Horizonti — Stranica 80 od 94

‘Novi društveni ugovor’ ne sklapa se između rada i kapitala; oni su se transformirali. Čeka se da se stvore predstavnici novih klasa

27. ožujka 2018. / čita se 8 minuta

Što je prekarijat

‘Novi društveni ugovor’ ne sklapa se između rada i kapitala; oni su se transformirali. Čeka se da se stvore predstavnici novih klasa

Hrvatsko sociološko društvo organiziralo je raspravu o mogućnosti da rad i kapital u Hrvatskoj sklope novi društveni ugovor. Taj naslov društvene odnose svodi na ekonomske, iz vida ispušta da su se kapitalizam, rad i kapital - transformirali, a rad i kapital djelomično i pretopili. Neupitni rast nejednakosti ipak zahtijeva da se afirmiraju prava novih društvenih slojeva (klasa), no ne samo ekonomska, nego i građanska, socijalna i politička prava, pa i kulturna

Blizanci i istovremenost: Ako se jedan blizanac udaljava od drugog, a drugi od prvog, kako na kraju ipak jedan brže stari

24. ožujka 2018. / čita se 14 minuta

Dario Hrupec

fizika i paradoksi

Blizanci i istovremenost: Ako se jedan blizanac udaljava od drugog, a drugi od prvog, kako na kraju ipak jedan brže stari

Koncepcije posebne i opće teorije relativnosti daleko su od svakodnevnog iskustva, stoga i daleko od zdravog razuma. Potpuno razumijevanje relativnosti, naročito opće teorije, ipak traži netrivijalna matematička znanja. No, i bez matematike o teoriji relativnosti ima smisla govoriti. Zato što je ta teorija jedan od temeljnih stupova današnje fizike pa poznavanje njezinih polaznih postavki i nekih njezinih posljedica nije samo stvar elementarne znanstvene pismenosti nego i stvar opće kulture

Povijesni događaj za hrvatsku kulturu: prvo francusko izdanje Krležine drame Golgota

21. ožujka 2018. / čita se 9 minuta

Snježana Banović

Krleža u Francuskoj (1)

Povijesni događaj za hrvatsku kulturu: prvo francusko izdanje Krležine drame Golgota

Upravo je nevjerojatan entuzijazam i prevodilački opus Nicolasa Raljevića. Uz svoja 42 prijevoda na francuski, u nas slabo poznati virtuoz uz recentnu Krležinu Golgotu upravo okončava i prijevod Dunda Maroja, što je prvi francuski prijevod originalne verzije Držićeve komedije. Povod je to Snježani Banović, koja je napisala predgovor pariškom izdanju Golgote, da načini pregled francusko-hrvatskih kulturnih veza (a da u sljedećem članku prikaže "golgotu" Krležine Golgote)

Golgota, rekvijem za društvenu pravdu: Krležin umjetnički obračun sa samim sobom – ideologom i političarem

21. ožujka 2018. / čita se 17 minuta

Snježana Banović

Krleža u Francuskoj (2)

Golgota, rekvijem za društvenu pravdu: Krležin umjetnički obračun sa samim sobom – ideologom i političarem

U povodu povijesnog recentnog prijevoda Golgote u Francuskoj, Snježana Banović opisuje razdoblje u kojem je drama nastala, kako povezuje zbivanja u radničkom pokretu i biblijske motive, "golgotu" kroz koju je predstava prolazila, svjetsko priznanje koje je ipak stekla ali i značenje koje ima u povijesti domaće drame i kazališta. Karte su bile rasprodane mjesecima unaprijed, a u kazalištu se okupio sav intelektualni Zagreb

Bilo kuda, rod je svuda… od Biblije na dalje

20. ožujka 2018. / čita se 14 minuta

Žarko Puhovski

Istanbulska konvencija

Bilo kuda, rod je svuda… od Biblije na dalje

Zašto se današnji vjernici i njihovi prišipetlje toliko energično protive „rodnoj ideologiji“, kada je upravo njihov nauk izvorište poimanja roda kao radikalno odvojenoga od biologijske/pȕtene spolnosti, piše Žarko Puhovski. Biblijski pisac posve jednoznačno optira za rodnu poziciju

