HDZ se navikao da po potrebi može posegnuti za oporbenim zastupnicima jer valjda svatko ima cijenu, a SDP djeluje kao da se navikao da mu zastupnici dezertiraju u srazu s prvom nemoralnom ponudom. Što će biti sa zemljom u kojoj se i građani naviknu na takvo žetoniziranje, pita se Jelena Lovrić.
Izbori 2028. mogli bi biti vrlo neizvjesni, političari su već u kampanji, a priliku da na njima sudjeluju prvi put dobit će generacije stasale u doba korone, rata i straha od migracija. Tri osnovne grupe novih birača, kao i njihove motive i potrebe, analizira Nikola Baketa.
Počelo je od umornog ministra Piletića, koji je tvrdio da hrvatski učitelji zarađuju bolje od slovenskih. Sada desna oporba u Sloveniji, uoči izbora, pokušava plasirati istu tezu. Umjesto uspoređivanja krušaka i jabuka, Ljubica Gatarić analizira najveći problem hrvatskih plaća, kao i kratkoročne i dugoročne posljedice takvog pristupa i za građane i za sustav.
O najnovijem Plenkovićevom relativiziranju veličanja ustaškog režima, i to u svjetlu političke matematike, piše Jelena Lovrić. Zašto premijeru odgovaraju baš ovakvi politički partneri, zašto mu je "smiješna ideja" o propitivanju vladajuće koalicije, i tko još na političkoj sceni ne može pobjeći od svog dijela odgovornosti?
Hrvatska je i dalje na vrhu neslavnih država tuženih na Europskom sudu za ljudska prava. Veronika Rešković analizira upravo objavljeni godišnji izvještaj institucije koju cijela Europa prepoznaje kao posljednju nadu za obranu svojih prava.
Korisnici socijalnog sustava, oni koji trebaju podršku i o kojima se država obvezala brinuti, svoja prava u vrijeme ministra Piletića morali su tražiti na sudovima. Osobne asistente zaštitio je Ustavni sud, a prava ljudi koji su umrli ne dočekavši inkluzivni dodatak oglednom je presudom zaštitio Upravni sud u Zagrebu. Mila Moralić upozorava na sustavnost kaosa u korištenju proračuna teškog 12 milijardi eura kojim je upravljao - profesor povijesti od osobnog premijerovog povjerenja.
Kratku ali dramatičnu Grenlandsku krizu, napetost do sada neviđenu u odnosima SAD-a i ostalih NATO saveznika, komentira vanjskopolitički analitičar Luka Ignac. Zašto je Trump morao popustiti, i je li Europa pobijedila te što mora napraviti ako želi kapitalizirati ovakav rasplet?
O posljedicama odluke šefa Vlade i HDZ-a Andreja Plenkovića da zaobiđe Grad Zagreb i sam organizira proslavu rukometaša uz Thompsona skrivajući se iz akrobacija kojima stvara privid funkcioniranja pravne države piše ustavni stručnjak Matija Miloš. Iako je za premijera to samo politička predstava, posljedice protuustavnog djelovanja bit će dugoročno štetne.
Umjesto veleposlanika u svijetu nas predstavljaju otpravnici poslova, a nakon javnih poduzeća i institucija sada nam i Vrhovni sud vodi v. d. predsjednica. Tako će i ostati, kaže premijer, dok se politički ne podijele mjesta u Ustavnom sudu. Zašto bi nekome tko ima stabilnu većinu i namjerava poštovati Ustav bilo uopće važno da ima političku kontrolu nad tom institucijom, pita se Jelena Lovrić.
Oporezivanje nekretnina jedan je od najsloženijih poreznih oblika jer država ne može delegirati njegovu naplatu, kao što to čini s PDV-om ili porezom na dohodak, piše Ljubica Gatarić. Takav porez zahtijeva uređene vlasničke knjige, pouzdane procjene vrijednosti, kvalitetnu poreznu administraciju i snažnu političku volju za provedbu. Sad su to zadatci novog ministra financija Tomislava Ćorića
"Poseban odnos" Britanije i SAD-a danas se čini sve manje posebnim - pregovori o trgovinskom sporazumu stali su unatoč naporima premijera Keira Starmera da igra ulogu "Trumpovog šaptača", a američki je predsjednik skoro jedinstveno nepopularan u Velikoj Britaniji, podjednako kao i aktualni čelnik britanske vlade. Tin Radovani objašnjava kako izgledaju dva glavna bloka na koja su se podijelili glasači u UK, zašto parlament ne odražava političku stvarnost države, te zašto geopolitičko okruženje gura Britaniju natrag u dublji odnos s EU.
