s
f i y S

Horizonti

Sjenoviti dvorac japanske književnosti. Junichiro Tanizaki o voltaži i tami.
Progon ‘pagana’ u Petom danu: Zla se pripisuju nekršćanima, kršćanstvo prisvaja sve dobro.

27. travnja 2026. / čita se 9 minuta

Ksenija Kordić

Rasprave

Progon ‘pagana’ u Petom danu: Zla se pripisuju nekršćanima, kršćanstvo prisvaja sve dobro.

Marijana Bijelić, koja se deklarira kao marksistica i ljevičarka i Matija Štahan, konzervativac, imaju sukladne poglede na odnos kršćanstva i 'pagana'. Ksenija Kordić objašnjava koliko su oboje u krivu i koje su kulturne i civilizacijske konzekvence tog pogrešnog shvaćanja prema kojem je moć poganski a milosrđe kršćanski princip

Je li umjetna inteligencija prevarila profesora Marušića?

24. travnja 2026. / čita se 20 minuta

Damir Stanzer

rasprave

Je li umjetna inteligencija prevarila profesora Marušića?

U nedavno objavljenoj knjizi "Sveučilišne tajne", koju je profesor Matko Marušić napisao uz pomoć chatbotova, Damir Stanzer pronašao je pregršt drastično pogrešnih podataka i iz njih izvedenih zaključaka. U tom će povodu u sljedećem članku analizirati ograničenja korištenja umjetne inteligencije u znanosti i na sveučilištu

Klasici američke književnosti: Jerzy Kosiński i Don Carpenter

23. travnja 2026. / čita se 11 minuta

Gordana Crnković

KNJIŽEVNOST

Klasici američke književnosti: Jerzy Kosiński i Don Carpenter

Nakladnička kuća Petrine knjige obogatila je hrvatsko tržište dvama iznimnim romanima: Đavoljim stablom Jerzyja Kosińskog i Teške kiše padaju Dona Carpentera, koji su u svoje vrijeme ostali u sjeni, a danas zaslužuju punu čitateljsku pažnju. Iako tematski različiti, oba romana razotkrivaju moralno siromaštvo društva: jedan kroz ispraznost privilegiranih, a drugi kroz brutalnu stvarnost društvenih autsajdera.

Johnny Kitagawa. Mračni otac lijepih dječaka J-Popa, K-Popa.

20. travnja 2026. / čita se 17 minuta

Velimir Grgić

KULTURNI FENOMENI

Johnny Kitagawa. Mračni otac lijepih dječaka J-Popa, K-Popa.

Sve što se danas zna o K-Popu - od sustava idola i kampova za obuku do androgine estetike 'cvjetnih dječaka - nastalo je u Japanu, u glavi čovjeka koji je bio vizionar u popularnoj kulturi i serijski pedofil. Priča o Johnnyju Kitagawi, ocu J-Popa koji je četrdeset godina gradio globalnu industriju vrijednu milijarde dolara dok je silovao djecu, možda je najpotresniji paradoks moderne pop kulture - piše Velimir Grgić.

17. travnja 2026.

Ivan Fischer

INTERVJU MLADEN VUKMIR

Pravni pogled na AI: Može li umjetna inteligencija biti autor?

O umjetnoj inteligenciji i pravilima koja bi trebala upravljati njome moramo stalno razgovarati i stalno propitkivati, tvrdi odvjetnik i međunarodni stručnjak za pravo intelektualnog vlasništva Mladen Vukmir u razgovoru za Ideje.hr. Redistribucija sredstava koja će se zarađivati kroz AI servise u budućnosti bit će jedno od centralnih pitanja bliske budućnosti, a međunarodni sustav prava intelektualnog vlasništva - nematerijalne imovine općenito - bit će potrebno u cijelosti zamijeniti novim.

