s
f i y S

U fokusu

Veza stupnja razvoja i PISA testova: naši učenici uglavnom bolji od očekivanja, ali sve lošiji
Revolucija se nije dogodila. Permanentna aktualnost mislioca na temelju neuspjeha nosive intencije njegova djela

5. svibnja 2018. / čita se 19 minuta

Žarko Puhovski

Karl Marx, o dvjestogodišnjici rođenja

Revolucija se nije dogodila. Permanentna aktualnost mislioca na temelju neuspjeha nosive intencije njegova djela

Ostavivši politiku i etiku izvan fokusa Marx je olakšao autoritarnim režimima da se na njega pozivaju, piše Žarko Puhovski. Koristio je formulaciju „sila je babica svakoga starog društva koje je trudno s novim“, a da nije smatrao potrebnim nešto reći o tomu kako bi tu silu trebalo kontrolirati. Marx je stoga u osnovi bio politički idiot. Veliki mislilac, a teorijsko-politički idiot

Maja Đurinović, autorica plesnog dijela izložbe o šezdesetima: Kako smo izišli iz geta

23. travnja 2018. / čita se 15 minuta

Ljiljana Mikulčić

UZ IZLOŽBU MIT I STVARNOST Šezdesetih U MUZEJU ZA UMJETNOST I OBRT od 26. 04 do 30. 09. 2018.

Maja Đurinović, autorica plesnog dijela izložbe o šezdesetima: Kako smo izišli iz geta

Na izložbi o Šezdesetima, koja se uskoro otvara u Zagrebu, dio je posvećen - plesu, a autorica je plesačica i povjesničarka plesa Maja Đurinović. Ljiljana Mikulčić s njom razgovara ne samo o izložbi i razdoblju koje obuhvaća, nego i o povijesti plesa u Hrvatskoj te o odnosu prema toj umjetnosti

Zašto je pravedna reforma visokog obrazovanja i znanosti nemoguća, zbog kronističkih grupa ili oportunizma znanstvenika?

19. travnja 2018.

Ideje.hr

Rasprava od 18. travnja

Zašto je pravedna reforma visokog obrazovanja i znanosti nemoguća, zbog kronističkih grupa ili oportunizma znanstvenika?

Na temelju prezentacije istraživanja o znanstvenom sustavu, koje je pošlo od činjenice sve većeg osiromašenja znanosti i znanstvenika, održana je rasprava u kojoj je sa strane Ministarstva znanosti sudjelovao Marko Košiček, a sa strane Sindikata znanosti Petar Pervan koji je u subotu, 21. travnja, izabran za predsjednika. Što je to izvrsnost? Jesu li indikatori zamijenili ciljeve?

Je li Veliki prasak zaista najveće otkriće svih vremena?

11. travnja 2018. / čita se 2 minute

Ideje.hr

Festival znanosti 16.4. – 21.4.2018.

Je li Veliki prasak zaista najveće otkriće svih vremena?

U dvadesetak hrvatskih gradova od 16. travnja do 21. travnja održat će se festival znanosti. U Rijeci će se održati predavanje o katastrofalnom tsunamiju u Jadranu prije 66 milijuna godina, u Zagrebu će se moći koristiti elektronski mikroskop, u Osijeku će biti riječi o Velikom prasku i revolucionarnoj CRISPR-Cas9 metodi, a u Puli o biohakiranju

Nije sve u proračunu: Što govore drugi pokazatelji društvenog razvitka; otkud osjećaj izostanka perspektive?

2. travnja 2018. / čita se 9 minuta

Višeslav Raos

zašto hrvatska zaostaje (2)

Nije sve u proračunu: Što govore drugi pokazatelji društvenog razvitka; otkud osjećaj izostanka perspektive?

Nezavisni sindikat znanosti organizira u utorak u 14:00 prvu stručnu raspravu pod naslovom Zašto Hrvatska zaostaje? U prethodnom, također pripremnom članku za tu diskusiju, Višeslav Raos ispitivao je tezu je li zaostajanje posljedica zanemarivanja demokratskih standarda a u ovom iznosi niz pokazatelja društvenog zaostajanja na koje se inače manje obraća pažnja. Na primjer, Hrvatska odskače po neaktivnosti (a ne samo nezaposlenosti) mladih. Ta vrsta pokazatelja, uz pokazatelje rizika od siromaštva, ulaganja u znanost i sl. ukazuje koliko je neadekvatno Hrvatska odgovorila na krizu. Tri zemlje, Češka, Slovačka i Slovenija, koje su odskakale u demokratskom razvoju, najbolje stoje i prema pokazateljima društvenog razvitka. Hrvatska je u skupini zemalja koje najviše zaostaju, s Bugarskom i Rumunjskom

Kamo ide hrvatski znanstveni sustav – prema racionalnoj reformi ili prema entropiji i urušavanju?

2. travnja 2018.

Ideje.hr

Rasprava: Zašto propadaju reforme znanosti? srijeda 12:00

Kamo ide hrvatski znanstveni sustav – prema racionalnoj reformi ili prema entropiji i urušavanju?

U srijedu, 18. travnja u 12:00 bit će predstavljeno istraživanje prema kojem hrvatski znanstveni sustav ne potiče izvrsnost (75%) već znanstvene mediokritete (72%); podržava klijentizam i ortački akademizam (71%). Slijedi rasprava u kojoj će g. Radovan Fuchs i drugi analizirati zašto propadaju reforme znanosti i visokog obrazovanja

Analiza podataka: Tko čini prekarijat u Hrvatskoj

29. ožujka 2018.

Ideje.hr

Prekarijat (2)

Analiza podataka: Tko čini prekarijat u Hrvatskoj

Iva Tomić, s Ekonomskog instituta Zagreb, potaknuta Eurostatovim podatcima o udjelu prekarnog rada u Hrvatskoj od 8,4 posto u ukupnoj zaposlenosti, a prema kojima Hrvatska prednjači u EU, dala si je truda i detaljnije analizirala te podatke. U nastavku, kroz slike koje je Tomić izradila, prikazat ćemo neke od nalaza.