Horizonti — Stranica 57 od 93

Dostojanstvo i pobuna. Dostojanstvo kralja i dostojanstvo siromaha. Pravo i dostojanstvo. Osobno i dostojanstvo rada.

28. veljače 2020. / čita se 16 minuta

Pojmovnik

Dostojanstvo i pobuna. Dostojanstvo kralja i dostojanstvo siromaha. Pravo i dostojanstvo. Osobno i dostojanstvo rada.

Paradoks je dostojanstva kao društveno prihvaćene vrijednosti u tomu što je istovremeno riječ o posve subjektivnome konceptu, u mnogome delikatnom sastojku klasičnoga poimanja osobe i modernoga koncepta ljudskih prava, ali i o robustnome zamašnjaku društvenih previranja, piše Žarko Puhovski u članku u kojem prati filozofske koncepte dostojanstva, neuspješne pokušaje pravne teorije te shvaćanje dostojanstva u sindikalnim prosvjedima

27. veljače 2020. / čita se 16 minuta

Jeremy Shearmur

politika i tolerancija

Libertarijanski pogled na pitanje (manjinskih) religijskih uvjerenja. Nizozemsko rješenje

Postoji opasnost da upadamo u vrstu netolerancije prema kognitivnim manjinama, čiji se identitet sastoji od uvjerenja koja se ne mogu empirijski provjeriti, piše Jeremy Shearmur. Primjeri su ideje o Bogu i njegovim učenjima, o tome tko (ili što) bi trebao imati kakvu vrstu prava, a mogle bi se dodati i filozofske teorije koje mogu imati važnu ulogu u razvoju znanosti te ideje o tome hoće li u konačnici teorija evolucije moći objasniti sve fenomene kojima se želi baviti. U pogledu organizacije društvenih institucija Shearmur skreće pažnju i raspravlja o nizozemskom sustavu pilarizacije

Tri scenarija za 2030. godinu. Je li spas u većoj radnoj aktivnosti starijih? Pozitivne i negativne strane starenja.

26. veljače 2020. / čita se 12 minuta

Biljana Bašić

demografija

Tri scenarija za 2030. godinu. Je li spas u većoj radnoj aktivnosti starijih? Pozitivne i negativne strane starenja.

U prvom dijelu članka Biljana Bašić razgovara o starenju s tri stručnjaka: prof. Puljiz ističe pozitivne uzroke starenja i negativne posljedice; dr. Pokos uočava da demografske promjene, koje se inače smatraju dugoročnima, pretječu ekonomske i socijalne; dr. Šućur govori o starenju i siromaštvu (posebno izdvaja starije žene). U drugom dijelu članka uredništvo iz još neobjavljenog istraživanja Tea Matkovića donosi tri scenarija za 2030. godinu, prema kojima ni povećanje stope zaposlenosti ne jamči više zaposlenih. Aktivne javne politike u području rada se čine neizostavnima

Problem ekstremizam. Vrlina intelektualne nesigurnosti. Etika vrijednosti i granice spoznaje.

23. veljače 2020. / čita se 3 minute

Hana Samaržija

etika i istina

Problem ekstremizam. Vrlina intelektualne nesigurnosti. Etika vrijednosti i granice spoznaje.

Ekstremizam i politička, odnosno ideološka polarizacija u naše se doba realiziraju u komorama jeke i epistemičkim balonima. Istražujući putove kojima bi se te pojave i oblici mogli ograničiti Hana Samaržija se oslanja na etiku epistemoloških vrlina, pristup koji donekle predstavlja pomak u odnosu na tradicionalno prosvjetiteljsku uputu na nove spoznaje u suočavanju s dogmatizmom. Osobito važnom pokazuje se sve rjeđa spremnost na intelektualnu nesigurnost

Od plana do klana: “Balkanska bolest” je destruktivno poduzetništvo; kronizam očekivano negativan, ali familijarizam zbunjuje

22. veljače 2020. / čita se 8 minuta

Velibor Mačkić

Zašto Hrvatska zaostaje (4)

Od plana do klana: “Balkanska bolest” je destruktivno poduzetništvo; kronizam očekivano negativan, ali familijarizam zbunjuje