Dorothea i Rosamond. Temelji feminizma u klasiku George Eliot

16. travnja 2026. / čita se 18 minuta

Đurđa Knežević

KNJIŽEVNOST

Dorothea i Rosamond. Temelji feminizma u klasiku George Eliot

Iz romana Middlemarch autorice George Eliot izišla je cijela tradicija feminističkog pisanja — od Virginije Woolf do Zadie Smith, ističe Đurđa Knežević. Dorothea Brooke, koja priželjkuje znanje i intelektualni angažman, i Rosamonda Vincy, koja savršeno pounutruje ulogu dekorativne supruge, dva su lica istog sustava koji uvelike funkcionira i danas. Eliot je prije 150 godina opisala ono što je feministička teorija kasnije artikulirala: žene ne biraju svoju podređenost, ona im je društveno nametnuta.

Više podataka ne jamči bolje ishode. Novi modeli u onkologiji u doba precizne medicine

16. travnja 2026. / čita se 11 minuta

Tamara Čačev

ONKOLOGIJA, PRECIZNA MEDICINA

Više podataka ne jamči bolje ishode. Novi modeli u onkologiji u doba precizne medicine

Unatoč napretku u opisu i praćenju tumora, klinički ishodi u onkologiji nisu proporcionalno poboljšani jer tumori funkcioniraju kao kompleksni, dinamični sustavi s mehanizmima otpornosti koji nadilaze pretpostavke linearne kauzalnosti. Budući napredak neće ovisiti o daljnjem povećanju količine podataka, već o sposobnosti njihove integracije u nove modele.

Galipolje. Promašaj lorda koji je volio ratove i uspon generala koji je stvorio Tursku

10. travnja 2026. / čita se 19 minuta

Oleg Maštruko

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Galipolje. Promašaj lorda koji je volio ratove i uspon generala koji je stvorio Tursku

Dok se čeka hoće li Amerikanci napasti Iran na kopnu, ili Kinezi napasti Tajvan ili njegove otoke, Oleg Maštruko se osvrće na najspektakularniji neuspjeh amfibijske operacije u povijesti - Galipolje. Bitka je ostavila trajni trag u povijesti Australije, Novog Zelanda i Turske. Winston Churchill autor je ideje da vojnike savezničkih zemalja uputi u klaonicu, a u bitci se istaknuo general Mustafa Kemal, koji će postati Ataturk.

Triler, horor i komedija u luksuznom hotelu u Dalmaciji. Prvi roman Srđana Dragojevića.

7. travnja 2026. / čita se 5 minuta

Zvonimir Šikić

KNJIŽEVNOST

Triler, horor i komedija u luksuznom hotelu u Dalmaciji. Prvi roman Srđana Dragojevića.

"Lajk", prvi roman Srđana Dragojevića crnohumorna je cinična i nježna priča o društvenim mrežama, smrti, pubertetu i harmoničnoj balkanskoj disonanci. Redatelj čiji filmovi prikazuju tamnu stranu ljudske prirode u ovom je romanu ispričao priču o duhu influencerice koji progoni djecu u luksuznom hotelu, izgrađenom na ruševinama socijalističkog dječjeg odmarališta.

Sjenoviti dvorac japanske književnosti. Junichiro Tanizaki o voltaži i tami.

2. travnja 2026. / čita se 7 minuta

Zdenko Duka

prikaz

Sjenoviti dvorac japanske književnosti. Junichiro Tanizaki o voltaži i tami.

Je li ljepota koju smo izgubili modernizacijom zapravo skrivena u sjeni — doslovno i metaforično? Junichiro Tanizaki, jedan od najvećih japanskih pisaca 20. stoljeća, u svojoj kultnoj esejističkoj studiji "U pohvalu sjene" iz 1933. tvrdi da je Japan pobijeđen vlastitom modernizacijom i da je žrtvovao estetiku za voltažu. Planetopija donosi ovaj melankolični manifest tišine, sjene i potamnjelih površina čitatelju koji živi okružen s previše ekrana i premalo mraka, piše Zdenko Duka.