s
f i y S

Ogledi

Sveti Gral farmakologije: kako smo počeli liječiti “nemoguće” mete
Djed Elona Muska i prvi pokušaj ‘tehno-udara’ u SAD

6. rujna 2026. / čita se 18 minuta

Željko Ivanković

Uvod u tehno-oligarhe (2)

Djed Elona Muska i prvi pokušaj ‘tehno-udara’ u SAD

U prvom dijelu članka Željko Ivanković informira o knjizi The Rise and Fall of the Artificial State, povjesničarke Jill Lepore, a zatim vjerno prepričava fascinantan slučaj iz vremena Velike depresije kad je pokret Technocracy Inc. stekao veliku popularnost predlažući, kao i tehnokrati danas - suspenziju demokracije. Lepore zaključuje da ideje današnjih tehnokrata nisu okrenute budućnosti, nego su diskreditirane u prošlosti

Sveti Gral farmakologije: kako smo počeli liječiti “nemoguće” mete

6. rujna 2026. / čita se 11 minuta

Tamara Čačev

MEDICINA I LIJEKOVI

Sveti Gral farmakologije: kako smo počeli liječiti “nemoguće” mete

Kad protein nema "džep" u koji bi lijek mogao sjesti, farmaceutska industrija desetljećima ga je otpisivala kao "undruggable" - nedodirljivog, piše Tamara Čačev. Dva nedavna FDA odobrenja, vepdegestrant za rak dojke i daraksonrasib za rak gušterače, pokazuju da se ta granica upravo pomiče, uz pomoć molekula koje ne inhibiraju proteine, nego ih jednostavno uklanjaju.

Generacija Z vs Hollywood. Kako je YouTube postao novi Sundance

6. rujna 2026. / čita se 20 minuta

Velimir Grgić

popularna kultura

Generacija Z vs Hollywood. Kako je YouTube postao novi Sundance

Generacija Z je, suprotno očekivanjima, najvjernija generacija kinu, a filmovi koji je u kina dovode sve češće nisu proizvod studija, nego bivših YouTubera koji su svoju publiku izgradili sami, epizodu po epizodu. Tekst Velimira Grgića pokazuje kako "Backrooms" i "Obsession", snimljeni za mrvicu holivudskog budžeta, ali s desetljetnim povjerenjem zajednice iza sebe, možda ocrtavaju sljedeće poglavlje filmske povijesti.

Uvod u tehno-oligarhe (1): Peter Thiel – Antikrist!

25. kolovoza 2026. / čita se 25 minuta

Željko Ivanković

Tehnologija i ideologija

Uvod u tehno-oligarhe (1): Peter Thiel – Antikrist!

Peter Thiel, jedan od najvećih i najznačajnijih tehnoloških investitora, opsjednut je Antikristom, ali to u njegovu slučaju nije psihološko, pa čak ni pitanje vjere. U prvom članku o ideologiji tehno oligarha Željko Ivanković prvo prikazuje koga sve Thiel proglašava Antikristom a potom izvodi i kakve to sve ima veze s njegovim poslovanjem i vrlo utjecajnim političkim pogledima*

Teški problem svijesti: od zombija do bakterije

24. kolovoza 2026. / čita se 33 minute

Karlo Mikić

Filozofija uma

Teški problem svijesti: od zombija do bakterije

Teški problem svijesti obično se postavlja kao pitanje o mozgu. Karlo Mikić prikazuje razvoj teorija koje tvrde da odgovor možda leži puno niže na ljestvici života, kod jednostaničnih organizama koji nemaju ni neuron. Kroz eliminativizam, emergentizam i termodinamiku djelatništva, razmatramo zašto bi upravo bakterija mogla biti ključ za razumijevanje samog postojanja iskustva.

Kobni toranj katoličke katedrale u Nagasakiju.

21. kolovoza 2026. / čita se 11 minuta

Vladimir Lokner

Povijest

Kobni toranj katoličke katedrale u Nagasakiju.

