s
f i y S

Ogledi

Progon ‘pagana’ u Petom danu: Zla se pripisuju nekršćanima, kršćanstvo prisvaja sve dobro.
Napuhuje li umjetna inteligencija financijski balon. Povijesne pouke

1. svibnja 2026. / čita se 14 minuta

Predrag Bejaković

Ekonomija

Napuhuje li umjetna inteligencija financijski balon. Povijesne pouke

Financijski baloni nisu iznimke u povijesti — od tulipomanije u 17. stoljeću do kriptovaluta i umjetne inteligencije danas, uvijek se ponavljaju isti obrasci euforije, lakog kreditiranja i precjenjivanja budućnosti. Kada balon pukne, najveću cijenu plaćaju najzaduženiji i najranjiviji, a posljedice rijetko ostaju samo na burzi.

Progon ‘pagana’ u Petom danu: Zla se pripisuju nekršćanima, kršćanstvo prisvaja sve dobro.

27. travnja 2026. / čita se 9 minuta

Ksenija Kordić

Rasprave

Progon ‘pagana’ u Petom danu: Zla se pripisuju nekršćanima, kršćanstvo prisvaja sve dobro.

Marijana Bijelić, koja se deklarira kao marksistica i ljevičarka i Matija Štahan, konzervativac, imaju sukladne poglede na odnos kršćanstva i 'pagana'. Ksenija Kordić objašnjava koliko su oboje u krivu i koje su kulturne i civilizacijske konzekvence tog pogrešnog shvaćanja prema kojem je moć poganski a milosrđe kršćanski princip

Je li umjetna inteligencija prevarila profesora Marušića?

24. travnja 2026. / čita se 20 minuta

Damir Stanzer

rasprave

Je li umjetna inteligencija prevarila profesora Marušića?

U nedavno objavljenoj knjizi "Sveučilišne tajne", koju je profesor Matko Marušić napisao uz pomoć chatbotova, Damir Stanzer pronašao je pregršt drastično pogrešnih podataka i iz njih izvedenih zaključaka. U tom će povodu u sljedećem članku analizirati ograničenja korištenja umjetne inteligencije u znanosti i na sveučilištu

Johnny Kitagawa. Mračni otac lijepih dječaka J-Popa, K-Popa.

20. travnja 2026. / čita se 17 minuta

Velimir Grgić

KULTURNI FENOMENI

Johnny Kitagawa. Mračni otac lijepih dječaka J-Popa, K-Popa.

Sve što se danas zna o K-Popu - od sustava idola i kampova za obuku do androgine estetike 'cvjetnih dječaka - nastalo je u Japanu, u glavi čovjeka koji je bio vizionar u popularnoj kulturi i serijski pedofil. Priča o Johnnyju Kitagawi, ocu J-Popa koji je četrdeset godina gradio globalnu industriju vrijednu milijarde dolara dok je silovao djecu, možda je najpotresniji paradoks moderne pop kulture - piše Velimir Grgić.

Dorothea i Rosamond. Temelji feminizma u klasiku George Eliot

16. travnja 2026. / čita se 18 minuta

Đurđa Knežević

KNJIŽEVNOST

Dorothea i Rosamond. Temelji feminizma u klasiku George Eliot

Iz romana Middlemarch autorice George Eliot izišla je cijela tradicija feminističkog pisanja — od Virginije Woolf do Zadie Smith, ističe Đurđa Knežević. Dorothea Brooke, koja priželjkuje znanje i intelektualni angažman, i Rosamonda Vincy, koja savršeno pounutruje ulogu dekorativne supruge, dva su lica istog sustava koji uvelike funkcionira i danas. Eliot je prije 150 godina opisala ono što je feministička teorija kasnije artikulirala: žene ne biraju svoju podređenost, ona im je društveno nametnuta.

