s
f i y S

Horizonti

Istraživanje: Ne iseljava se zbog osnovnih potreba, nego ljudi žele i misle da mogu i zaslužuju bolje
Golgota, rekvijem za društvenu pravdu: Krležin umjetnički obračun sa samim sobom – ideologom i političarem

21. ožujka 2018. / čita se 17 minuta

Snježana Banović

Krleža u Francuskoj (2)

Golgota, rekvijem za društvenu pravdu: Krležin umjetnički obračun sa samim sobom – ideologom i političarem

U povodu povijesnog recentnog prijevoda Golgote u Francuskoj, Snježana Banović opisuje razdoblje u kojem je drama nastala, kako povezuje zbivanja u radničkom pokretu i biblijske motive, "golgotu" kroz koju je predstava prolazila, svjetsko priznanje koje je ipak stekla ali i značenje koje ima u povijesti domaće drame i kazališta. Karte su bile rasprodane mjesecima unaprijed, a u kazalištu se okupio sav intelektualni Zagreb

Bilo kuda, rod je svuda… od Biblije na dalje

20. ožujka 2018. / čita se 14 minuta

Žarko Puhovski

Istanbulska konvencija

Bilo kuda, rod je svuda… od Biblije na dalje

Zašto se današnji vjernici i njihovi prišipetlje toliko energično protive „rodnoj ideologiji“, kada je upravo njihov nauk izvorište poimanja roda kao radikalno odvojenoga od biologijske/pȕtene spolnosti, piše Žarko Puhovski. Biblijski pisac posve jednoznačno optira za rodnu poziciju

Slučaj Fiat: po stvarnim tržišnim uvjetima porezna osnovica bi bila i do 20 puta viša

16. ožujka 2018. / čita se 4 minute

Nevia Čičin-Šain

izbjegavanje poreza (3)

Slučaj Fiat: po stvarnim tržišnim uvjetima porezna osnovica bi bila i do 20 puta viša

U posljednjem nastavku o zakonitim utajama poreza prikazano je zašto je EU naložila Luksemburgu da naplati porez od Fiata. Na kraju je uputa na knjigu autorice koja analizira "postojeće stanje hrvatskog sustava mjera za suzbijanje zakonitog izbjegavanja poreza na dobit, koristeći se metodom komparacije sa drugim pravnim porecima"

Apple je imao dobit u desetcima milijardi dolara, porez plaćao samo na milijune, prema efektivnoj stopi od 0,005 posto

14. ožujka 2018. / čita se 6 minuta

Nevia Čičin-Šain

izbjegavanje poreza (2)

Apple je imao dobit u desetcima milijardi dolara, porez plaćao samo na milijune, prema efektivnoj stopi od 0,005 posto

U drugom članku o tome kako multinacionalke izbjegavaju porez, autorica objašnjava da je irska porezna uprava izdala perfektno legalna rješenja koja međutim nisu odražavala ekonomsku stvarnost, zbog čega je Europska komisija naložila da Apple naknadno plati 13 milijardi eura poreza uvećano za kamate

Pljačka stoljeća, a sve po zakonu i uz pisanu dozvolu vlasti

13. ožujka 2018. / čita se 8 minuta

Nevia Čičin-Šain

izbjegavanje poreza (1)

Pljačka stoljeća, a sve po zakonu i uz pisanu dozvolu vlasti

Zakonitim izbjegavanjem poreza mahom se koriste multinacionalke, na štetu manjih trgovačkih društava i građana, koji plaćaju više. Iako je na prvi pogled riječ o kontradikciji, zakonito izbjegavanje poreza ipak je zabranjeno u razvijenim zakonodavstvima a i u hrvatskom. U prvom članku u seriji prikazuje se veza državnih potpora i izbjegavanja poreza te podsjeća da već nekoliko godina Europska komisija provodi istragu poreznih mišljenja koje izdaju zemlje članice a na temelju kojih trgovačka društva izbjegavaju poreze

