Članci

2. prosinca 2020. / Članci

Pandemija, ekonomija, društvo

Sedláček: Pandemija ubrzava poboljšavanje svijeta. Solidarnost sve snažnija, bez gospodarskog rasta možemo

Greta Thunberg je htjela ograničiti broj letova i svi smo govorili da je sišla s uma, da to nije moguće. A sad, avio transport se takoreći potpuno zaustavio i nije se dogodio kraj svijeta. Izbori se, na primjer, rukovode drugim stvarima, ne ekonomijom, što je vrijedilo i prije Covida. Vjerujem da ćemo prije ili kasnije shvatiti da moramo stvoriti društva u kojima ne raste BDP, već obrazovanje.

Sofija Kordić

1. prosinca 2020. / Članci

pandemijski esej

‘Di ja to idem?’ Kako sam shvatio što je to smrt

Ako znaš da ti je ostalo samo godinu dana života, hoćeš li se svojski potruditi da dovršiš umjetničko djelo na kojem godinama radiš?

Zdenko Duka

28. studenoga 2020. / Članci

esej

O svjetsko-povijesnom porazu ženskoga spola. Marginalija uz 200 godina od rođenja Friedricha Engelsa.

Možemo li pomoću Engelsa bolje vidjeti je li feminističko razmišljanje o matrijarhatu mitotvorna, dakle nekritična djelatnost, pita se Nadežda Čačinovič. Zaključuje da je korekcija samo donekle potrebna zato što je posve očito što je u osnovi Engelsove analize: odbijanje nepravde i ovisnosti.

Nadežda Čačinovič

18. studenoga 2020. / Članci

Politološki razgovori

Pandemija, Europa, demokracija, sindikati i politička dimenzija filma Joker, sve u dva dana. Video

Brojni izlagači sa Pravnog fakulteta u Zagrebu, FFZG-a, IDIZ-a ili drugih institucija savršeno su se uklopili u društvo politologa na ovogodišnjim jedinstvenim Hrvatskim politološkim razgovorima

Leon Cvrtila

15. studenoga 2020. / Aktualno Članci

nacionalna razvojna strategija republike hrvatske

Bićanić: Nismo baš svi bedaci. Za taj novac strategiju su mogli napisati Rodrik i Acemoglu, recenziju Krugman i Stiglitz i još bi ostalo za Ekonomski institut

Papazjanija koja se nudi kao strategija nepopravljivo je loša. Bio bi gubitak vremena tekst vraćati na doradu kojom bi se eventualno napravio smisleni dokument na trećini sadašnje duljine. Autori Tramišak/Plenković nisu sposobni i nemaju hrabrosti napraviti bolje. Dokument kakav je sad zadovljava eurokrate da odriješe kesu, a rasprave oko ove papazjanije gubitak su vremena. Imalo bi je smisla ismijati kako bi se autorima pokazalo da prepoznajemo u kojoj su mjeri napravili traljav posao. Dobili smo sterilan i bezubi dokument, koji ni ovu ni buduće vlade ni na što ne obavezuje i ne ograničava provedbu njihovih programa, kakvi god bili. Svatko i dalje može što hoće

Ivo Bićanić

8. studenoga 2020. / Članci

Povijest industrije

Sudbina Berge Istre i nepravedno zapostavljeni genij Mladena Klasića i Uljanikovih inženjera. Komercijalni uspjesi

Ratko Bošković opisuje da je Uljanikov program gradnje velikih teretnih brodova bio tehnološki i komercijalno kudikamo uspješniji nego što se može pretpostaviti. Kako su Berge Istra i Berge Vanga potonule

Ratko Bošković

7. studenoga 2020. / Članci

Amerika

Američki intelektualci: Je li Trump (bio) fašist? Ili ne odskače od tradicije američke politike? Ili se radi o onom trećem?

Tvrtko Vrdoljak prikazuje tri pozicije u diskusiji u američkim akademskim krugovima o pitanju je li Donald Trump fašist, sintetizira što je debata otkrila i izvodi svoj zaključak

Tvrtko Vrdoljak

7. studenoga 2020. / Članci

biologija i društvo

Humanizam i evolucija. Čovjek je mijenjao svoju genetiku iako na njega djeluju iste biološke sile kao i na druga živa bića

Analize genoma čovjeka pokazale su kako su brojni geni bili izloženi relativno recentnoj pozitivnoj selekciji a mahom se radi o genima koji sudjeluju u čovjekovim funkcijama koje su rezultat odgovora na određene kulturološke prakse, piše Tamara Čačev. Smatra se kako između 100 i 1000 gena čovjeka podliježe recentnoj ubrzanoj evoluciji, odnosno i do 10% čovjekovog genoma

Tamara Čačev

5. studenoga 2020. / Članci

uz nobelovu nagradu za fiziku

Astronomi više ne bulje u nebo. Zrake koje putuju milijardama godina ipak opaze. Podatke ponekad oboje lažnim bojama.

Ako crna rupa po definiciji ne zrači, kako je opažena crna rupa za čije su otkriće Reinhard Genzel i Andrea Ghez, zajedno s Rogerom Penroseom, dobili ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziku. Dario Hrupec, iz vlastitog iskustva u svjetskim opservatorijima objašnjava kako rade suvremeni astronomi i zašto rade to što rade

Dario Hrupec

28. listopada 2020. / Članci

prikaz

Uvođenje socijalizma tako da se sačuva kapitalizam.

Iako politika koju Piketty predlaže izgleda radikalno antikapitalistička, detaljnijim promišljanjem utvrđujemo da ukidanje kapitalizma nije njegov cilj, piše Božo Kovačević u osvrtu na raspravu o knjizi Kapitalizam i ideologija. Da sustav progresivnog oporezivanja osigura sredstva za javne politike potrebno je da dionice donose profit, da nekretnine donose visoke rente a menadžeri dobivaju visoke plaće. Uspješna kapitalistička ekonomija trebala bi imati socijalističku političku nadgradnju

Božo Kovačević