Zagrebački Spomenik domovini, iako gotovo pet puta skuplji od kninskog Spomenika pobjedi u Domovinskom ratu, nije postao mjesto okupljanja građana, a podbacila je i protokolarna aktivnost, piše Marina Pavković u svojoj analizi spomenika koji je ovih dana pod skelama zbog sanacije, te predstavlja faktore zbog kojih smatra da je ta struktura zakazala u svojim namjenama.
Da je čelništvo kninskih Srba 1995. godine prihvatilo plan Z4, hrvatski put u NATO i EU bio bi jednako nemoguć kao što je danas euroatlantski put BiH, piše Elvis Bećirović u prikazu knjige "Nastanak Republike Srpske". Hrvatske povratnike u SAO Krajinu "čuvala" bi milicija SAO Krajine koja ih je u ljeto 1991. i protjerala, u selu Kijevu bio bi mural Ratku Mladiću, a Hrvatski sabor ne bi mogao donijeti nikakvu odluku bez podrške autonomnih vlasti iz Knina. Sličan je scenarij realnost BiH danas.
Brzina kojom su nakon pojave COVID-19 pandemije razvijena mRNA cjepiva zatekla je sve koji nisu pratili razvoj modernih tehnologija na ovom području, piše Tamara Čačev u tekstu posvećenom ovogodišnjoj Nobelovoj nagradi za medicinu i fiziologiju. Istraživanja Karikó i Weissmana, zajedno s razvojem učinkovitih sustava za dopremanje mRNA u stanice, omogućila su da cjepiva protiv SARS-CoV-2, ali i sva buduća cjepiva koja će nam hitno trebati, možemo razviti u iznimno kratkom roku.
Život na planeti ostavlja svoj potpis u atmosferi, a novi svemirski teleskop James Webb prvi je koji bi mogao razaznati taj potpis na udaljenim planetama. Sasvim je moguće, vjeruje Dario Hrupec, da ćemo već ove godine saznati da nismo sami u svemiru. Dok čekamo, možemo uživati u maštanjima, poput onih u novom romanu uspinjuće zvijezde SF-a, Andyja Weira.
Uz šezdesetu obljetnicu smrti Edith Piaf, u Lisinskom gostuje predstava PIAF! s pjevačicom i glumicom Nathalie Lermitte u naslovnoj ulozi. U tom povodu Nataša Hrupec piše o fascinantnom životu francuske dive, koja se nikad nije prestala zaljubljivati, vjerovala je da bez ljubavi ne može živjeti, uvjeravala se da ljubi, zato se prostirala i nije željela da joj ljubav ikad nedostaje.
Nije dovoljno da budući britanski premijer ima potporu parlamentaraca, čak ni članova stranke a ni građana. Nužno uvažavanje reakcija tržišta na pojedine premijerske kandidate brutalno otklanja iluzije suverenista da samo sirova politička volja s demokratskim mandatom odlučuje o sudbini zemlje, piše Nataša Babić
Prema 'mentalnom računovodstvu' razlika između 1 i 2 eura je manja nego između 7,5 i 15 kuna. Slijedom niza istraživanja o ponašanju kupaca u zemljama koje su svoju valutu zamjenjivale za euro Goran Mihelčić nastoji proniknuti kako bi se mogli ponašati građani Hrvatske nakon konačnog ulaska u eurozonu.
