21. travnja 2017. / Članci
Iako i najnovija i već godinama poznata istraživanja potvrđuju da i kod zapošljavanja i kod ocjenjivanja zaposlenika dojam ozbiljno griješi, taj način opstaje. Zašto?
Andrijana Mušura Gabor
20. travnja 2017. / Članci
U drugom članku o nejednakosti opisuje se kako je ta tema postala nezaobilazna sastavnica ekonomskih istraživanja, u kakvoj je vezi s rastom te se postavlja pitanje rastu li nejednakosti na svjetskoj razini ili gospodarstva konvergiraju
Ivo Bićanić
13. travnja 2017. / Članci
Povijest Brodarskog instituta povijest je rizičnih odluka koje su devastirale njegov identitet, znanstvenu i istraživačku djelatnost. Kome je država maćeha, a kome majka
Nina Antičić
13. travnja 2017. / Članci
Europska se unija u očima građana doživljava kao supranacionalna organizacija koja promovira globalizaciju, liberalizaciju i kozmopolitizam, a ne kao organizacija koja štiti sve svoje građane, objašnjava Milan Deskar Škrbić jedan od političkih problema koji je u pozadini europske krize
Milan Deskar Škrbić
11. travnja 2017. / Članci
Zbog neprihvaćanja činjenice da je slučaj Agrokor posljedica istrošene političke i ekonomske ideologije, ishod velikog potresa po svemu je sudeći samo preslagivanje oligarhijske strukture na nižoj razini
Željko Ivanković
11. travnja 2017. / Članci
Lex Agrokor često se opravdavao pozivanjem na slične zakone u drugim zemljama, posebno na slučaj Parmalat. Ideje.hr donose usporedbu svrhe, postupaka i drugih karakteristika dvaju zakona
Aleksandra Šućur
3. travnja 2017. / Članci
Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja pokrenuo je istraživanje o nejednakosti plaća, čiji su autori profesor Ivo Bićanić, Željko Ivanković i Matija Kroflin. U tri će članka, koji su dio projekta, biti prikazano kako je tema nejednakosti napokon ušla u maticu ekonomske analize. U ovom prvom članku prikazuju se teorije koje su isključivale pitanje nejednakosti iz ekonomije
Ivo Bićanić
29. ožujka 2017. / Članci
Danas znamo da arogantan i neprijateljski radni stil povećava izglede za postizanje znanstvene eminencije, a psihologija znanosti također je ustvrdila da kasnije rođeni znanstvenici imaju veće šanse prihvaćati nove, revolucionarne znanstvene teorije nego li prvorođeni znanstvenici
Boris Kožnjak
24. ožujka 2017. / Članci
Je li Zagrebačko sveučilište preveliko, treba li ga podijeliti? Jesu li manja sveučilišta uspješnija? Iako manji broj studenata nije jamac kvalitetnijeg i bolje rangiranog sveučilišta, pet najbolje rangiranih europskih sveučilišta ima manje od dvadeset tisuća studenata, a Zagreb blizu sedamdeset tisuća. Zašto usporedba s Bečom nije adekvatna
Nikola Baketa
20. ožujka 2017. / Članci
Nadežda Čačinović u diskusiji o tome kakva treba biti škola analizira koja su znanja korisna na primjeru prekida trudnoće i početka života
Nadežda Čačinovič