U situaciji kad nedostaju predsjednik ili predsjednica Vrhovnog suda i troje ustavnih sudaca šef HDZ-a Andrej Plenković na zgražanje struke javno predlaže "vezanu trgovinu" u ta dva procesa, iako oni ne uključuju čak ni iste aktere. Danas je propala sjednica saborskog Odbora za pravosuđe koji je trebao odlučiti o kandidatima za Vrhovni sud - vladajući se nisu ni pojavili, pa nije bilo kvoruma. Svi oporbeni zastupnici tvrde da ne pristaju na takav aranžman, a Matija Miloš u analizi za Ideje objašnjava zašto je važno da se Ustavni sud obrani od ovakvih trgovina.
Pozivamo vas da se predbilježite na YouTube kanal Ideja i podcast Domagoja Novokmeta u sklopu tog kanala što će vam omogućiti da ste redovito informirani o novim prilozima.
Protekla 2025. godina, početna je ne samo u stvaranju jednog novog svjetskog poretka, već i prijelomna u obnovi jednog drukčijeg ljudskog karaktera, jednog krvoločnog, zlobnog, ksenofobičnog i nemoralnog ljudskog identiteta, piše Darko Polšek u prvom dijelu svog pregleda godine na isteku. Većinu je ljudi ispunila pesimizmom, strepnjama o budućnosti svijeta, naših zavičaja i naših najdražih
U drugom nastavku svoje kronike 2025. godine Darko Polšek skreće pažnju na događaje koje se uglavnom brzo zaboravlja a moralo bi ih se zabilježiti: na čelna mjesta niza važnih međunarodnih institucija izabrane su žene, osuđena je i uhićena nekolicina bivših predsjednika, a u svojoj eurocentričnosti, ili je takva ljudska priroda, brzo smo smetnuli s uma devastirajuće sukobe i katastrofe koje nam nisu u vidokrugu. No, neki su autori napisali najbolje knjige, neki snimili najbolje filmove, neki dobili prestižne nagrade, a neki su nas i napustili. Kako je bilo u Hrvatskoj?
Ako bilo koja od sposobnih i motiviranih država, potaknuta iskustvom rata u Ukrajini i lelujave američke vanjske politike, krene putem razvijanja vlastitog nuklearnog oružja, sigurno bi potakla i ostale nuklearno latentne zemlje na isti korak, piše Vladimir Lokner. Iako niti jedna od pedesetak država za sada ne pokazuje političku volju, analitičari u tim zemljama već otvoreno raspravljaju o ovoj mogućnosti.
Diljem svijeta kao da je nestala sposobnost razgovora. Britanski diplomat Sir William Hayter prije šezdeset je godina zaključio da je to početak raspada svake civilizacije, piše Domagoj Juričić. Knjiga "Diplomacy of the Great Powers" je povijesni tekst, ali i upozorenje što se događa kada moć izgubi kulturu, a politika smisao za ravnotežu.
Istraživanje politologa Heermanna, Baute i Leuffena pokazuje da građani EU većinski nisu spremni prihvatiti nazadovanje demokracije i prihvaćaju sankcije protiv članica-kršiteljica demokratskih normi, piše Predrag Bejaković. Thu Ngyen iz Centra Jacques Delors zato predlaže strategiju za ograničavanje Orbánove politike.
Najjasnije svoj stav prema demokraciji ustaški poglavnik iznosi u knjizi Strahote zabluda. Fašizam smatra nasljednikom demokracije, objašnjava Enis Zebić. Prema Paveliću demokracija se pokazala nedoraslom i nesposobnom pa ju je fašizam najprije morao odstraniti "...da mu se ne plete oko nogu dok se rve s boljševizmom i da si na taj način načini čisto i ravno tlo za rvanje".
Mislav Balković vrlo je nedavno izabran za predsjednika Hrvatske udruge poslodavaca tijesno pobijedivši Ivana Mišetića. Njegov je prvi javni istup bio zahtjev Vladi da odustane od dizanja minimalne plaće. Premijer je to odlučno odbio. Viktor Viljevac analizira kretanje plaća i profitnih marži posljednjih godina kako bi ocijenio neopravdanost zahtjeva poslodavaca i utemeljenost vladine odbijenice.