Nije isključena mogućnost da drugi hladni rat koji se upravo intenzivira širom Globusa, za razliku od prethodnog završi nuklearnim ratom. Zbog toga bi možda ipak bilo dobro razmišljati o dodatnim diplomatskim naporima, završava Božo Kovačević informativni pregled lipanjskih summita BRICS zemalja, Europskog vijeća, G7 i NATO-a
Knjiga Nevena Budaka: Na dnu društvene ljestvice - Robovi i služinčad na istočnoj jadranskoj obali u izdanju Leykam International, predstavljena je iz više perspektiva: pravno-povijesne, književnopovijesne i sociološke
U prvom dijelu članka Josip Tica opisuje uzroke inflacije i različite reakcije na nju u Sjedinjenim Državama i Europskoj uniji. U drugom dijelu članka osvrće se na inflaciju u Hrvatskoj, efekte na proračun i makroekonomska kretanja te na ciljeve ekonomske politike i načine na koje se s njome mogu suočiti
Adrijana Šuljuk, Jelena Puđak i Marija Brajdić Vuković prezentirale su uvide iz svojih istraživanja o tome kako su se znanost i znanstveni sustav nosili s pandemijom, je li se promijenilo povjerenje građana u znanost te koje su sličnosti i razlike u odnosu znanosti prema klimatskoj krizi i pandemiji
Zbog izuzetno visokih rezultata na testovima inteligencije vojni su mu psiholozi preporučili da postane pjesnik. In memoriam Leijonhufvudu, nedavno preminulom velikom ekonomskom pjesniku, piše Josip Lučev
U četvrtak 7. travnja od 14:00 Ideje.hr organiziraju razgovor o uzrocima i efektima institucionalne krize. Uvodno će govoriti Zdravko Petak i Mario Munta sa Fakulteta političkih znanosti, a nakon njih diskusiju će otvoriti Danijela Dolenec, zamjenica gradonačelnika Zagreba. Razgovor će se održati u Florijana Andrašeca 18a, zainteresirani će ga moći pratiti na youtube kanalu ili mu pristupiti putem Zoom linka
Rasprava o Nacrtu prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju održat će se u hotelu Sheraton u Zagrebu (dvorana Grand Ballroom), 2. travnja 2022. (subota) od 10 do 13 sati.
Upravo u trenutku izbijanja rata u Ukrajini objavljena je knjiga koja istražuje nevjerojatne razmjere novca ruskih oligarha i kleptokrata iz drugih zemalja pospremljenog u London. Novi zakon protiv pranja novca nakon što se kiselio u parlamentu više od tri godine pod pritiskom će biti izglasan za mjesec dana
Vladimir Putin autoritaran je i brutalan vladar, koji stekavši podršku u zemlji nakon katastrofalnih devedesetih, napadom na Ukrajinu izražava svoje nastojanje da Rusiju učini svjetskim faktorom u rangu koji teško može dosegnuti već i zbog činjenice da prijetnjama antagonizira zemlje koje mu nisu predstavljale nikakvu opasnost. Je li moglo biti drukčije? Kakve to posljedice izaziva u zapadnim demokracijama
Dok se američki stručnjaci trude predvidjeti gdje će izbiti krize, Rusija i njezine saveznice, čini se, aktivno rade na njihovu stvaranju u nekim državama Središnje Azije kako bi ih na svoj način rješavale, završava Božo Kovačević članak o upravo objavljenoj američkoj publikaciji o sigurnosnim prijetnjama u 2022. godini u kojoj američka administracija i stručnjaci uopće ne obraćaju pažnju na zemlje Srednje Azije
Iako većina kršćana misli da nevjera u boga implicira odbacivanje vjerskih običaja, to nije točno. Neki ateisti ih odbacuju, no mnogi misle da su oni važan element njihovog života. Uostalom, neki oblici hinduizma, budizma, džainizma, konfucijanizma i taoizma ateistički su, kao što ima ateističkih Židova i kulturalnih katolika
U nedjelju 19. prosinca Čileanci su izišli na drugi krug predsjedničkih izbora i izabrali Gabriela Borića. Ideje.hr objavljuju članak Alejandre Mancille objavljen prije izbora, no koji dobro opisuje enormne socijalne, etničke, političke i ekološke izazove s kojima će se suočiti novi predsjednik
Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. - 2026. Vlade Republike Hrvatske najavljuje dosad najveće ulaganje od 2,4 milijarde kuna u znanost i visoko obrazovanje, piše u Otvorenom pismu 30 znanstvenika. Stoga imamo osobitu priliku da u predstojećem razdoblju donesemo novo zakonodavstvo, reformiramo ustanove i odgovorno raspodijelimo znatna financijska sredstva s ciljem podizanja kvalitete hrvatske znanosti i visokog obrazovanja