Više podataka ne jamči bolje ishode. Novi modeli u onkologiji u doba precizne medicine

16. travnja 2026. / čita se 11 minuta

Tamara Čačev

ONKOLOGIJA, PRECIZNA MEDICINA

Više podataka ne jamči bolje ishode. Novi modeli u onkologiji u doba precizne medicine

Unatoč napretku u opisu i praćenju tumora, klinički ishodi u onkologiji nisu proporcionalno poboljšani jer tumori funkcioniraju kao kompleksni, dinamični sustavi s mehanizmima otpornosti koji nadilaze pretpostavke linearne kauzalnosti. Budući napredak neće ovisiti o daljnjem povećanju količine podataka, već o sposobnosti njihove integracije u nove modele.

Galipolje. Promašaj lorda koji je volio ratove i uspon generala koji je stvorio Tursku

10. travnja 2026. / čita se 19 minuta

Oleg Maštruko

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Galipolje. Promašaj lorda koji je volio ratove i uspon generala koji je stvorio Tursku

Dok se čeka hoće li Amerikanci napasti Iran na kopnu, ili Kinezi napasti Tajvan ili njegove otoke, Oleg Maštruko se osvrće na najspektakularniji neuspjeh amfibijske operacije u povijesti - Galipolje. Bitka je ostavila trajni trag u povijesti Australije, Novog Zelanda i Turske. Winston Churchill autor je ideje da vojnike savezničkih zemalja uputi u klaonicu, a u bitci se istaknuo general Mustafa Kemal, koji će postati Ataturk.

Kamo ide moja bolest kad se ja oporavim? Snimka razgovora

23. ožujka 2026.

Ideje.hr

KIC Zagreb i Ideje.hr

Kamo ide moja bolest kad se ja oporavim? Snimka razgovora

Bolnica Vrapče spomenik je kulture najviše razine, rečeno je na tribini o animiranom filmu Psihonauti koji je pobrao nagrade na Animafestu i festivalima u Francuskoj i Nizozemskoj (zasad) a nastao je u sklopu radionice za terapiju umjetnošću. Razgovor su organizirali KIC Zagreb i Ideje.hr

Psihonauti – terapija umjetnošću

17. ožujka 2026.

Ideje.hr

razgovori

Psihonauti – terapija umjetnošću

U četvrtak, 19. ožujka, u 19 sati u Kulturno informativnom centru KIC u Preradovićevoj 5 u Zagrebu, Ideje.hr i KIC organiziraju razgovor Psihonauti - terapija umjetnošću. Na početku bit će prikazan nagrađivani animirani film Psihonauti, a u razgovoru će sudjelovati autor filma, kipar Niko Radas, zatim specijalist psihijatrije dr. Marko Ćurković i Josip Grozdanić, filmski kritičar. Razgovor će moderirati Rajka Rusan

Ostvarivanje utopije. Kako je Finska već osam godina najsretnija zemlja na svijetu

17. ožujka 2026. / čita se 11 minuta

Davor Nikolić

DRUŠTVENO ISTRAŽIVANJE

Ostvarivanje utopije. Kako je Finska već osam godina najsretnija zemlja na svijetu

Može se, nije nedostižno, sažetak je razmatranja Davora Nikolića o tome kako je Finska postigla već osam godina biti najsretnijom na svijetu. Magična riječ je povjerenje, ali to ipak nije sve - jednakost, otvorene mogućnosti i slobodan pristup načela su koja nisu prazne fraze, nego se mogu prepoznati kao konkretna ostvarenja.

Kako izmjeriti uspjeh politike? Brojevi su privid.

12. ožujka 2026. / čita se 9 minuta

Sanja Terlević

JAVNE POLITIKE

Kako izmjeriti uspjeh politike? Brojevi su privid.

Mjera u sebi već nosi vrijednosni sud. Kada uspjeh mjerimo domaćim bruto proizvodom, impliciramo da je količina tržišne aktivnosti relevantnija od kvalitete života, dostupnog vremena, odnosa ili okoliša, piše Sanja Terlević. Ti izbori se prikazuju kao neutralni i objektivni. Brojke postupno preuzimaju ulogu arbitra. Ne raspravlja se više o smislu politike, o tome koliko smo se približili zadanim indikatorima. Tako se politički sukobi ne rješavaju, nego se uklanjaju iz vidokruga.