Slučaj Fiat: po stvarnim tržišnim uvjetima porezna osnovica bi bila i do 20 puta viša

16. ožujka 2018. / čita se 4 minute

Nevia Čičin-Šain

izbjegavanje poreza (3)

Slučaj Fiat: po stvarnim tržišnim uvjetima porezna osnovica bi bila i do 20 puta viša

U posljednjem nastavku o zakonitim utajama poreza prikazano je zašto je EU naložila Luksemburgu da naplati porez od Fiata. Na kraju je uputa na knjigu autorice koja analizira "postojeće stanje hrvatskog sustava mjera za suzbijanje zakonitog izbjegavanja poreza na dobit, koristeći se metodom komparacije sa drugim pravnim porecima"

Što se krije u crnoj rupi? Postoji li rješenje za nerješive probleme gravitacijske fizike

15. ožujka 2018. / čita se 6 minuta

Ivica Smolić

Singularitet

Što se krije u crnoj rupi? Postoji li rješenje za nerješive probleme gravitacijske fizike

Singularitete gravitacijske fizike imamo na početku samog vremena, u Velikom prasku, i na kraju silovitog kolapsa materije u kakvom nastaju crne rupe. Oni nas podučavaju kako klasična opća teorija relativnosti nije cijela priča o svemiru u kojem živimo

Apple je imao dobit u desetcima milijardi dolara, porez plaćao samo na milijune, prema efektivnoj stopi od 0,005 posto

14. ožujka 2018. / čita se 6 minuta

Nevia Čičin-Šain

izbjegavanje poreza (2)

Apple je imao dobit u desetcima milijardi dolara, porez plaćao samo na milijune, prema efektivnoj stopi od 0,005 posto

U drugom članku o tome kako multinacionalke izbjegavaju porez, autorica objašnjava da je irska porezna uprava izdala perfektno legalna rješenja koja međutim nisu odražavala ekonomsku stvarnost, zbog čega je Europska komisija naložila da Apple naknadno plati 13 milijardi eura poreza uvećano za kamate

Pljačka stoljeća, a sve po zakonu i uz pisanu dozvolu vlasti

13. ožujka 2018. / čita se 8 minuta

Nevia Čičin-Šain

izbjegavanje poreza (1)

Pljačka stoljeća, a sve po zakonu i uz pisanu dozvolu vlasti

Zakonitim izbjegavanjem poreza mahom se koriste multinacionalke, na štetu manjih trgovačkih društava i građana, koji plaćaju više. Iako je na prvi pogled riječ o kontradikciji, zakonito izbjegavanje poreza ipak je zabranjeno u razvijenim zakonodavstvima a i u hrvatskom. U prvom članku u seriji prikazuje se veza državnih potpora i izbjegavanja poreza te podsjeća da već nekoliko godina Europska komisija provodi istragu poreznih mišljenja koje izdaju zemlje članice a na temelju kojih trgovačka društva izbjegavaju poreze

Rješavamo li sekundarni problem? Zaostaje li ekonomija zato što su hrvatski demokratski standardi uvjerljivo najlošiji

11. ožujka 2018. / čita se 10 minuta

Višeslav Raos

Freedom House o demokraciji u novoj Europi

Rješavamo li sekundarni problem? Zaostaje li ekonomija zato što su hrvatski demokratski standardi uvjerljivo najlošiji

U gotovo svim zemljama nove Europe od početka globalne ekonomske krize do danas došlo je do nazadovanja demokratskih standarda. To govori o opadanju transformacijske moći Europske unije i zaustavljanju procesa europeizacije kao demokratizacije. Rezultati za Hrvatsku su posebno porazni i svrstavaju nas u skupinu polukonsolidiranih demokracija. Ovaj je članak uvod u prvu u seriji javnih diskusija u kojima će Ideje.hr sudjelovati a pod radnim naslovom Zašto (zaista) zaostajemo (budući da dosadašnje dijagnoze očito nisu pomogle)