Drugi dio uvodnog izlaganja na stručnoj raspravi o tome Zašto Hrvatska zaostaje. U prvom je dijelu objašnjena razlika između liberalnih i izbornih (iliberalnih) demokracija, zatim diktature proletarijata i liberalne autokracije, te postaviljeno pitanje je li zaostajanje posljedica činjenice da Hrvatska pripada među iliberalne demokracije. U drugom je dijelu prikazano šest simptoma balkanske bolesti i rezultati istraživanja prema kojem imamo destruktivno poduzetništvo

Svijet je naše dvorište. Što zapravo štitimo kad štitimo okoliš

21. veljače 2020. / čita se 11 minuta

Edo Popović

esej

Svijet je naše dvorište. Što zapravo štitimo kad štitimo okoliš

Edo Popović piše knjigu koja će se baviti prostorom u kojem se dodiruju književnost, priroda i ekologija. Ideje.hr zahvaljuju na prilici da već sad objave prvi tekst u knjizi, čije će nastajanje sa zadovoljstvom i dalje slijediti

Bićanić o nejednakosti: slatkovodni pogled, koji se drugdje mijenja ili napušta, još dominira u Hrvatskoj. Zašto

14. veljače 2020. / čita se 9 minuta

Ivo Bićanić

nejednakost i ekonomija

Bićanić o nejednakosti: slatkovodni pogled, koji se drugdje mijenja ili napušta, još dominira u Hrvatskoj. Zašto

Prema dosad dominantnom gledanju na funkcioniranje ekonomije pitanja nejednakosti i pravde neutralna su u odnosu na ekonomsku efikasnost. Prema novom pristupu početna raspodjela u pristupima resursima utječe na ekonomske ishode, piše Ivo Bićanić u članku u kojem ističe da se u Hrvatskoj to pitanje svjesno zanemaruje iako može utjecati na efikasnost ekonomske politike. Zašto? Možda baš zato

Skora reindustrijalizacija nije moguća. Šanse ima samo Sjeverozapadna Hrvatska

13. veljače 2020. / čita se 15 minuta

Zoran Aralica

ekonomska politika

Skora reindustrijalizacija nije moguća. Šanse ima samo Sjeverozapadna Hrvatska

Reindustrijalizacija je regionalni fenomen, piše Zoran Aralica, u prikazu istraživanja Sveučilišta u Dubrovniku i Ekonomskog instituta u Zagrebu. Riječ je o regijama koje nisu izložene turizmu, područjima koja nisu glavni gradovi tih zemalja (nema pritiska rasta cijena nekretnina i zemljišta usljed priljeva kapitala izvana), o urbanima, gušće naseljenima i područjima koja su zemljopisno bliže razvijenim zemljama EU, te koja nisu u proteklom razdoblju izgubila značajan dio stanovništva

Zašto je očekivana životna dob Amerikanaca sve kraća? Bebi u Pekingu duža nego u Washingtonu. A zdravstvo najskuplje na svijetu

11. veljače 2020. / čita se 9 minuta

Ivo Škorić

pismo iz amerike

Zašto je očekivana životna dob Amerikanaca sve kraća? Bebi u Pekingu duža nego u Washingtonu. A zdravstvo najskuplje na svijetu

Već desetljećima jedna od glavnih američkih unutrašnjopolitičkih bitaka vodi se oko zdravstvenog osiguranja. Što je uzrok njegovu očitom zaostajanju unatoč ogromnoj potrošnji na zdravstvo piše s puno linkova na izvore i statistiku Ivo Škorić

Puhovski o Rijeci 2020: Dozirani šokovi, pripitomljena provokacija, po uzoru na kasni real-socijalizam

7. veljače 2020. / čita se 8 minuta

Žarko Puhovski

europska prijestolnica kulture

Puhovski o Rijeci 2020: Dozirani šokovi, pripitomljena provokacija, po uzoru na kasni real-socijalizam

Slične su, režimski umivene provokacije i u starom sustavu služile da se ustanovi koji je dio podržavatelj(ic)a režima odveć zahirio, te se na njih može računati samo kao na rezervoar prosvjeda. Tako se identificiraju oni koji su istovremeno ideologijski dobrodošli, ali i podobni za eventualno ograđivanje vrha od svih koji “teško prihvaćaju promjene u našem društvu“.