Rasprave

17. srpnja 2025. / Rasprave

URBANIZAM

Implementacija politike u prostor. Kako zaustaviti graditeljsku imploziju zagrebačkih blokova

Donjogradski blokovi su specifikum zagrebačkog urbanizma, a tretirati ih kao građevinske parcele koje se pune stambenim zgradama kratkovidno je i štetno za kvalitetu stanovanja, piše Marina Pavković. Sadašnja gradska vlast dobila je novu priliku implementirati u tkivo grada vlastitu "zelenu agendu", zelenu u svakom smislu, od izgradnje novih parkova i zelenih oaza, do stopiranja preizgrađenosti.

Marina Pavković

2. srpnja 2025. / Perspektive Rasprave

PRAVO

Božo Kovačević o Ustavu Republike Hrvatske. Građani odgovorniji od većine sudaca

Postojeća rješenja u Ustavu Republike Hrvatske dostatna su da bi Ustavni sud mogao učinkovito postupati u slučaju pojava neustavnosti, piše Božo Kovačević u svojem laičkom pregledu Ustava i Ustavnih zakona. Problem ne leži u instrumentima koji sutkinjama i sucima stoje na raspolaganju, nego u njihovoj volji i odlučnosti da svoj posao obavljaju u skladu s prisegom koju su potpisali.

Božo Kovačević

12. lipnja 2025. / Klub Batina Rasprave

OKRUGLI STOL

Nije svaka znanost projektna znanost. Rasprava o novom prijedlogu Nacionalnih kriterija

Sindikat znanosti organizirao je okrugli stol o Nacionalnim sveučilišnim znanstvenim i umjetničkim kriterijima za izbor na radna mjesta, na kojem su uvodno govorili predsjednik Nacionalnog vijeća Hrvoje Buljan, predsjednik Sindikata Tvrtko Smital, te profesor Damir Stanzer. Rasprava je trajala tri sata. Uz niz osjetljivih pitanja jedno od ključnih bilo je može li uopće pravilnik o radnim mjestima biti dobar ako Hrvatska ne zna što želi od svoje znanosti. Moderirao je profesor Dragan Bagić

Ideje.hr

30. svibnja 2025. / Publikacije Rasprave

GEOPOLITIKA

Rusija bez budućnosti? Pogledi ruskih intelektualaca u emigraciji na svoju domovinu

Autorice i autori članaka u knjizi "At the Vanishing Point in History" ne samo da predviđaju raspad Ruske Federacije kao ishod ruske agresije na Ukrajinu, nego neki od njih iskazuju neskrivenu želju da se upravo to dogodi što je moguće prije, piše Božo Kovačević. Zaokupljeni očekivanjem poraza ruskog imperija zla autori ni na koji način ne problematiziraju zbivanja u pobjedničkom imperiju dobra, a nova realnost odnosa Moskve i Washingtona dovodi u pitanje njihova predviđanja.

Božo Kovačević

29. svibnja 2025. / Rasprave U fokusu

POLITIKA

Pitanje za Možemo! Što Zagreb i Hrvatska moraju postati i gdje stići za 20 godina?

Čemu služe koordinatori stranke? Da odlaze u lokalne organizacije te se tamo naslikavaju poput manekena dajući im verbalnu potporu, pita Stevo Đurašković u analizi perspektive stranke Možemo koja je na lokalnim izborima ostvarila relativno najveći napredak.

Stevo Đurašković

19. svibnja 2025. / Perspektive Rasprave

FILOZOFIJA

Posegnuti iza ruba svemira. Najstariji misaoni eksperiment u filozofiji i znanosti

Od epikurovaca i stoika do Newtona i današnjih filozofa, Arhitin scenarij opstaje kao najdugovječniji misaoni eksperiment zapadne misli, piše Pavel Gregorić. Iako je pogrešno osmišljen i pristran, on nipošto nije beskoristan - da jest, ne bi bio predmet tolikih rasprava i prilagodbi, koje demonstriraju kako su misaoni eksperimenti dragocjeni za spoznaju.

Pavel Gregorić

10. svibnja 2025. / Perspektive Rasprave

GEOPOLITIKA

Ledeno žarište novog multipolarnog svijeta. Hladni rat za arktičke rute i bogastva

Uz iznimku Tajvana, Arktik je vjerojatno najopasnije mjesto na planetu, na kojem bi moglo doći do direktnog sudara velesila, piše Nataša Babić u analizi geopolitike arktičkog kruga. Globalno zatopljenje izaziva očekivanje otapanja leda, koje donosi prilike poput otvaranja novih pomorskih puteva, te pristup naftnim i mineralnim resursima trenutačno ispod ledenog pokrova. Strateški interesi zemalja arktičkog kruga u izravnom su sukobu, u tijeku je novi proces militarizacije, a područje je dodatno interesantno i zbog sadašnjih i potencijalnih ruta komunikacijskih kabela.

Nataša Babić

29. travnja 2025. / Perspektive Rasprave

GEOPOLITIKA

Dvostruki mit moderne ekonomije. Tržište koje nije slobodno i deficit koji ne boli

U doba planski koreografirane ekonomije i monetarne improvizacije, otvaraju se nova pitanja o granicama moći, ulozi države i stvarnim temeljima održivog kapitalizma, piše Domagoj Juričić. Dva mita – o samo-regulirajućem tržištu i pogubnom deficitu – služe istoj svrsi: maskiranju političke odluke kao prirodne sile. Jedan oslobađa odgovornosti, drugi sputava djelovanje.

Domagoj Juričić

18. travnja 2025. / Perspektive Rasprave U fokusu

KINA I CHIMERICA

Pogled u drugi svemir. Najveća nacionalna ekonomija na svijetu, iako još ne najbogatija.

U prvom dijelu članka Karlo Vujeva opisuje što je danas stvarna kineska ekonomija, koja je u svakom pogledu dramatično različita od stereotipa koji su se posljednjih desetljeća ukorijenili na Zapadu. Njezin je udio u svjetskom BDP‑u narastao sa 3 na 19 posto za života jedne generacije. U drugom dijelu opisuje kako se tzv Chimerica, simbiotska veza Pekinga i Washingtona transformira u natjecanje dvaju sustava te ističe da recentni trgovinski rat samo objelodanjuje zaokret međunarodnih ekonomskih, vanjskotrgovinskih i financijskih odnosa koji traje već neko vrijeme

Karlo Vujeva

4. travnja 2025. / Rasprave

EKONOMIJA I OBRAZOVANJE

Znamo li vrijednost ulaganja u obrazovanje? Propusti i pogreške u radovima uglednih ekonomista

U recentnim se radovima nekih istaknutih intelektualaca i akademskih ekonomista nalaze ozbiljne nepravilnosti i nedostaci, piše Darko Oračić. Riječ je o pogrešnom prikazivanju sadržaja opusa jednog autoriteta, nenavođenju empirijskih studija koje proturječe tezama autora te navođenju značajne empirijske analize koje u referenci nema. Autori su zaposlenici državnih sveučilišta i zagovornici povećanja državnog financiranja obrazovanja radi smanjenja društvene nejednakosti.  

Darko Oračić