Perspektive

24. travnja 2020. / Perspektive U fokusu

ekonomika i recesija

Ako usred recesije prevlada doktrina uravnoteženja proračuna, recesija će opet biti natprosječno duboka i duga. Rast javnog duga se ne može izbjeći

U okolnostima očekivanog pada BDP-a možemo birati između duboke recesije s malim deficitom i blage recesije s velikim deficitom, a ne možemo spriječiti porast omjera duga i BDP-a, objašnjava Josip Tica na temelju detaljne simulacije. Ako se dakle raspravlja o javnoj potrošnji, smanjivati je ili ne, pred Hrvatskom je ustvari izbor između blage recesije ili duboke i dugotrajne.

Josip Tica

23. travnja 2020. / Perspektive

koronavirus i okoliš

Čovjekovo uplitanje u prirodnu ravnotežu potiče virusne pandemije. Europska okolišna transformacija

Već je niz istraživanja koja potvrđuju vezu čovjekove aktivnosti u staništima životinja s prelaskom virusa na čovjeka. Posebno je vrijedan pažnje prelazak virusa sa ugroženih vrsta. To gotovo da je elementarno - ugrožavanjem životinjske vrste koja nosi patogene, oni prelaze na najlogičniji slijedeći izbor s kojim imaju kontakt – čovjeka. U drugom dijelu članka Mirjana Matešić opsuje Europski zeleni plan koji, usmjeren zaštiti okoliša, predstavlja prvi korak u pokušaju održavanja prirodne ravnoteže

Mirjana Matešić

22. travnja 2020. / Perspektive

psihologija

Racionalnost u doba korone. Što utječe na odluke Stožera? Kako odlučuju građani? Inteligencija i stručnost nisu garancije

Suprotno uobičajenim uvjerenjima, racionalnost nije isto što inteligencija. Spoznaje iz psihologije prosuđivanja i donošenja odluka upozoravaju nas na mogućnost da će donositelji odluka biti podložni predvidivim neracionalnostima. Vrlo je vjerojatno da će Stožer Civilne zaštite ustrajati u načinu rada koji je donosio rezultate i kad bude vrijeme za promjenu strategije. Što se tiče građana, izgledno je da bi uskoro mogli (neopravdano!) zaključiti da nije baš nužno pridržavati se svih uputa

Zvonimir Galić, Nikola Erceg i Mitja Ružojčić

20. travnja 2020. / Perspektive

knjiga o zdravlju u americi

Masovne smrti iz očaja, danak meritokraciji. Žrtve – lošije obrazovani bijelci. Jesu li SAD samo prethodnica?

Smrti iz očaja odnose se na samoubojstva i smrti vezane uz autodestruktivne ovisnosti među bijelim Amerikancima bez fakultetskog obrazovanja, piše Goran Mihelčić u prikazu najnovije knjige nobelovca Angusa Deatona i Anne Case. Godine 2017 dostigle su broj od 158.000 (kao da svaki dan padne veliki zrakopolov pun putnika). Uzrok nisu siromaštvo ni nejednakost nego neizvjesnost i stres. Obrazovanje je ključna odrednica rizičnosti. Sličnom su nevoljom Afro-Amerikanci već prije zahvaćeni, a autori predviđaju da je trend u Sjedinjenim Državama prethodnica trenda u drugim zapadnim zemljama. Knjiga snažno oslikava stanje u zdravstvenoj zaštiti u SAD koje upravo razotkriva pandemija koronavirusa

Goran Mihelčić

14. travnja 2020. / Perspektive U fokusu

koronavirus

Utrka laboratorija: 115 kandidata za cjepivo protiv COVID-19. Rok je i dalje tek 2021. godina.

Većina kandidata za cjepivo dolazi iz Sjeverne Amerike (36), dok Kina, ostatak Azije (bez Kine) i Australija, te Europa imaju svaki po 18 cjepiva kandidata, piše Tamara Čačev u članku u kojem objašnjava inovativnu metodu kojom se nastoji poizvesti cjepivo protiv koronavirusa

Tamara Čačev

11. travnja 2020. / Perspektive U fokusu

coronavirus i ekonomska kriza

Istočni grijeh male otvorene ekonomije i helikopterski novac? Postoji li drugi način?

Helikopterski novac je direktni namjenski bespovratni novac za programe određenog trajanja, koji se transferira preko ministarstva financija a ne povećava javni dug, objašnjava Boris Cota. Riječ o moćnoj politici, uz određene rizike. Neovisno o prikupljanju novca na domaćem tržištu, Hrvatska će se u okolnostima korona krize morati zaduživati i u inozemstvu. Cota zaključuje da će sve ovisiti o poziciji ECB-a i EBRD-a, odnosno hoće li zemlje članice ići prema spašavanju EU-a ili dezintegraciji

Boris Cota

10. travnja 2020. / Perspektive

korona virus u češkoj

Inteligentna karantena. Identificiranje zaraženih i njihovih petodnevnih kontakata digitalnim praćenjem

Još prije najavljenog Vladinog projekta inteligentne karantene Česima je ponuđena aplikacija pomoću koje bi korisnik mogao vidjeti je li se u njegovoj blizini kretao čovjek pozitivan na Covid-19, a da identitet ostaje skriven. Samo četiri dana od spuštanja aplikacije svoje kretanje na uvid je omogućilo 450 000 korisnika. Tvorci aplikacije su im obećali da će se svi podaci izbrisati nakon epidemije

Sofija Kordić

5. travnja 2020. / Perspektive U fokusu

ekonomija korona krize

Bićanić: Ne čuvaju se radna mjesta nego radnici. Poduzetnici se ne subvencioniraju nego potiču na otkrivanje novih prilika

Prema Ivi Bićaniću Vlada nije reagirala loše, bilo da je prepisivala ili sama smišljala rješenja. Ipak, stavio se u kožu studenta koji o mjerama piše seminarski rad i pronašao nekolicinu primjera 'bad economics', loše ekonomike. Posebnu je pažnju posvetio pregovorima i problemu konsenzusa: tko su dobitnici, tko gubitnici, tko preuzima obaveze a tko stječe prava bez obaveza

Ivo Bićanić

5. travnja 2020. / Perspektive U fokusu

svijet u doba korone

Covid i Golijat. Postumni trijumf barunice Thatcher i profesora Schopenhauera

Promjenu izazvanu korona virusom Žarko Puhovski usporedio je sa šokom Ameriga Vespuccija kad je otkrio da je na Zelenortskim otocima sve drukčije nego kod nas. Ne samo da nestaje društva, a obitelj se oslanja na državu, nego su udaru izloženi intimni odnosi, odnos prema životu i smrti, moralni kompas, ekonomija, pravo, politika. Situacija priziva asocijacije na čuvenu literaturu, Riesmana i Sennetta, no još više upućuje na temeljno Rawlsovo razmatranje originalne pozicije. Kako se sa svime time nosi hrvatski Krizni stožer?

Žarko Puhovski

3. travnja 2020. / Perspektive U fokusu

korona kriza

Četvrta kriza liberalizma. Kako ga očuvati? I zašto?

U okolnostima kada se za 'više dobro' ograničavaju ljudska prava, zaobilaze liberalno-demokratske procedure, jača egzekutiva i daju ovlasti tijelima koja nemaju za to ustavna ovlaštenja, ograničava privatno vlasništvo i pravo na rad, kada se medicinski diskurs militarizira, a između države i pojedinaca nema društva ni posrednika u obliku autonomnih sfera, tada se opravdano može govoriti o krizi liberalizma

Karlo Jurak