s
f i y S

U fokusu

Desetljeća postupnog uklanjanja zelenila iz urbanističkog planiranja Zagreba
Je li pristranost u citiranju ozbiljniji problem nego plagiranje i manipulacija u istraživanju

6. kolovoza 2018. / čita se 5 minuta

Karlo Vajdić

Iz hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa

Je li pristranost u citiranju ozbiljniji problem nego plagiranje i manipulacija u istraživanju

Dvoje autora navodi zašto bi se broj citata trebao koristiti samo kao pomoćna mjera kvalitete znanstvenog rada i navode primjere manipuliranja citatima kao što su samocitiranje, kartelsko citiranje, iznuđeno citiranje. itd: oni autori koji više citiraju mogu računati da će i njihovi radovi biti više citirani; neki istraživači citiraju samo radove iz probranih časopisa čime se uvećava njihov faktor utjecaja; neki urednici uvjetuju dodavanje nepotrebnih citata kako bi pristali na objavljivanje članka; petina autora iz ekonomije, sociologije, psihologije i raznih poslovnih disciplina iskusila je iznuđeno citiranje. Međutim, i sam članak o citiranju podložan je prigovorima

Desetljeća postupnog uklanjanja zelenila iz urbanističkog planiranja Zagreba

27. srpnja 2018. / čita se 6 minuta

Karlo Vajdić

Iz hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa

Desetljeća postupnog uklanjanja zelenila iz urbanističkog planiranja Zagreba

Sanja Gašparović i Ana Sopina sa zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta u novom broju časopisa Prostor analizirale su nekoliko desetljeća gradskih planova da bi ukazale na postepeni nestanak zelenila iz planiranja grada Zagreba, dok je u časopisu statističkog društva ustanovljeno da Linderova hipoteza, prema kojoj države sličnog stupnja razvitka međusobno više trguju, za Hrvatsku ne vrijedi, nego je bliža drugom modelu - gravitacijskom

Konferencija The Future is Now – znanost za bolju budućnost

16. srpnja 2018.

Ideje.hr

Sveučilište u Rijeci

Konferencija The Future is Now – znanost za bolju budućnost

Međunarodni znanstveni savjet Sveučilišta u Rijeci broji deset članova. Prva konferencija članova Međunarodnog znanstvenog savjeta Sveučilišta u Rijeci održana je 6. srpnja ove godine na temu „Science first – znanost, a ne predrasude“. Druga konferencija je u ponedjeljak 23. srpnja

Nije jednoznačno: Utjecaj subvencija na produktivnost prije i nakon pristupa EU, u recesiji i u razdoblju rasta

13. srpnja 2018. / čita se 5 minuta

Karlo Vajdić

Iz hrvatskih znanstvenih časopisa

Nije jednoznačno: Utjecaj subvencija na produktivnost prije i nakon pristupa EU, u recesiji i u razdoblju rasta

Članak objavljen u časopisu Društvena istraživanja istražuje efekte državne pomoći na produktivnost poduzeća u Sloveniji u petnaestogodišnjem razdoblju, a u istom izdanju časopisa dvojica autora analiziraju tekst kurikularne reforme stavljajući naglasak na problematiku neoliberalizma koji teži redefiniciji pojedinca prema jedinstvenom modelu poduzetnika

U vrijeme socijalizma nisu u Hrvatskoj  najbogatiji bili političari! Jesu li danas?

7. srpnja 2018. / čita se 2 minute

Ideje.hr

predavanje filipa novokmeta

U vrijeme socijalizma nisu u Hrvatskoj najbogatiji bili političari! Jesu li danas?

Nejednakost u Hrvatskoj raste već od kraja osamdesetih, ponajprije zbog rasta udjela najviših dohodaka u ukupnim dohocima. Rast nejednakosti, međutim, nije neizbježan (a nije ni povoljan), nego je posljedica izabranih politika (političke ekonomije). Rast nejednakosti izaziva kompenzacijske politike prema najslabije stojećima, što stanjuje srednji sloj i slabi potporu demokratskim vrijednostima

Nejednakosti u Hrvatskoj u povijesnoj i međunarodnoj perspektivi

2. srpnja 2018.

Filip Novokmet

Najava predavanja Filipa Novokmeta, 4. srpnja u 16:00

Nejednakosti u Hrvatskoj u povijesnoj i međunarodnoj perspektivi

Filip Novokmet je doktorirao 2017. na Paris School of Economics pod mentorstvom Thomasa Pikettya, a glavni istraživački interesi su mu dohodovne i imovinske nejednakosti, ekonomska povijest i politička ekonomija. Predavanje o kretanju nejednakosti u Hrvatskoj održat će u srijedu, 4. srpnja u 16:00 u Florijana Andrašeca 18a/1 u Zagrebu

Žene koja je prva izgovorila Halo, halo, ovdje Radio Zagreb, taj se grad odriče sad već treći put

23. lipnja 2018. / čita se 22 minute

Snježana Banović

Nepoželjna Božena Begović

Žene koja je prva izgovorila Halo, halo, ovdje Radio Zagreb, taj se grad odriče sad već treći put

Prijedlog da se neveliki ružičnjak okružen drvećem, s kipom fra Grge Martića u središtu, nazove po  glumici, redateljici, književnici i prvoj spikerici Radio Zagreba Boženi Begović, Zlatko Hasanbegović nazvao je bespredmetnim. Njezinu veličanstvenu biografiju, te kako je prošla u predratnom, ustaškom a zatim i u poratnom Zagrebu, opisuje Snježana Banović, koja je - inače - nakon Begović bila sljedeća, tek druga žena direktorica Drame u povijesti HNK.