s
f i y S

U fokusu

Nejednakosti u Hrvatskoj u povijesnoj i međunarodnoj perspektivi
U državama u kojima je regulativa otežavala pokretanje biznisa, kad je teret olakšan, ipak nije došlo do pokretanja poslovne aktivnosti

4. rujna 2018. / čita se 4 minute

Karlo Vajdić

Iz hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa

U državama u kojima je regulativa otežavala pokretanje biznisa, kad je teret olakšan, ipak nije došlo do pokretanja poslovne aktivnosti

Pravi izazov je određivanje odgovarajuće razine regulative, a ne njeno uklanjanje u potpunosti, piše Valentina Vučković s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, u najnovijem broju časopisa InterEULawEast. K tome, još ne postoji općeprihvaćeni teorijski okvir za analizu konkurentnosti, upozorila je autorica. Novo izdanje časopisa Food Technology and Biotechnology istražuje moguću primjenu ekstrakta dalmatinske kadulje pri prevenciji kardiovaskularnih bolesti

4/5 reformi su neuspješne. Što o tome kaže McKinsey, a što domaći autori. Tko je zarobio državu i podijelio plijen

10. kolovoza 2018. / čita se 9 minuta

Ivo Bićanić

prikaz knjige

4/5 reformi su neuspješne. Što o tome kaže McKinsey, a što domaći autori. Tko je zarobio državu i podijelio plijen

Zbornik radova "o hrvatskom načinu vođenja politike i naravi hrvatske 'države'", koji su uredili Z. Petak i K. Kotarski a objavio Palgrave Macmillan, Ivo Bićanić uspoređuje sa studijom konzultantske kuće McKinsey o uvjetima uspješnog restrukturiranja države. Preklapanja nema, ističe Bićanić, no to ni izbliza nije sve što je rekao o zborniku, a ni o temi. Kako su autori odgovorili na pitanje - tko je zarobio državu i podijelio plijen?

Je li pristranost u citiranju ozbiljniji problem nego plagiranje i manipulacija u istraživanju

6. kolovoza 2018. / čita se 5 minuta

Karlo Vajdić

Iz hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa

Je li pristranost u citiranju ozbiljniji problem nego plagiranje i manipulacija u istraživanju

Dvoje autora navodi zašto bi se broj citata trebao koristiti samo kao pomoćna mjera kvalitete znanstvenog rada i navode primjere manipuliranja citatima kao što su samocitiranje, kartelsko citiranje, iznuđeno citiranje. itd: oni autori koji više citiraju mogu računati da će i njihovi radovi biti više citirani; neki istraživači citiraju samo radove iz probranih časopisa čime se uvećava njihov faktor utjecaja; neki urednici uvjetuju dodavanje nepotrebnih citata kako bi pristali na objavljivanje članka; petina autora iz ekonomije, sociologije, psihologije i raznih poslovnih disciplina iskusila je iznuđeno citiranje. Međutim, i sam članak o citiranju podložan je prigovorima

Desetljeća postupnog uklanjanja zelenila iz urbanističkog planiranja Zagreba

27. srpnja 2018. / čita se 6 minuta

Karlo Vajdić

Iz hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa

Desetljeća postupnog uklanjanja zelenila iz urbanističkog planiranja Zagreba

Sanja Gašparović i Ana Sopina sa zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta u novom broju časopisa Prostor analizirale su nekoliko desetljeća gradskih planova da bi ukazale na postepeni nestanak zelenila iz planiranja grada Zagreba, dok je u časopisu statističkog društva ustanovljeno da Linderova hipoteza, prema kojoj države sličnog stupnja razvitka međusobno više trguju, za Hrvatsku ne vrijedi, nego je bliža drugom modelu - gravitacijskom

Konferencija The Future is Now – znanost za bolju budućnost

16. srpnja 2018.

Ideje.hr

Sveučilište u Rijeci

Konferencija The Future is Now – znanost za bolju budućnost

Međunarodni znanstveni savjet Sveučilišta u Rijeci broji deset članova. Prva konferencija članova Međunarodnog znanstvenog savjeta Sveučilišta u Rijeci održana je 6. srpnja ove godine na temu „Science first – znanost, a ne predrasude“. Druga konferencija je u ponedjeljak 23. srpnja

Nije jednoznačno: Utjecaj subvencija na produktivnost prije i nakon pristupa EU, u recesiji i u razdoblju rasta

13. srpnja 2018. / čita se 5 minuta

Karlo Vajdić

Iz hrvatskih znanstvenih časopisa

Nije jednoznačno: Utjecaj subvencija na produktivnost prije i nakon pristupa EU, u recesiji i u razdoblju rasta

Članak objavljen u časopisu Društvena istraživanja istražuje efekte državne pomoći na produktivnost poduzeća u Sloveniji u petnaestogodišnjem razdoblju, a u istom izdanju časopisa dvojica autora analiziraju tekst kurikularne reforme stavljajući naglasak na problematiku neoliberalizma koji teži redefiniciji pojedinca prema jedinstvenom modelu poduzetnika

U vrijeme socijalizma nisu u Hrvatskoj najbogatiji bili političari! Jesu li danas?

7. srpnja 2018. / čita se 2 minute

Ideje.hr

predavanje filipa novokmeta

U vrijeme socijalizma nisu u Hrvatskoj najbogatiji bili političari! Jesu li danas?

Nejednakost u Hrvatskoj raste već od kraja osamdesetih, ponajprije zbog rasta udjela najviših dohodaka u ukupnim dohocima. Rast nejednakosti, međutim, nije neizbježan (a nije ni povoljan), nego je posljedica izabranih politika (političke ekonomije). Rast nejednakosti izaziva kompenzacijske politike prema najslabije stojećima, što stanjuje srednji sloj i slabi potporu demokratskim vrijednostima

Nejednakosti u Hrvatskoj u povijesnoj i međunarodnoj perspektivi

2. srpnja 2018.

Filip Novokmet

Najava predavanja Filipa Novokmeta, 4. srpnja u 16:00

Nejednakosti u Hrvatskoj u povijesnoj i međunarodnoj perspektivi

Filip Novokmet je doktorirao 2017. na Paris School of Economics pod mentorstvom Thomasa Pikettya, a glavni istraživački interesi su mu dohodovne i imovinske nejednakosti, ekonomska povijest i politička ekonomija. Predavanje o kretanju nejednakosti u Hrvatskoj održat će u srijedu, 4. srpnja u 16:00 u Florijana Andrašeca 18a/1 u Zagrebu

  1. Pages:
  3. 1
  4. ...
  5. 23
  6. 24
  7. 25
  8. 26
  9. 27
  10. 28
  11. 29
  12. ...
  13. 34