s
f i y S

Horizonti

Knjige     Ogledi

Kako se Dario Hrupec odljubio od zvijezde razreda i zaljubio u Pisca s velikim P, autora 500 knjiga
Dužnicima u francima teret otplate olakšala je politička aktivnost. Od pravosuđa, unatoč neprestanom proglašavanju ‘pobjeda’ nisu dobili ništa

15. ožujka 2020. / čita se 12 minuta

Željko Ivanković

slučaj franak

Dužnicima u francima teret otplate olakšala je politička aktivnost. Od pravosuđa, unatoč neprestanom proglašavanju ‘pobjeda’ nisu dobili ništa

Odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske objektivno obeshrabruje dužnike u francima od daljnjih tužbi, premda oni najavljuju nastavak dugotrajnih pravosudnih procesa. To i sociološka studija Petre Rodik, povod su za pokušaj djelomične rekapitulacije najznačajnijeg fenomena proisteklog iz posljednje hrvatske ekonomske krize. Željko Ivanković zaključuje da slučaj prelazi granica pravosuđa, no pitanje je načina i standarda prema kojima je rješavan u političkom procesu. I u drugim je zemljama rješenje ovisilo o političkoj poziciji dužnika

Virus veći od bolesti. Njemački odgovor. Kako bi suzbijanje virusa moglo utjecati na izbor premijera

8. ožujka 2020. / čita se 6 minuta

Anđelko Šubić

koronavirus u njemačkoj

Virus veći od bolesti. Njemački odgovor. Kako bi suzbijanje virusa moglo utjecati na izbor premijera

Nakon što ga je već tko zna koja televizijska ekipa dovukla pred kameru, stručnjak instituta Robert Koch je odbrusio: umjesto da šire paniku, Nijemci bi se trebali sjetiti kako je običan sapun prilično dobro sredstvo protiv virusa, završava Anđelko Šubić pregledni članak o njemačkom odgovoru na koronavirus. Zaista, u jednoj anketi 75 posto je izjavilo da sad ruke peru češće i pažljivije, no to nije jedini efekt. Epidemija je na kušnju stavila zdravstveni sustav, gospodarstvo ali utječe i na političke izbore

Antifašizam izvan historije. Prema obrascu self-help literature

6. ožujka 2020. / čita se 9 minuta

Karlo Jurak

Prikaz

Antifašizam izvan historije. Prema obrascu self-help literature

Radi se prvenstveno o tome da se iz njega o samom fašizmu (i antifašizmu) ne može naučiti mnogo, osim parolaški, piše Karlo Jurak u prikazu Antifašističkog vodiča za ljepši svijet u izdanju Zaklade Rosa Luxemburg za Jugoistočnu Europu. Antifašizam historijski nije ideologija nego strategija, koja podrazumijeva savezništvo cijele ljevice, liberala i dijela desnice protiv fašizma, kao i različitih društvenih skupina i klasa (od radničke i seljačke do sitne i dijela krupne buržoazije)

Dostojanstvo i pobuna. Dostojanstvo kralja i dostojanstvo siromaha. Pravo i dostojanstvo. Osobno i dostojanstvo rada.

28. veljače 2020. / čita se 16 minuta

Žarko Puhovski

Pojmovnik

Dostojanstvo i pobuna. Dostojanstvo kralja i dostojanstvo siromaha. Pravo i dostojanstvo. Osobno i dostojanstvo rada.

Paradoks je dostojanstva kao društveno prihvaćene vrijednosti u tomu što je istovremeno riječ o posve subjektivnome konceptu, u mnogome delikatnom sastojku klasičnoga poimanja osobe i modernoga koncepta ljudskih prava, ali i o robustnome zamašnjaku društvenih previranja, piše Žarko Puhovski u članku u kojem prati filozofske koncepte dostojanstva, neuspješne pokušaje pravne teorije te shvaćanje dostojanstva u sindikalnim prosvjedima

Libertarijanski pogled na pitanje (manjinskih) religijskih uvjerenja. Nizozemsko rješenje

27. veljače 2020. / čita se 16 minuta

Jeremy Shearmur

politika i tolerancija

Libertarijanski pogled na pitanje (manjinskih) religijskih uvjerenja. Nizozemsko rješenje

Postoji opasnost da upadamo u vrstu netolerancije prema kognitivnim manjinama, čiji se identitet sastoji od uvjerenja koja se ne mogu empirijski provjeriti, piše Jeremy Shearmur. Primjeri su ideje o Bogu i njegovim učenjima, o tome tko (ili što) bi trebao imati kakvu vrstu prava, a mogle bi se dodati i filozofske teorije koje mogu imati važnu ulogu u razvoju znanosti te ideje o tome hoće li u konačnici teorija evolucije moći objasniti sve fenomene kojima se želi baviti. U pogledu organizacije društvenih institucija Shearmur skreće pažnju i raspravlja o nizozemskom sustavu pilarizacije

Tri scenarija za 2030. godinu. Je li spas u većoj radnoj aktivnosti starijih? Pozitivne i negativne strane starenja.

