Filip Novokmet je doktorirao je 2017. na Paris School of Economics pod mentorstvom Thomasa Pikettya, a glavni istraživački interesi su mu dohodovne i imovinske nejednakosti, ekonomska povijest i politička ekonomija
Prijedlog da se neveliki ružičnjak okružen drvećem, s kipom fra Grge Martića u središtu, nazove po glumici, redateljici, književnici i prvoj spikerici Radio Zagreba Boženi Begović, Zlatko Hasanbegović nazvao je bespredmetnim. Njezinu veličanstvenu biografiju, te kako je prošla u predratnom, ustaškom a zatim i u poratnom Zagrebu, opisuje Snježana Banović, koja je - inače - nakon Begović bila sljedeća, tek druga žena direktorica Drame u povijesti HNK.
Šteta je što ovaj Tjedan suvremenog plesa nije omogučio publici razgovor s autorima i izvođačima odmah nakon odigranih predstava kada je sva publika još pod dojmom. Tako su mnoga pitanja ostala bez odgovora.
Rasprava o odnosu javnih financija i ekonomskog razvoja održat će se u utorak, 19. lipnja u 15:00 sati u Ulici Florijana Andrašeca 18a/1. Uvodničari su prof. Boris Cota i Milan Deskar – Škrbić. U raspravi sudjeluju: prof. Ljubo Jurčić, dr. sc. Željko Lovrinčević, dr. sc. Damir Novotny, prof. Zdravko Petak, Vilim Ribić, prof. Nenad Zakošek i drugi.
Pretpostavimo da su Amerikanci efikasniji od Kineza u proizvodnji i soje i čelika, započinje Zvonimir Šikić objašnjenje doktrine komparativne prednosti, koju - kaže - mnogi ne razumiju, a u povodu Trumpove najave globalnog trgovinskog rata. Ne znači to da je isplativije ako Amerikanci proizvode i jedno i drugo. Naprotiv, kako razlika u efikasnosti nije jednaka ipak je isplativije da Kinezi (Europljani ...) proizvode nešto u čemu su Amerikanci također efikasniji. Što?
Dopuštam svakome da to smatra očitim dokazom mentalne regresije. To me ne brine: poteškoća je prije svega u tome što nema normalnog kruga vršnjaka da razmjenjujem sličice pa je stvar nepotrebno skupa, piše prof. Čačinović. No to nije sve - autorica ne uspijeva odoljeti zovu filozofije umjetnosti i pitanja o smislu života
U drugom članku o tržištu rada i obrazovanju Ozana Nadoveza nastavlja s razbijanjem predrasuda, na primjer o tome što sve pripada u STEM, a također ističe da Hrvatska prije svega zaostaje za europskim zemljama u udjelu visokoobrazovanih, a potom i za određenim profilima. Trenutačne potrebe tržišta rada nisu najbolja smjernica za obrazovanje.
Rasprava će se održati u petak, 8. lipnja u 19:30 u knjižnici Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, a sudjelovat će Ivo Bićanić, Žarko Puhovski, Nikola Vrdoljak i autor. Raspravu moderira urednik knjige Ognjen Strpić
Protivnika nagodbe među vjerovnicima zaista ima, jer njome gube više nego stečajem, s obzirom na to koja sredstva osiguranja imaju za svoja potraživanja. To je njihovo pravo, inače ne bi bila riječ o nagodbi, nego o prisili. To se znalo od samog početka pa je apsurdno optuživati ih da guraju zemlju u kaos dok je posao inače kao odlično obavljen (s “malim sjenama”)
Ostavivši politiku i etiku izvan fokusa Marx je olakšao autoritarnim režimima da se na njega pozivaju, piše Žarko Puhovski. Koristio je formulaciju „sila je babica svakoga starog društva koje je trudno s novim“, a da nije smatrao potrebnim nešto reći o tomu kako bi tu silu trebalo kontrolirati. Marx je stoga u osnovi bio politički idiot. Veliki mislilac, a teorijsko-politički idiot