Članci

24. siječnja 2018. / Članci

ekonomska politika

U Kini nakon godine psa slijedi godina svinje. Što slijedi u Hrvatskoj nakon godine reformi, ne zna nitko

Reforme stvaraju neizvjesnost, nesigurnost i nestabilnost. To im je svrha jer se bez narušene ravnoteže ne može iz lošeg prijeći u bolje. Budemo li imali sreće, u ovoj će se godini reformi na jelovniku u najboljem slučaju naći "r"eforme ad hoc. U suprotnom, Hrvatska će imati peh i krenut će se s nekakvim sveobuhvatnim "R"eformama koje će biti loše pripremljene, neće naići na prihvaćanje i po putu će se razvodniti

Ivo Bićanić

21. siječnja 2018. / Članci

Polemika

U diskusiji o obrazovnoj reformi Sesardić čini logičku pogrešku: raspravlja o temi tako da je izbjegava

Kad jednom zaključite da niste zadovoljni trenutnim stanjem u sektoru obrazovanja, ostaje pitanje: što, koliko, kako i gdje treba načiniti da bismo unaprijedili sustav? Debatu o reformi obrazovanja želimo voditi (valjda) s tog aspekta, a ne kroz filozofski diskurs o nemogućnosti učinkovite reforme obrazovanja

Andrija Raguž

19. siječnja 2018. / Članci

Rasprave

Fokusom na siromaštvo umjesto na nejednakost stvaramo građane višeg i nižeg reda, ljude dijelimo i stigmatiziramo

Dok bogate želi osloboditi toga da ih gledamo kao moralno suspektne Velimir Šonje upravo na taj način pristupa siromašnima, piše Marko Grdešić. Siromašni su siromašni jer su – sugerira se – donijeli mnogo krivih odluka koje su ih dovele u tu situaciju, a skupinu bogatih čine poduzetnici koji su zaslužili svoje visoke prihode

Marko Grdešić

17. siječnja 2018. / Članci

OBLJETNICE

Petina Nobelovih nagrada za fiziku u četvrt je stoljeća otišla astrofizičarima. Zašto?

Potkraj prošle godine proslavljeno je četvrt stoljeća Hrvatskog astronomskog društva. Što se u tom razdoblju dogodilo u znanosti, a što kod nas? Zašto djecu oduševljava astronomija, piše Vladis Vujnović

Vladis Vujnović

13. siječnja 2018. / Članci

Moralna forenzika u reinterpretaciji povijesti

I dobro i zlo!? Nasuprot moraliziranju razlomcima i rušenju jednih radi postavljanja novih idola

Može li, u vrednovanju osoba ili političkih tvorbi, zločin zasjeniti dobro djelo, odnosno može li dobro djelo prekriti zločin. Postoji li negativni maksimum čije dostizanje – ili nadilaženje – ukida i samu mogućnost pozitivnoga vrednovanja razmatranoga fenomena? I jedno i drugo, preplavljivanje zla dobrim, ili potonuće dobra u zlo, kao okosnica vrednovanja predstavlja puki moralni idiotizam

Žarko Puhovski

12. siječnja 2018. / Članci

Vjerovanje u pravedan svijet (1)

Svijet nije pravedan! Zašto u to ipak vjerujete (i još ga pogoršavate)? Razlika Europe i Amerike

Događaji su u većoj mjeri rezultat slučajnosti, nego što si priznajemo. Zašto ljudi krive žrtve? Bez vjerovanja u pravedan svijet, da su ishodi rezultat zasluženog nastojanja, narušava se osjećaj stabilnosti, predvidljivosti i kontrole. S druge strane, vjerovanje u pravedan svijet potiče mirenje sa situacijom, kao u slučajevima kad tvrdimo da imamo vlast kakvu zaslužujemo, da su si žrtve same krive i sl. Istraživanja otkrivaju psihološki i socijalni, pa i politički aspekt sveprisutne predrasude

Andrijana Mušura Gabor

12. siječnja 2018. / Članci

klimatske promjene

Planet Zemlja protiv Trumpa i sve malobrojnijih saveznika; Hrvatska ne može reći – to nije naša stvar

Na Pariškom su sastanku usprkos izostanku predstavnika Federalne američke vlade, bili prisutni predstavnici američkog poslovnog sektora i saveznih država kao što je guverner Kalfornije Jerry Brown. Ukupno je preko tisuću guvernera, gradonačelnika i predsjednika uprava u Sjedinjenim Državama potpisalo nastavak provođenja obveza preuzetih Pariškim sporazumom

Mirjana Matešić

7. siječnja 2018. / Članci

Politika i religija

Njemački svećenici: “protiv” kapitalizma i protiv naci-ludila

U Njemačkoj zapravo ne postoji podjela crkve od države. Crkva je jasno i nedvosmisleno podređena državi, ne samo sporazumom o konkordatu iz 1933. nego i prije toga su svi viši crkveni dužnosnici bili i jesu dužni položiti zakletvu vjernosti i poštivanju zakona ove zemlje. Bonus pitanje za znatiželjne: Koje institucije i koja zanimanja u Njemačkoj uživaju najviše povjerenje i kako su rangirani svećenici i crkve? Zašto?

Anđelko Šubić

5. siječnja 2018. / Članci

Drugi zakon termodinamike i strijela vremena

Ako bi vrijeme krenulo unatrag bismo li to primjetili?

Problem "strijele vremena" jedan je od najdubljih misterija fizike. S jedne strane imamo svijet u kojem vrijeme ima istaknuti smjer. S druge strane imamo temeljne fizikalne zakone koji su invarijantni na promjenu smjera vremena. Pitanje je kako pomiriti ovu dihotomiju

Ivica Smolić

4. siječnja 2018. / Članci

Drugi zakon termodinamike i strijela vremena

Ako bi vrijeme krenulo unatrag bismo li to primjetili?

Problem "strijele vremena" jedan je od najdubljih misterija fizike. S jedne strane imamo svijet u kojem vrijeme ima istaknuti smjer. S druge strane imamo temeljne fizikalne zakone koji su invarijantni na promjenu smjera vremena. Pitanje je kako pomiriti ovu dihotomiju

Ivica Smolić