Ogledi — Stranica 16 od 30

Nije tehničko pitanje. Uzroci inflacije su društveni i politički sukobi. A to će biti i posljedice

26. srpnja 2022. / čita se 16 minuta

politička ekonomija

Nije tehničko pitanje. Uzroci inflacije su društveni i politički sukobi. A to će biti i posljedice

Utrka cijena ne testira toliko 'kapacitet tržišta da se samoregulira', koliko pregovaračku i demokratsku kulturu, odnose moći i ideju pravednosti u pojedinoj sredini, završava Željko Ivanković članak u kojem, na temelju niza izvora koji na stvar gledaju drukčije nego u Hrvatskoj, nastoji pokazati da iza koncepta i mjere inflacije, identifikacije uzroka i prijedloga rješenja nerijetko stoje interesi i ideologije

21. srpnja 2022. / čita se 19 minuta

Jeremy Shearmur

usporedbe

Polanyi i Hayek. Od sličnog početka suprotnim putevima. Uloga socijalizma i von Misesa

Na početku su simpatizirali svaki sa svojom verzijom socijalističkih ideja. One su Polanyja odvratile od von Misesove kritike socijalizma, a studiranje von Misesa Hayeka je odvratilo od socijalizma. Jeremy Shearmur iznosi kritiku Polanyijeve Velike transformacije, koja danas ponovo stječe popularnost, na temelju iste, 1944. godine objavljene Hayekove knjige Put u ropstvo

Zašto je besmisleno organizirati tzv. hetero povorku ponosa. Zato što se održava svaki dan

8. srpnja 2022. / čita se 7 minuta

Duje Kovačević

rasprave

Zašto je besmisleno organizirati tzv. hetero povorku ponosa. Zato što se održava svaki dan

Heteroseksualci svoju povorku imaju svaki put kad se vjenčaju pa slave trubeći, svaki put kad krste dijete, kad ga posvoje ili udome, kada se uhvate u javnosti za ruku, u kinu uzmu ljubavno sjedalo. Svaki put kad se to dogodi i nitko vam ne prijeti, nitko vas ne ošamari ili ne prebije, nitko vam ne ispriča da su njegovog poznanika zbog toga cipelarili, svaki taj put imate svoju hetero povorku ponosa, završava Duje Kovačević

2. srpnja 2022. / čita se 3 minute

Nadežda Čačinović

Osvrt

Pravo na pobačaj, još jednom

Nije riječ o trenutku nego o kontinuitetu. Organizam se postupno konstituira. Zato zakoni uvode rokove nakon kojih se fetusu priznaju stvarne osobine, ne potencijalne, piše Nadežda Čačinovič

Što je epistemička nepravda? Dodatni tereti ionako isključenih i ranjivih skupina

20. lipnja 2022. / čita se 9 minuta

Hana Samaržija

Rasprave

Što je epistemička nepravda? Dodatni tereti ionako isključenih i ranjivih skupina

Nevjerovanje svjedočanstvima depriviranih skupina, ili još gore – neprepoznavanje da se uopće radi o neprihvatljivom tretmanu, ne može se svladavati tako da se jednostavno inzistira na pravednijem tretmanu. Potrebne su institucionalne promjene, piše Hana Samaržija

Agamben, drugi put. U pandemiji su, u ime ‘golog života’, ljudi bili spremni žrtvovati svoju ljudskost i uvjerenja, sve što ih čini ljudima

18. lipnja 2022. / čita se 14 minuta

Mario Kopić

reagiranje

Agamben, drugi put. U pandemiji su, u ime ‘golog života’, ljudi bili spremni žrtvovati svoju ljudskost i uvjerenja, sve što ih čini ljudima

Talijanski filozof Giorgio Agamben radikalnim je analizama izazvao polemiku među filozofima o političkom aspektu pandemije. Na članak koji je prikazao tu polemiku reagira Mario Kopić, ponajprije pojašnjavajući Agambenovu filozofsku poziciju

Agamben, ikona antitotalitarne ljevice heroj antivaksera. Kritičari

17. lipnja 2022. / čita se 18 minuta

Filip Drača

pandemija i politika

Agamben, ikona antitotalitarne ljevice heroj antivaksera. Kritičari

Upravo su beskućnici, siromašni, radnici, zatvorenici u pandemiji bili izloženiji opasnosti, objašnjava Filip Drača stanovito Agambenovo licemjerje zbog manjka angažmana oko stvarnog 'golog života' na temelju kojeg je izgradio svoju antitotalitarnu teoriju. Zajedno s Adamom Kotskom, Donatellom Di Cesare, Slavojem Žižekom i Benjaminom Brattonom, kritičarima koji su nekoć Agambenu bili bliži, postavlja pitanje koliko je opravdano bilo kakvo upravljanje prirodnim katastrofama gledati kao autoritarno i rubno Holokaustu

Povijest u obliku nijemog prirodnog bića. O Sebaldovom eseju Zračni rat i književnost.

11. lipnja 2022. / čita se 18 minuta

Leonida Kovač

Ogled

Povijest u obliku nijemog prirodnog bića. O Sebaldovom eseju Zračni rat i književnost.

Ogled Leonide Kovač o W.G. Sebaldu, njemačkom prozaiku neobičnog i snažnog stila, i njegovim esejima u kojima se bavi šutnjom u njemačkoj književnosti o destrukciji gradova u vrijeme Drugog svjetskog rata.

Kako je institucionalizirana proizvodnja loše znanosti.

8. lipnja 2022. / čita se 17 minuta

Ivan Flis

replikacijska kriza (2)

Kako je institucionalizirana proizvodnja loše znanosti.

Tamo gdje je inferencijalna revolucija stubokom zamijenila gotovo sve disciplinarne standarde znanstvene kvalitete, institucionalizacija publish & perish kulture proizvela je devastirajuće posljedice, piše Ivan Flis u drugom članku o replikacijskoj krizi u nekolicini društvenih i medicinskih znanosti

Izvanredno stanje. Između prava i politike. Temelji moderne države.

7. svibnja 2022. / čita se 10 minuta

Sebastian Kukavica

politička teorija

Izvanredno stanje. Između prava i politike. Temelji moderne države.

Posljednjih smo godina postali svjesni da prolazimo jedno za drugim izvanredna stanja koja kao da postaju 'novo normalno'. Sebastian Kukavica, slijedom Agambena i Schmitta, objašnjava kako je izvanredno stanje jedna od temeljnih 'normi' modernih država, sve od Westfalskog mira i njihova osnutka. Zaključuje prikazom izvanrednog stanja i kolonijalizma te postavlja pitanje o odnosu izvanrednog stanja i neoliberalizma čime će se baviti u sljedećem članku