s
f i y S

Horizonti

Kako se Dario Hrupec odljubio od zvijezde razreda i zaljubio u Pisca s velikim P, autora 500 knjiga
Od plana do klana: “Balkanska bolest” je destruktivno poduzetništvo; kronizam očekivano negativan, ali familijarizam zbunjuje

22. veljače 2020. / čita se 8 minuta

Velibor Mačkić

Zašto Hrvatska zaostaje (4)

Od plana do klana: “Balkanska bolest” je destruktivno poduzetništvo; kronizam očekivano negativan, ali familijarizam zbunjuje

Drugi dio uvodnog izlaganja na stručnoj raspravi o tome Zašto Hrvatska zaostaje. U prvom je dijelu objašnjena razlika između liberalnih i izbornih (iliberalnih) demokracija, zatim diktature proletarijata i liberalne autokracije, te postaviljeno pitanje je li zaostajanje posljedica činjenice da Hrvatska pripada među iliberalne demokracije. U drugom je dijelu prikazano šest simptoma balkanske bolesti i rezultati istraživanja prema kojem imamo destruktivno poduzetništvo

Bićanić o nejednakosti: slatkovodni pogled, koji se drugdje mijenja ili napušta, još dominira u Hrvatskoj. Zašto

14. veljače 2020. / čita se 9 minuta

Ivo Bićanić

nejednakost i ekonomija

Bićanić o nejednakosti: slatkovodni pogled, koji se drugdje mijenja ili napušta, još dominira u Hrvatskoj. Zašto

Prema dosad dominantnom gledanju na funkcioniranje ekonomije pitanja nejednakosti i pravde neutralna su u odnosu na ekonomsku efikasnost. Prema novom pristupu početna raspodjela u pristupima resursima utječe na ekonomske ishode, piše Ivo Bićanić u članku u kojem ističe da se u Hrvatskoj to pitanje svjesno zanemaruje iako može utjecati na efikasnost ekonomske politike. Zašto? Možda baš zato

Skora reindustrijalizacija nije moguća. Šanse ima samo Sjeverozapadna Hrvatska

13. veljače 2020. / čita se 15 minuta

Zoran Aralica

ekonomska politika

Skora reindustrijalizacija nije moguća. Šanse ima samo Sjeverozapadna Hrvatska

Reindustrijalizacija je regionalni fenomen, piše Zoran Aralica, u prikazu istraživanja Sveučilišta u Dubrovniku i Ekonomskog instituta u Zagrebu. Riječ je o regijama koje nisu izložene turizmu, područjima koja nisu glavni gradovi tih zemalja (nema pritiska rasta cijena nekretnina i zemljišta usljed priljeva kapitala izvana), o urbanima, gušće naseljenima i područjima koja su zemljopisno bliže razvijenim zemljama EU, te koja nisu u proteklom razdoblju izgubila značajan dio stanovništva

Puhovski o Rijeci 2020: Dozirani šokovi, pripitomljena provokacija, po uzoru na kasni real-socijalizam

7. veljače 2020. / čita se 8 minuta

Žarko Puhovski

europska prijestolnica kulture

Puhovski o Rijeci 2020: Dozirani šokovi, pripitomljena provokacija, po uzoru na kasni real-socijalizam

Slične su, režimski umivene provokacije i u starom sustavu služile da se ustanovi koji je dio podržavatelj(ic)a režima odveć zahirio, te se na njih može računati samo kao na rezervoar prosvjeda. Tako se identificiraju oni koji su istovremeno ideologijski dobrodošli, ali i podobni za eventualno ograđivanje vrha od svih koji “teško prihvaćaju promjene u našem društvu“.

Ginijev koeficijent nejednakosti dohotka 0,44 – 0,51. Hrvatskih 1 posto najbogatijih. HNB-ova anketa o imovini kućanstava

1. veljače 2020. / čita se 14 minuta

Željko Ivanković

nejednakost

Ginijev koeficijent nejednakosti dohotka 0,44 – 0,51. Hrvatskih 1 posto najbogatijih. HNB-ova anketa o imovini kućanstava

Anketa o financijama i potrošnji kućanstava koju je provela HNB, napokon omogućava analizu sociodemografskih te poslovnih karakteristika hrvatskih kućanstava u odnosu na njihove imovinske i dohodovne nejednakosti, čime postaju moguće skice nekoliko posto najbogatijih (i najsiromašnijih), a možda i spoznaje kakva je njihova (politička) pozicija kad je riječ o upravljanju institucijama kao zajedničkim resursom

Zemlja koju pokreće kulturna politika. Prisutnost žena u politici drugdje nezamisliva. Izvještaj Snježane Banović iz Finske

30. siječnja 2020. / čita se 24 minute

Snježana Banović

finska

Zemlja koju pokreće kulturna politika. Prisutnost žena u politici drugdje nezamisliva. Izvještaj Snježane Banović iz Finske

Iako smo lišeni čarolije Arktičkoga kruga, polarne noći i Aurore Borealis, iako ne možemo zamisliti ni približno važnost utjecaja žena u politici niti pojmiti neophodnost smještanja kulture, znanosti i obrazovanja u središte društva, od Finaca bismo mogli puno toga naučiti, naročito kad se govori o kulturi i ljubavi prema umjetnosti i obrazovanju koja ujedinjuje i - kako to mnogi ovdje vole reći - pomlađuje i usrećuje

Gospodarska kretanja u 2020. Centralne banke promijenile su smjer. Više ne prijeti opasnost od duboke ekonomske krize

27. siječnja 2020. / čita se 5 minuta

Darko Oračić

Svijet i novac

Gospodarska kretanja u 2020. Centralne banke promijenile su smjer. Više ne prijeti opasnost od duboke ekonomske krize

Američki je Fed najprije vodio restriktivnu monetarnu politiku, a zatim je, nakon kraće stanke, skrenuo na put ekspanzivne politike, dok je Europska središnja banka prvo povukla neke stimulativne mjere, a potom ih je počela ponovno provoditi. Zahvaljujući tome, gospodarstva zapadnih zemalja zacijelo neće zahvatiti ozbiljna recesija.

Kako se Dario Hrupec odljubio od zvijezde razreda i zaljubio u Pisca s velikim P, autora 500 knjiga

25. siječnja 2020. / čita se 9 minuta

Dario Hrupec

Stogodišnjica rođenja Isaaca Asimova

Kako se Dario Hrupec odljubio od zvijezde razreda i zaljubio u Pisca s velikim P, autora 500 knjiga

Kao i kod božjih zapovjedi, ideja je održati postojeći poredak. Čovjek gore, robot dolje, objašnjava Dario Hrupec zakone robotike velikog Isaaca Asimova i podsjeća da bi umjetna inteligencija, ustvari umjetna svijest mogla s virtualne police dohvatiti Pustolovine Huckleberry Finna i ... kao u Atlasu oblaka, kao u Životinjskoj farmi, sve je to jedna ista priča o poretku i pobuni

  1. Pages:
  3. 1
  4. ...
  5. 55
  6. 56
  7. 57
  8. 58
  9. 59
  10. 60
  11. 61
  12. ...
  13. 94