godina postali svjesni da prolazimo jedno za drugim izvanredna stanja koja kao da postaju 'novo normalno'. Sebastian Kukavica, slijedom Agambena i Schmitta, objašnjava kako je izvanredno stanje jedna od temeljnih 'normi' modernih država, sve od Westfalskog mira i njihova osnutka. Zaključuje prikazom izvanrednog stanja i kolonijalizma te postavlja pitanje o odnosu izvanrednog stanja i neoliberalizma čime će se baviti u sljedećem članku

Sebastian Kukavica