Predodžba o apsolutnom užasu efekata nuklearnog oružja nije dovoljno živa. Vladimir Lokner prepričava kako je uopće došlo do tragedije bombardiranja upravo Nagasakija, kako je na to utjecala njegova religijska prošlost, ne bi li upozorio koliko je zastrašujuće političko poigravanje prijetnjom nuklearnim arsenalom

Kraj kohezijske politike kakvu poznajemo. Što Hrvatsku čeka nakon 2028. godine

16. kolovoza 2026. / čita se 12 minuta

Sanja Terlević

Europska unija

Kraj kohezijske politike kakvu poznajemo. Što Hrvatsku čeka nakon 2028. godine

Nakon 2028. godine kohezijska politika mogla bi prestati biti ono što je bila otkad postoji - sigurna mreža za manje razvijene regije. Sve glasniji prijedlozi povezivanja sredstava s reformskim rezultatima otvaraju pitanje hoće li takav model nagraditi učinkovitost ili samo produbiti razlike između regija koje su već naprijed i onih koje zaostaju. Iza naoko suhoparno birokratske teme, krije se poltička drama i bitka za novu razdiobu europskih sredstava.

Prevelika za Europu, premala za svijet: novo njemačko pitanje.

16. kolovoza 2026. / čita se 14 minuta

Domagoj Juričić

Njemačka, između ostalog

Prevelika za Europu, premala za svijet: novo njemačko pitanje.

Zemlja koja je desetljećima bila gospodarski div, ali politički patuljak, danas mora odlučiti želi li konačno postati i jedno i drugo ili prestati biti i jedno od toga. Münchauova knjiga "Kaput" pokazuje zašto je njemačko čudo bilo zarobljeno vlastitim uspjehom i zašto budućnost cijele Europske unije ovisi o tome hoće li Berlin uspjeti pretvoriti ekonomsku snagu u političko vodstvo bez straha od hegemonije.

Odgoj djevojčica u Europi. Jezik simboličkog reda.

14. kolovoza 2026. / čita se 22 minute

Ines Sabalić

UZ NOLANOVU ODISEJU

Odgoj djevojčica u Europi. Jezik simboličkog reda.

Prije petnaest godina majka je u pet ujutro budila kćer da uči grčke nepravilne glagole; danas njih dvije zajedno gledaju Nolanovu filmsku verziju Odiseje i raspravljaju o Homeru. Iz te osobne, lakanovski začinjene perspektive, Ines Sabalić piše o promjeni simboličkog reda svijeta davno markiranog Odisejevim gubitkom identitea kroz lutanja Mediteranom, dok je ženama u snalaženju u tom muškom svijetu pomagala Atena Palada.

Kazalište okrutnosti Gabrielle Wittkop. Kada raspadanje postaje umjetnost.

12. kolovoza 2026. / čita se 44 minute

Sebastian Kukavica

Dekadentska estetika

Kazalište okrutnosti Gabrielle Wittkop. Kada raspadanje postaje umjetnost.

Gabrielle Wittkop, francusko-njemačka spisateljica gotovo nepoznata izvan uskih književnih krugova, u svojim je romanima izgradila kazalište okrutnosti u kojem raspadanje tijela i civilizacija postaju izvor perverzne ljepote. Esej Sebastiana Kukavice izlaže kako njezina proza, od punog trijumfa te estetike u "Presvijetlom ubojstvu" do njezina poraza pred stvarnošću u "Nekrofilu" i "Strastvenom puritancu", nadilazi puku transgresiju i sadeovski utjecaj te obuhvaća čitav luk dekadentske imaginacije – njezin uspon i slom.

Peter Turchin: pregled 250 godina američke povijesti

4. kolovoza 2026. / čita se 4 minute

Zvonimir Šikić

STATISTIKA POVIJESTI

Peter Turchin: pregled 250 godina američke povijesti

Realne plaće, nejednakost, prosječna visina stanovništva i politička polarizacija - naizgled nepovezani pokazatelji koji, prema Turchinovoj teoriji, prate isti dugoročni ritam uspona i pada. Analiza pokazuje, piše Zvonimir Šikić, da se Amerika, 250 godina nakon osnutka, nalazi u fazi sličnoj onoj koja je prethodila građanskom ratu.

Pravo i književnost. Veza kulturne i pravne prakse.

30. srpnja 2026. / čita se 14 minuta

Matija Miloš

Teorija prava

Pravo i književnost. Veza kulturne i pravne prakse.

Pravo se obično zamišlja kao niz strogih dokumenata, dok se književnost poima nježnom i podatnom, no nova knjiga Grete Olson pokazuje da je ta podjela varljiva, jer se pravo oduvijek živi i osjeća, a ne samo tumači. Tekst Matije Miloša prati kako pojam "pravnosti" pomaže pri razumijevanju zašto se, primjerice, kandidatura predsjednika Milanovića ili hrvatska rasprava o Ustavu ne mogu svesti na puko pitanje stručnosti ili politike.

