21. listopada 2018. / Članci
Veliki zaokret Međunarodnog monetarnog fonda očituje se objavi četiriju zaključaka o nejednakosti, koja je prepoznata čak i kao prepreka razvitku. Tako je cijeli svijet krenuo drumom, dok Hrvatska i dalje luta šumom, piše Ivo Bićanić.
Ivo Bićanić
20. listopada 2018. / Aktualno Članci
Oba laureata bavila su se nesavršenostima tržišta, odnosno negativnim i pozitivnim eksternalijama koje onečišćenje okoliša ili tehnološki progres mogu uzrokovati. Rezultat njihova rada je nedvosmislena potreba državne intervencije u tržišne mehanizme koji nisu u stanju na adekvatan način adresirati klimatske probleme niti dovesti do održivog i stabilnog rasta. U trenutnim političkim okolnostima te trendovima protekcionizma i negiranja klimatskih promjena u svijetu koje diktiraju SAD, dodjela nagrade Nordhausu i Romeru ima i značenje koje prelazi sam njihov utjecaj na ekonomsku znanost.
Matija Kroflin
6. listopada 2018. / Članci
U partizanskoj se ekonomici namjerno pristrano poslože stvari da se dođe do unaprijed željenih zaključaka; tako izvedeni zaključci brane se partizanski, jednostrano i prerevnosno, piše Bićanić i objašnjava da partizanska ekonomika poreznog rasterećenja ima tri temeljne greške a raspravu o ekonomskoj politici odvukla je na tri stranputice. Koje? Na kraju skicira čime bi se ozbiljna porezna reforma trebala baviti
Ivo Bićanić
6. listopada 2018. / Članci
Kako je moguće, pita se (i pokušava objasniti) Ivo Škorić, da u njegovoj ulici u Rutlandu u Vermontu pola ljudi ne radi, ili radi povremeno, oni koji rade nisu vidjeli povećanje plaća godinama, a ipak svi žive u velikim kućama i voze velike automobile. I sve u doba kad je burza vrednija nego ikad, a nezaposlenost manja nego ikad. U članku se otvara rijetka tema, američki sustav socijalnih davanja, koji obuhvaća pola stanovništva, a sve na podlozi sustava raspodjele bogatstva i političkoekonomske ideologije
Ivo Škorić
28. rujna 2018. / Članci
Hrvatska uvodi proporcionalno oporezivanje dohotka (umjesto progresivnog) u trenutku kad ga druge zemlje napuštaju. Opravdava to nastojanjem da se zadrže visokokvalificirani radnici. Međutim, profesionalci, IT stručnjaci i liječnici, koji najviše iseljavaju, ne primaju plaće koje se sad rasterećuju.
Priredio Karlo Vajdić
27. rujna 2018. / Članci
Pseudogeni mogu biti korisni i u utvrđivanju kada je neki gen nastao ili nestao, na sličan način na koji paleontolozima koriste fosili u izučavanju nastanka i nestanka nekih vrsta, piše Tamara Čačev. Izučavanje pseudogena primata u odnosu na pseudogene miša, štakora, psa ili krave pokazuje kako su svi potekli od zajedničkog pretka, a kako se vrijeme kada je neka promjena u pseudogenu nastala može izračunati, možemo iz tog podatka doći i do trenutka kada su se pojedine vrste odvojile u zasebne evolucijske smjerove
Tamara Čačev
22. rujna 2018. / Aktualno Članci
Za Hrvatsku je važno da se naše gospodarstvo kreće u istom smjeru kao i ono u Eurozoni, odnosno da su nam poslovni ciklusi usklađeni. Rast kamatnih stopa u Eurozoni poskupio bi cijenu novca (kredita) i za hrvatska poduzeća i kućanstva, no efekti eventualnog rasta kamatnjaka od 0,1 ili 0,2 postotnih bodova nisu nešto što bi im trebalo ugroziti kreditnu sposobnost. Pogotovo ako su svjesni da će se rast kamatnjaka dogoditi u skoroj budućnosti
Tomislav Globan
20. rujna 2018. / Članci
Na Filmskom festivalu u Cannesu 2018. Special Palme d’Or (Specijalna Zlatna palma) dodijeljena je 87-godišnjem Jean-Luc Godardu za film Le Livre d’Images (2018) (engleski naslov: The Image Book, hrvatski bi bio - Bilježnica slika). Ljiljana Mikulčić piše o prvom Godardovom igranom dugometražnom filmu Do posljednjeg daha, o cjelovitosti u kojoj razumije fragment, o tvorcu nove filmske gramatike i što dijeli sa svojim umjetničkim uzorima
Ljiljana Mikulčić
17. rujna 2018. / Članci
Bavarski parlamentarni izbori održat će se 14. listopada. Moglo bi se dogoditi nakon više od pola stoljeća da Kršćansko-socijalna unija ne može samostalno vladati, a prema anketama jedini partner s kojim bi osigurali matematičku većinu bili bi Zeleni, stranka s kojom CSU vodi niz ratova, među ostalim i oko tretmana izbjeglica, glavnog kamena smutnje u njemačkoj i europskoj politici. Zašto je Bavarska toliko važna u Njemačkoj?
Anđelko Šubić
14. rujna 2018. / Članci
Marija Brajdić Vuković ispituje kako su na neka mjerljiva poboljšanja u znanosti i visokom obrazovanju utjecali poticaji izvana, a na koji bi se način institucije u tom području mogle poboljšati iznutra. Uz ostalo, kao mogućnost navodi da institucija sama sebi zada ciljeve i mjere njihova ispunjavanja, a u krajnjem slučaju da sama donese i kriterije napredovanja. Kako stvar stoji s financiranjem?
Marija Brajdić-Vuković