Rasprave

17. veljače 2021. / Rasprave

rasprave

Masovno objavljuju rezultate istraživanja koji iskrivljuju sliku stvarnosti. Kontroverza se isplati

Znanost je postala profesija, uspjeh se mjeri objavama koje su potisnule spoznajni motiv. Ivan Žilić opisuje načine na koje ekonomisti prilagođavaju rezultate za koje je vjerojatnije da će biti objavljeni bez obzira na to koliko adekvatno opisuju stvarnost. Biraju se kontroverzni rezultati, prilagođavaju parametri modela. Populizam ne deformira samo znanost nego i ekonomsku politiku

Ivan Žilić

5. veljače 2021. / Rasprave

Institucionalizam (1)

Kapitalizam ne postoji bez pravila. Kako nastaje korupcija i kako se održava. Vanjski šok

U prvom članku u seriji o institucijama i kapitalizmu Josip Lučev uvodi pojam institucija a zatim detaljnije objašnjava koruptivni institucionalni mehanizam. U dijelu u kojem piše kako se institucije održavaju podsjeća da institucionalna rješenja u kojima neki akteri imaju prednost njima osiguravaju i resurse za održanje nejednakosti

Josip Lučev

30. siječnja 2021. / Rasprave

Analize

Kultiviranjem sukoba interesa do zajedničkoga interesa (teze za taktički pristup nacionalnoj strategiji razvoja)

Ozbiljno nastojanje formuliranja (i formiranja) nacionalnoga interesa (odnosno: nacionalnih interesa) toliko je potencijalno dalekosežno da redefinira i samorazumijevanje nacije. Baš je zato podjednako riskantno - i nužno, baš zato, jednom možda, započne i ozbiljnim strategijskim mišljenjem (koje se legitimira svojim taktičkim potencijalom), završava Žarko Puhovski članak u kojem recentnu Nacionalnu strategiju kontekstualizira u pitanje formuliranja nacionalnih interesa

Žarko Puhovski

12. siječnja 2021. / Rasprave

o metodi

Koliko vjerovati ekonomistima? Samouvjerene preporuke i nekredibilno pouzdanje.

Istraživači prvo moraju reći što ne znaju, a potom na temelju najslabijih pretpostavki davati zaključke i preporuke. U ekonomiji, put je često upravo obrnut, objašnjava Ivan Žilić zaključke Charlesa Manskog u članku u kojem suprotstavlja pojedinačne istraživače ekonomiste i ekonomiju kao disciplinu te pokušava odgovoriti na pitanja: Što nam ekonomija kao istraživačka disciplina može dati? Koliko je to znanje primjenjivo? Radi li se o deskriptivnoj ili preskriptivnoj disciplini?

Ivan Žilić

12. siječnja 2021. / Rasprave

država i brodogradnja

Mladen Klasić: Kako se trebaju a kako ne trebaju graditi brodovi. Ima li brodogradnja budućnost? Iskustva i preporuke.

Mladen Klasić veliki je brodograđevni inovator i čelnik u Uljaniku u vrijeme najvećih poslovnih i tehnoloških uspjeha i slave. U članku, uz svoja osobna iskustva, analizira razvoj brodogradnje u Hrvatskoj, objašnjava kako se i zašto mijenjao način poslovanja te iznosi realna očekivanja od brodogradnje. Klasić zaključuje da je Uljanikov program velikih brodova najveća kolateralna žrtva slamanja Hrvatskog proljeća ali je brodograđevna politika u samostalnoj Hrvatskoj uglavnom bila promašena

Mladen Klasić

6. siječnja 2021. / Rasprave

povijest i dileme

„Dezerteri“ u Domovinskom ratu: građanski neposluh ili prigovor savjesti?

Ovo je tema o karakteru hrvatske države u ratnom stanju, koja još nije ustavno-pravno i etički dozrela onako kako to pristaje liberalnom, građanskom, pa i republikanskom poretku, piše Karlo Jurak

Karlo Jurak

25. prosinca 2020. / Rasprave

esej

Sizif iz Camusova eseja sličan je junaku Orwellove 1984. Ponovo je trenutak za pitanje o smislu

Prema skepticima nikad, neovisno o subjektivnom dojmu, ne možemo reći da doista znamo jesmo li sretni. Ipak, zamke koje postavljaju mogu se okrenuti protiv njih

Vedran Krušvar

24. prosinca 2020. / Klub Batina Rasprave

Klub Batina, šesti razgovor

Ljudska su prava liberalna ideja, ali se liberalizam s njima loše nosi. Mogu li se uopće razumjeti izvan diskusije, mimo konteksta.

U raspravi o knjizi Enesa Kulenovića 'Ljudska prava nakon Babela', za koju jedobio Državnu nagradu za znanost, sudjelovali su, uz autora: Ivana Radačić, Ana Matan, Nebojša Zelič, Nenad Zakošek, Božo Kovačević, Raul Raunić i Đorđe Gardašević

Ideje.hr

17. prosinca 2020. / Rasprave

prijevodi

Trideset godina poslije: druga prigoda za Evropu. Unutarnjemačko ujedinjenje i obrat Angele Merkel.

Bez evropskoga ujedinjenja nećemo svladati ni za sada nesagledive ekonomijske posljedice pandemije niti desničarski populizam kod nas i u drugim državama članicama Unije. Tom rečenicom Jürgen Habermas završava članak u kojem se osvrće na tridesetu obljetnicu ujedinjenja nekadašnjih Zapadne i Istočne Njemačke, kako je ujedinjenje primila Europa, kako se Njemačka postavila u Europi (drukčije u financijskoj krizi od prije deset godina nego danas, u krizi izazvanoj pandemijom) te kroz što su i zbog čega prolazile prije razdvojene zapadna i istočna sastavnica

Ideje.hr

12. prosinca 2020. / Rasprave

RASPRAVE

Je li Europa više uopće kršćanska? Treba li biti zadovoljan razvojem događaja?

Postoji osjećaj da naša kultura ozbiljno shvaća humanitarne probleme i ideje o tome kako je svaki pojedinac u moralnom smislu važan, piše Jeremy Shearmur u osvrtu na nekolicinu knjiga i teza o statusu kršćanstva danas u Europi i najviše u Velikoj Britaniji. Stariji među nama koji nisu kršćani trebali bi se zamisliti nad time koliko smo oblikovani kršćanskim odgojem ili time što smo odrasli u kršćanskoj kulturi.

Jeremy Shearmur