Tri dana u Avignonu. San koji se u Dubrovniku više ne sanja

27. srpnja 2026. / čita se 13 minuta

Lada Čale Feldman

kazalište

Tri dana u Avignonu. San koji se u Dubrovniku više ne sanja

Tri dana u Avignonu bila su dovoljna da se otkrije zašto se ondje festival i grad stapaju u jedno, dok se u Dubrovniku kazalište sve više svodi na rubnu, dobro čuvanu iluziju. U osobnom svjedočenju o off programu festivala u Avignonu, o javnim razgovorima i predstavama poput Gosselinova "Maldorora" Lada Čale Feldman opisuje što bi Dubrovačke ljetne igre mogle biti, sjeća se što su nekoć bile, a što očito više nisu.

Tko je J. D. Vance, američki potpredsjednik. Granice obraćenja

25. srpnja 2026. / čita se 17 minuta

Jeremy Shearmur

Knjige/Osvrti

Tko je J. D. Vance, američki potpredsjednik. Granice obraćenja

Od kritičara Trumpa postao je njegov potpredsjednik, a od protestanta katolik. Njegovi memoari otkrivaju koliko su te dvije preobrazbe isprepletene. Vanceova zaokupljenost vrlinom i brigom za zajednicu ne objašnjava zašto populistički pristup kojem se priklonio smatra rješenjem za probleme koje pronicljivo dijagnosticira.

Stogodišnica Izleta u Rusiju (4) – S kim je Krleža stvarno putovao i družio se

22. srpnja 2026. / čita se 38 minuta

Božo Kovačević

OBLJETNICE

Stogodišnica Izleta u Rusiju (4) – S kim je Krleža stvarno putovao i družio se

Iza literarnih likova Karla Diefenbacha, Vasiljeva i Andrejevskog u Krležinu "Izletu u Rusiju" stoje stvarni ljudi čije je identitete pisac namjerno prikrio - trgovac drvima, direktor pilane i revolucionarni general kojeg autor identificira kao Julijsa Daniševskisa. Tekst prati Krležine bilješke, dnevnike i kasnije razgovore kako bi utvrdio s kim je pisac zapravo putovao 1925. i zašto je to prešućivanje trajalo gotovo pola stoljeća.

Stogodišnica izleta u Rusiju (3): Grad koji je Krleža prešutio. Detektivska rekonstrukcija

21. srpnja 2026. / čita se 44 minute

Božo Kovačević

Obljetnice

Stogodišnica izleta u Rusiju (3): Grad koji je Krleža prešutio. Detektivska rekonstrukcija

Rukopisne bilješke, zaboravljeni odlomci i usporedba izdanja iz 1926. i 1958. otkrivaju ono što krležolozi nisu tražili: točan grad u kojem je Krleža boravio na putu prema Vjatki. Bila je to Vologda. Prešućivanje možda nije bilo slučajno - Krleža je birao što će opisati, a što zataškati, prema tome odgovara li to slici koju je namjeravao ponijeti kući.

Panpsihizam i njegovi problemi: elektron ne može ništa iskusiti

14. srpnja 2026. / čita se 18 minuta

Karlo Mikić

Problem svijesti

Panpsihizam i njegovi problemi: elektron ne može ništa iskusiti

Teški problem svijesti - pitanje zašto i kako iz fizikalnih procesa nastaje subjektivno iskustvo - filozofe sve češće navodi na panpsihizam. Koliko god panpsihizam zvučao elegantno, kao srednji put između dualizma i fizikalizma, ipak u sebi sadrži niz unutarnjih proturječja koja ga, prema argumentima Karla Mikića, čine neodrživom pozicijom.

Tamni proteom. Što zapravo znači da smo pročitali ljudski genom 

7. srpnja 2026. / čita se 11 minuta

Tamara Čačev

Molekularna biologija

Tamni proteom. Što zapravo znači da smo pročitali ljudski genom 

Svaka naša stanica tiho proizvodi tisuće molekula o kojima medicina i biologija do nedavno nisu ništa znale - to je otkriće koje bi moglo promijeniti način na koji razumijemo bolesti, pa i sam život. Novi rad konzorcija TransCODE, objavljen u Natureu, prvi put sustavno kartira taj „tamni proteom" i pokazuje da granica između kodirajućeg i nekodirajućeg genoma nije tamo gdje smo mislili.

  1. Pages:
  2. 1
  3. 2
  4. 3
  5. 4
  6. 5
  7. 6
  8. 7
  9. ...
  10. 16