26. veljače 2020. / čita se 12 minuta

Biljana Bašić

demografija

Tri scenarija za 2030. godinu. Je li spas u većoj radnoj aktivnosti starijih? Pozitivne i negativne strane starenja.

U prvom dijelu članka Biljana Bašić razgovara o starenju s tri stručnjaka: prof. Puljiz ističe pozitivne uzroke starenja i negativne posljedice; dr. Pokos uočava da demografske promjene, koje se inače smatraju dugoročnima, pretječu ekonomske i socijalne; dr. Šućur govori o starenju i siromaštvu (posebno izdvaja starije žene). U drugom dijelu članka uredništvo iz još neobjavljenog istraživanja Tea Matkovića donosi tri scenarija za 2030. godinu, prema kojima ni povećanje stope zaposlenosti ne jamči više zaposlenih. Aktivne javne politike u području rada se čine neizostavnima

Problem ekstremizam. Vrlina intelektualne nesigurnosti. Etika vrijednosti i granice spoznaje.

23. veljače 2020. / čita se 3 minute

Hana Samaržija

etika i istina

Problem ekstremizam. Vrlina intelektualne nesigurnosti. Etika vrijednosti i granice spoznaje.

Ekstremizam i politička, odnosno ideološka polarizacija u naše se doba realiziraju u komorama jeke i epistemičkim balonima. Istražujući putove kojima bi se te pojave i oblici mogli ograničiti Hana Samaržija se oslanja na etiku epistemoloških vrlina, pristup koji donekle predstavlja pomak u odnosu na tradicionalno prosvjetiteljsku uputu na nove spoznaje u suočavanju s dogmatizmom. Osobito važnom pokazuje se sve rjeđa spremnost na intelektualnu nesigurnost

Od plana do klana: “Balkanska bolest” je destruktivno poduzetništvo; kronizam očekivano negativan, ali familijarizam zbunjuje

22. veljače 2020. / čita se 8 minuta

Velibor Mačkić

Zašto Hrvatska zaostaje (4)

Od plana do klana: “Balkanska bolest” je destruktivno poduzetništvo; kronizam očekivano negativan, ali familijarizam zbunjuje

Drugi dio uvodnog izlaganja na stručnoj raspravi o tome Zašto Hrvatska zaostaje. U prvom je dijelu objašnjena razlika između liberalnih i izbornih (iliberalnih) demokracija, zatim diktature proletarijata i liberalne autokracije, te postaviljeno pitanje je li zaostajanje posljedica činjenice da Hrvatska pripada među iliberalne demokracije. U drugom je dijelu prikazano šest simptoma balkanske bolesti i rezultati istraživanja prema kojem imamo destruktivno poduzetništvo

Bićanić o nejednakosti: slatkovodni pogled, koji se drugdje mijenja ili napušta, još dominira u Hrvatskoj. Zašto

14. veljače 2020. / čita se 9 minuta

Ivo Bićanić

nejednakost i ekonomija

Bićanić o nejednakosti: slatkovodni pogled, koji se drugdje mijenja ili napušta, još dominira u Hrvatskoj. Zašto

Prema dosad dominantnom gledanju na funkcioniranje ekonomije pitanja nejednakosti i pravde neutralna su u odnosu na ekonomsku efikasnost. Prema novom pristupu početna raspodjela u pristupima resursima utječe na ekonomske ishode, piše Ivo Bićanić u članku u kojem ističe da se u Hrvatskoj to pitanje svjesno zanemaruje iako može utjecati na efikasnost ekonomske politike. Zašto? Možda baš zato

Skora reindustrijalizacija nije moguća. Šanse ima samo Sjeverozapadna Hrvatska

13. veljače 2020. / čita se 15 minuta

Zoran Aralica

ekonomska politika

Skora reindustrijalizacija nije moguća. Šanse ima samo Sjeverozapadna Hrvatska

Reindustrijalizacija je regionalni fenomen, piše Zoran Aralica, u prikazu istraživanja Sveučilišta u Dubrovniku i Ekonomskog instituta u Zagrebu. Riječ je o regijama koje nisu izložene turizmu, područjima koja nisu glavni gradovi tih zemalja (nema pritiska rasta cijena nekretnina i zemljišta usljed priljeva kapitala izvana), o urbanima, gušće naseljenima i područjima koja su zemljopisno bliže razvijenim zemljama EU, te koja nisu u proteklom razdoblju izgubila značajan dio stanovništva

