Aktualno

13. svibnja 2020. / Aktualno

Češka i Rusija

Kažete partizani i ustaše prepreka. Pogledajte bizarni spor Češke i Rusije, usred pandemije. A Češka ipak uspješna

Sovjetska vojska je oslobodila Čehoslovačku. Postoji neki sporazum Rusije i Češke o zaštiti grobova vojnika. Uklanjanje spomenika mašalu Konjevu u Pragu izazvalo je tenzije, ali i sve sitne i krupnije političare da iskoriste priliku i sudjeluju u prepucavanju. Raspravlja se o protjerivanju dijela osoblja ruskog veleposlanstva, pod optužbom da su špijuni, vijećnici koji su izglasali uklanjanje spomenika boje se putovanja izvan zemlje jer bi Rusi mogli tražiti njihovo uhićenje, piše se o ruskom agentu koji je naoružan otrovom stigao u češku

Sofija Kordić

12. svibnja 2020. / Aktualno

O korona (i drugim) virusima

Uspjeh nije zajamčen. Zašto s poliom ne ide kao s boginjama? Što se sve mora složiti da se zaustavi COVID-19?

Što ako se SARS-CoV-2 ukorijeni u ljudskoj populaciji kao što se možda dogodilo s nekim drugim virusima? Zvonimir Šikić na primjerima suzbijanja bolesti u posljednjih više od stotinu godina opisuje perspektive borbe s najnovijom pandemijom

Zvonimir Šikić

2. svibnja 2020. / Aktualno

korona kriza

Praznik rada u Americi. Četiri klase. Bez koga se ne može, a koga se želi zaboraviti

Zaraza je postavila pitanje koji je rad neophodan da bi civilizirano društvo moglo funkcionirati. To su liječnici i medicinske sestre, vozači kamiona i autobusa i raznosači hrane i paketa, vatrogasci i smetlari, električari i vodoinstalateri, poljoprivrednici, automehaničari, prodavačice i pakeri u skladištima Amazona, sva ta slabo glamurozna zaposlenja koja inače rijetko primjećujemo i koja uzimamo zdravo za gotovo i stoga slabo vrednujemo i nagradjujemo, jer ne zahtijevaju 20 godina skupog školovanja

Ivo Škorić

1. svibnja 2020. / Aktualno

sustav i ekonomija

Bićanić o parafiskalnim nametima: između revolucionara i reformista. Naslijeđe von Bismarcka i članstvo u EU

U članku se prvo opisuje ekstremizam u trenutačnoj raspravi o parafiskalnim nametima, u kojoj se brkaju nakane da se promijeni svijet i sitni interesi te sklapaju neočekivane koalicije. Zatim se trezveno opisuje sustav parafiskalnih nameta te zauzima za ispravan način promjena. Tu nije riječ o ekonomskoj struci nego o političkom i društvenom izboru

Ivo Bićanić

24. travnja 2020. / Aktualno Članci

ekonomika i recesija

Ako usred recesije prevlada doktrina uravnoteženja proračuna, recesija će opet biti natprosječno duboka i duga. Rast javnog duga se ne može izbjeći

U okolnostima očekivanog pada BDP-a možemo birati između duboke recesije s malim deficitom i blage recesije s velikim deficitom, a ne možemo spriječiti porast omjera duga i BDP-a, objašnjava Josip Tica na temelju detaljne simulacije. Ako se dakle raspravlja o javnoj potrošnji, smanjivati je ili ne, pred Hrvatskom je ustvari izbor između blage recesije ili duboke i dugotrajne.

Josip Tica

15. travnja 2020. / Aktualno

Potres u Zagrebu

Vlasništvo obvezuje. Jesu li potreseni krivi za štetu koju su pretrpjeli?

Godinama je zagrebački Donji grad izgledao u večernjim satima sablasno, piše Ivan Padjen. Mnogi su vlasnici pretvorili svoje stanove u nekih 7.000 apartmana. Pokušavali su uprihoditi nešto što je primjereno nazvati gradskom rentom, tj. zarađivanjem bez poduzetništva i rada. Covid i potres srušili su i tu prividnu ekonomiju.

Ivan Padjen

14. travnja 2020. / Aktualno Članci

koronavirus

Utrka laboratorija: 115 kandidata za cjepivo protiv COVID-19. Rok je i dalje tek 2021. godina.

Većina kandidata za cjepivo dolazi iz Sjeverne Amerike (36), dok Kina, ostatak Azije (bez Kine) i Australija, te Europa imaju svaki po 18 cjepiva kandidata, piše Tamara Čačev u članku u kojem objašnjava inovativnu metodu kojom se nastoji poizvesti cjepivo protiv koronavirusa

Tamara Čačev

11. travnja 2020. / Aktualno Članci

coronavirus i ekonomska kriza

Istočni grijeh male otvorene ekonomije i helikopterski novac? Postoji li drugi način?

Helikopterski novac je direktni namjenski bespovratni novac za programe određenog trajanja, koji se transferira preko ministarstva financija a ne povećava javni dug, objašnjava Boris Cota. Riječ o moćnoj politici, uz određene rizike. Neovisno o prikupljanju novca na domaćem tržištu, Hrvatska će se u okolnostima korona krize morati zaduživati i u inozemstvu. Cota zaključuje da će sve ovisiti o poziciji ECB-a i EBRD-a, odnosno hoće li zemlje članice ići prema spašavanju EU-a ili dezintegraciji

Boris Cota

10. travnja 2020. / Aktualno

Statistika korone

Smrtnost od gripe i smrtnost od korone – mali doprinos inače nepotrebnoj raspravi

U iznimno teškoj sezoni 2017/18 od gripe su u Njemčkoj umrla 1674 čovjeka, ali je nakon prikupljanja svih statističkih podataka Institut Robert Koch procijenio da je te sezone u vezi s gripom bilo 25000 umrlih. U sezoni 2018/19 od gripe je umrlo 852 ljudi, ali procjena za broj smrti povezanih s gripom još nije gotova. U ovoj je sezoni od gripe umrlo 377 ljudi a od korone dosad već trenutačno 2373. Procjene za broj smrti povezanih s gripom i koronom znat će se tek za neko vrijeme

Željko Porobija

5. travnja 2020. / Aktualno Članci

ekonomija korona krize

Bićanić: Ne čuvaju se radna mjesta nego radnici. Poduzetnici se ne subvencioniraju nego potiču na otkrivanje novih prilika

Prema Ivi Bićaniću Vlada nije reagirala loše, bilo da je prepisivala ili sama smišljala rješenja. Ipak, stavio se u kožu studenta koji o mjerama piše seminarski rad i pronašao nekolicinu primjera 'bad economics', loše ekonomike. Posebnu je pažnju posvetio pregovorima i problemu konsenzusa: tko su dobitnici, tko gubitnici, tko preuzima obaveze a tko stječe prava bez obaveza

Ivo Bićanić