Rasprave

27. ožujka 2020. / Rasprave U fokusu

koronavirus

Matematički model imuniteta stada. Dani, koeficijenti, širitelji zaraze, zaraženi, oporavljeni. Žrtve

Problem je točno procijeniti parametre β i γ koji se pojavljuju u ovom modelu epidemije, piše Zvonimir Šikić. Problem je dakle procijeniti broj kontakata kojima se širi zaraza, kao i broj onih koji je prevladaju ili joj podlegnu. Najjednostavnije rečeno, kako u populaciji raste omjer onih koji su prošli zarazu tako se smanjuje mogućnost njezinog širitelja da nekog zarazi

Zvonimir Šikić

7. ožujka 2020. / Rasprave

Kognitivni okviri

Lijevi i desni misaoni okviri. Informativne i moralne političke kampanje

Potaknut člankom Hane Samaržije o komorama jeke i epistemičkim balonima, Zvonimr Šikić podsjeća na objašnjenje iz lingvistike i kognitivne znanosti zašto se negiranjem nečijih tvrdo 'uokvirenih' stavova najčešće postiže samo aktivaciju tih stavova i njihovo učvršćivanje. Posebno se osvrće na moralne i političke okvire

Zvonimir Šikić

30. siječnja 2020. / Perspektive Rasprave

finska

Zemlja koju pokreće kulturna politika. Prisutnost žena u politici drugdje nezamisliva. Izvještaj Snježane Banović iz Finske

Iako smo lišeni čarolije Arktičkoga kruga, polarne noći i Aurore Borealis, iako ne možemo zamisliti ni približno važnost utjecaja žena u politici niti pojmiti neophodnost smještanja kulture, znanosti i obrazovanja u središte društva, od Finaca bismo mogli puno toga naučiti, naročito kad se govori o kulturi i ljubavi prema umjetnosti i obrazovanju koja ujedinjuje i - kako to mnogi ovdje vole reći - pomlađuje i usrećuje

Snježana Banović

10. siječnja 2020. / Rasprave

rasprave

Imovina kojoj se više vjeruje nego što se o njoj želi znati – sigurna imovina?! A potražnja raste.

Posljedice Velike recesije još su s nama, ako ni zbog čega drugoga ono zbog neprestanog očekivanja nove krize. Sudionici tržišta se ponašaju s time u skladu, igraju na imovinu kojoj vjeruju a ne žele ispitivati njezinu rizičnost. Očito, nije riječ samo o tome kakva su vremena i kakva su tržišta nego kakva je percepcija o njima i kako se prema njima odnose tržišni sudionici. Zanimljiv članak Karla Vujeve

Karlo Vujeva

9. siječnja 2020. / Rasprave

RASPRAVE

USTAVNOST I ZAOSTALOST: Nemogućnost društvene promjene u Hrvatskoj uslijed pravnih zapreka ustavnosti

Postoje li pravne zapreke ustavnosti, tj. pravnom ograničavanju državne vlasti, koje onemogućavaju društvenu promjenu i time trajno održavaju Hrvatsku jednom od najzaostalijih država Europske unije i čitave Europe, pita se profesor Ivan Padjen, na početku rasprave čija je skraćena inačica izložena kao pozvano priopćenje "Ograničenje državnih vlasti ustavom (konstitucionalizam)" na 11. Kongresu studenata prava u listopadu 2019. Ljubaznošću profesora Padjena Ideje.hr ovdje objavljuju sažetak, a na poveznici na kraju članka i cjelovitu verziju rasprave.

Ivan Padjen

4. siječnja 2020. / Rasprave

uz početak dvadesetih

Tvrdoglavo sljepilo ili kako smo se zatekli u ovome što nas je snašlo. Nova generacija lidera

Kako se uopće uvedemo u takvo stanje svijesti, da ignoriramo očitosti, označavajući ih kao nezamislivosti? Kako smo postali zombie orthodoxies, piše Andreja Pavlović. Svijet će se u sljedećih dvadeset promijeniti više nego u prethodnih dvjesta godina

Andreja Pavlović

30. prosinca 2019. / Publikacije Rasprave

Povijest i sadašnjost

Desetljeća ideoloških transformacija. Prešućeni trijumf nacionalizma

Godine 2019. obilježena je 30. obljetnica pada Berlinskog zida. Božo Kovačević u izvanrednom pregledu prati transformaciju razmišljanja o efektima tog događaja nakon 10, 20, i 30 godina, zatim raspravlja o ideološkim pomacima te napokon donosi svoje sjećanje na osnivanje HSLS-a i donošenje odluke o višestranačkim izborima, koje smo već objavili kad smo i najavili ovaj pregled, prebogat temama i dilemama koje su zaokupljale pažnju javnosti proteklih desetljeća

Božo Kovačević

6. prosinca 2019. / Rasprave

Izmjene Zakona o znanosti i visokom obrazovanju (2)

Instituti bez vizije, sveučilišta bez rješenja. Izvrsnost između kolaboracije i kompeticije. Plaće.

U drugom članaku svoje rasprave o Nacrtu izmjena Zakona o znanosti i visokom obrazovanju Petar Pervan i Tvrtko Smital propituju predložena rješenja o Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnologiju, zatim pitanja organizacije i autonomije sveučilišta i javnih instituta te vrednovanja ustanova i znanstvenog rada

Petar Pervan i Tvrtko Smital

4. prosinca 2019. / Rasprave

Izmjene Zakona o znanosti i visokom obrazovanju

Sto inačica novog Zakona. Hibridni sustav napredovanja. Ukidanje matičnih odbora, odgovornost institucija

I ova administracija, kao i mnoge prije, poduzima značajne promjene u upravljanju sustavom znanosti i visokog obrazovanja bez javno obznanjenih politika (policy) koje bi jasno ukazale na ciljeve promjena te instrumente koji bi ih trebali poduprijeti, pišu Petar Pervan i Tvrtko Smital u analizi Nacrta promjena Zakona o znanosti i visokom obrazovanju koje državni tajnik Tomo Antičić predstavlja institucijama. U prvom od dva članka koje će objaviti Ideje.hr, fokusiraju se na predložene promjene u sustavu napredovanja i ukidanje matičnih odbora i izbora u znanstvena zvanja

Petar Pervan i Tvrtko Smital

26. studenoga 2019. / Rasprave U fokusu

Zbivanja i pojmovi

Ogroman značaj relativnih plaća za pojedinca, društvo i ekonomiju. Zašto izazivaju javne sukobe?

Sistem relativnih plaća prevažan je za normalno funkcioniranje gospodarstva. Utječe na rast, iseljavanje, lojalnost, motivaciju. Krivo postavljeni sistem ima ozbiljne posljedice na efikasnost i vodi u lošu ravnotežu u kratkom, srednjem i dugom roku, objašnjava Ivo Bićanić koncepte koji pomažu razumijevanju aktualnih zbivanja. Zašto se plaće u javnom sektoru određuju izvan tržišta, ali s jednim okom okrenutim prema tržištu, a kad izbija sukob?

Ivo Bićanić