Puhovski o Rijeci 2020: Dozirani šokovi, pripitomljena provokacija, po uzoru na kasni real-socijalizam

7. veljače 2020. / čita se 8 minuta

Žarko Puhovski

europska prijestolnica kulture

Puhovski o Rijeci 2020: Dozirani šokovi, pripitomljena provokacija, po uzoru na kasni real-socijalizam

Slične su, režimski umivene provokacije i u starom sustavu služile da se ustanovi koji je dio podržavatelj(ic)a režima odveć zahirio, te se na njih može računati samo kao na rezervoar prosvjeda. Tako se identificiraju oni koji su istovremeno ideologijski dobrodošli, ali i podobni za eventualno ograđivanje vrha od svih koji “teško prihvaćaju promjene u našem društvu“.

Ginijev koeficijent nejednakosti dohotka 0,44 – 0,51. Hrvatskih 1 posto najbogatijih. HNB-ova anketa o imovini kućanstava

1. veljače 2020. / čita se 14 minuta

Željko Ivanković

nejednakost

Ginijev koeficijent nejednakosti dohotka 0,44 – 0,51. Hrvatskih 1 posto najbogatijih. HNB-ova anketa o imovini kućanstava

Anketa o financijama i potrošnji kućanstava koju je provela HNB, napokon omogućava analizu sociodemografskih te poslovnih karakteristika hrvatskih kućanstava u odnosu na njihove imovinske i dohodovne nejednakosti, čime postaju moguće skice nekoliko posto najbogatijih (i najsiromašnijih), a možda i spoznaje kakva je njihova (politička) pozicija kad je riječ o upravljanju institucijama kao zajedničkim resursom

Zemlja koju pokreće kulturna politika. Prisutnost žena u politici drugdje nezamisliva. Izvještaj Snježane Banović iz Finske

30. siječnja 2020. / čita se 24 minute

Snježana Banović

finska

Zemlja koju pokreće kulturna politika. Prisutnost žena u politici drugdje nezamisliva. Izvještaj Snježane Banović iz Finske

Iako smo lišeni čarolije Arktičkoga kruga, polarne noći i Aurore Borealis, iako ne možemo zamisliti ni približno važnost utjecaja žena u politici niti pojmiti neophodnost smještanja kulture, znanosti i obrazovanja u središte društva, od Finaca bismo mogli puno toga naučiti, naročito kad se govori o kulturi i ljubavi prema umjetnosti i obrazovanju koja ujedinjuje i - kako to mnogi ovdje vole reći - pomlađuje i usrećuje

Gospodarska kretanja u 2020. Centralne banke promijenile su smjer. Više ne prijeti opasnost od duboke ekonomske krize

27. siječnja 2020. / čita se 5 minuta

Darko Oračić

Svijet i novac

Gospodarska kretanja u 2020. Centralne banke promijenile su smjer. Više ne prijeti opasnost od duboke ekonomske krize

Američki je Fed najprije vodio restriktivnu monetarnu politiku, a zatim je, nakon kraće stanke, skrenuo na put ekspanzivne politike, dok je Europska središnja banka prvo povukla neke stimulativne mjere, a potom ih je počela ponovno provoditi. Zahvaljujući tome, gospodarstva zapadnih zemalja zacijelo neće zahvatiti ozbiljna recesija.

Kako se Dario Hrupec odljubio od zvijezde razreda i zaljubio u Pisca s velikim P, autora 500 knjiga

25. siječnja 2020. / čita se 9 minuta

Dario Hrupec

Stogodišnjica rođenja Isaaca Asimova

Kako se Dario Hrupec odljubio od zvijezde razreda i zaljubio u Pisca s velikim P, autora 500 knjiga

Kao i kod božjih zapovjedi, ideja je održati postojeći poredak. Čovjek gore, robot dolje, objašnjava Dario Hrupec zakone robotike velikog Isaaca Asimova i podsjeća da bi umjetna inteligencija, ustvari umjetna svijest mogla s virtualne police dohvatiti Pustolovine Huckleberry Finna i ... kao u Atlasu oblaka, kao u Životinjskoj farmi, sve je to jedna ista priča o poretku i pobuni

  1. Pages:
  3. 1
  4. ...
  5. 28
  6. 29
  7. 30
  8. 31
  9. 32
  10. 33
  11. 34
  12. ...
  13. 49