Rješavamo li sekundarni problem? Zaostaje li ekonomija zato što su hrvatski demokratski standardi uvjerljivo najlošiji

11. ožujka 2018. / čita se 10 minuta

Višeslav Raos

Freedom House o demokraciji u novoj Europi

Rješavamo li sekundarni problem? Zaostaje li ekonomija zato što su hrvatski demokratski standardi uvjerljivo najlošiji

U gotovo svim zemljama nove Europe od početka globalne ekonomske krize do danas došlo je do nazadovanja demokratskih standarda. To govori o opadanju transformacijske moći Europske unije i zaustavljanju procesa europeizacije kao demokratizacije. Rezultati za Hrvatsku su posebno porazni i svrstavaju nas u skupinu polukonsolidiranih demokracija. Ovaj je članak uvod u prvu u seriji javnih diskusija u kojima će Ideje.hr sudjelovati a pod radnim naslovom Zašto (zaista) zaostajemo (budući da dosadašnje dijagnoze očito nisu pomogle)

Italija nikad nije bila ovako podijeljena : Najmanje je vjerojatno da Vladu formiraju Lega (Sjever) i Pet zvjezdica (jug)

10. ožujka 2018. / čita se 15 minuta

Aleksandra Šućur

Talijanski izbori

Italija nikad nije bila ovako podijeljena : Najmanje je vjerojatno da Vladu formiraju Lega (Sjever) i Pet zvjezdica (jug)

Iako je najveći broj zastupničkih i senatorskih mjesta osvojila koalicija centra-desnice, a unutar te koalicije – Lega - prvi relativni pobjednik izbora je pokret Pet zvjezdica, s ukupno 221 osvojenim mjestom u Domu zastupnika i 112 u Senatu, piše Aleksandra Šućur u članku u kojem u 7 točaka argumentira da se birači nisu ponašali nimalo iracionalno, nego jasno biraju koga će kazniti (na parlamentarnoj razini), a na koga se osloniti (na regionalnoj razini). Također komentira teze o antisistemskom i antiesablishmentskom glasanju (kao netočne), unatoč antieuropskoj retorici pobjednika. Napokon, analizira (slabe) mogućnosti za sastavljanje vlade

Kako je moguće da zaključci o dugovječnosti udaljenih organizama vrijede za ljude? Koliko utječe prehrana

3. ožujka 2018. / čita se 10 minuta

Tamara Čačev

Genetika i starenje

Kako je moguće da zaključci o dugovječnosti udaljenih organizama vrijede za ljude? Koliko utječe prehrana

Osobe koje danas imaju 100 godina žive gotovo dvostruko duže nego osobe koje su se rodile istovremeno jer je prosječna očekivana dob tada bila 55-60 godina. Kako? Smatra se da genetika na naš ukupni životni vijek utječe otprilike 20-30%. Onih koji uspiju doživjeti stotu je otprilike tek 1 na 5000, dok onih koji su doživjeli više od 110 godina ima otprilke 1 na 5 milijuna

Istraživanje: Ne iseljava se zbog osnovnih potreba, nego ljudi žele i misle da mogu i zaslužuju bolje

3. ožujka 2018. / čita se 7 minuta

Andrijana Mušura Gabor

Psihologija materijalizma

Istraživanje: Ne iseljava se zbog osnovnih potreba, nego ljudi žele i misle da mogu i zaslužuju bolje

Ovaj je članak samo kratka refleksija o psihološkim aspektima potrošnje i materijalizma kao vrijednosti, piše Mušura Gabor. Ističe da materijalizam izaziva češći osjećaj negativnih emocija (strah, ljutnja, tuga) a da su pozitivni osjećaji (sreća, veselje, vitalnost) manje učestali. Prikazuje zaključke istraživanja o materijalizmu kao vrijednosti u Hrvatskoj te kakva je njegova povezanost s iseljavanjem

  1. Pages:
  3. 1
  4. ...
  5. 77
  6. 78
  7. 79
  8. 80
  9. 81
  10. 82
  11. 83
  12. ...
  13. 94