Jednostavno idete naprijed. Odustajanje nije opcija.

9. ožujka 2026. / čita se 6 minuta

Maja Profaca

filozofija

Jednostavno idete naprijed. Odustajanje nije opcija.

"Nada nije uvjerenje da će nešto ispasti dobro već da nešto ima smisla, neovisno o tome kako će završiti", izjavio je Václav Havel 1985. godine. Maja Profaca predstavlja filozofkinju Maru van der Lugt čija knjiga "Hopeful Pessimism" razvija Havelovu tezu u koncept "nadajućeg pesimizma" kao vrline našeg doba. Nerealističan optimizam može dovesti do odustajanja, dok pesimizam — usmjeren na vrijednost djelovanja, a ne na ishod — može osnažiti angažman.

Kanibalizam, komunizam i konfucijanizam u Kulturnoj revoluciji. Istina i propaganda

27. veljače 2026. / čita se 23 minute

Velimir Grgić

KINESKA KULTURNA REVOLUCIJA

Kanibalizam, komunizam i konfucijanizam u Kulturnoj revoluciji. Istina i propaganda

U jesen 1968., u kineskoj regiji Guangxi, srca i jetre političkih neprijatelja pečeni su na javnim banketima. Priča o masovnom kanibalizmu tijekom Kulturne revolucije postala je globalna senzacija devedesetih, no počiva na upitnim izvorima i tisućljetnoj kulturnoj opsesiji koja kanibalizam pretvara u metaforu za svaki društveni kolaps, piše Velimir Grgić. Što zapravo znamo o ovoj zabranjivanoj temi kineske povijesti?

Polarizacija oko povijesnih pitanja je neupitna. Je li se društvo trajnije promijenilo

27. veljače 2026. / čita se 10 minuta

Nikola Petrović

DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA

Polarizacija oko povijesnih pitanja je neupitna. Je li se društvo trajnije promijenilo

Između dviju anketa Instituta za društvena istraživanja provedenih 2021. i 2025. godine, porasla je podrška postrojbama NDH, kao i antifašističkom partizanskom pokretu, a broj neodlučnih je pao. Nikola Petrović postavlja ključno pitanje: jesu li konkretni politički događaji — Thompsonov koncert, ulazak Domovinskog pokreta u vladu, ustaški pozdrav u Saboru — doveli do strukturne transformacije hrvatskog društva i radikalizacije stavova o prošlosti?

Paradoks tolerancije. Filozofija o Thompsonu i sličnima

19. veljače 2026. / čita se 13 minuta

Duje Kovačević

FILOZOFIJA

Paradoks tolerancije. Filozofija o Thompsonu i sličnima

Država ne može ostati neutralna kad je riječ o događajima i pojavama koje radikalno polariziraju društvo, piše Duje Kovačević, ali ne misli da sporne koncerte i manifestacije treba zabraniti. Što se onda može učiniti? Odgovor se oslanja na Poppera, Forsta i Rawlsa, koji su nastojali spasiti sam koncept tolerancije pred onima koji ga ugrožavaju pozivajući se na njega

Dokaz čije krivnje? O kaznenoj politici i lovu na vještice

10. veljače 2026. / čita se 11 minuta

Krešimir Petković

PRAVO

Dokaz čije krivnje? O kaznenoj politici i lovu na vještice

"Dokaz krivnje" je instruktivno djelo koje piše informirano i protiv stereotipa o povijesnim akterima, institucijama i cijelim razdobljima, piše Krešimir Petković u osvrtu na monografiju Mirjana Damaške. Ipak, ima primjedbe na Damaškino čitanje Foucaulta. Ono što je važno u tradiciji je vrsta upozorenja koje je bolje osvijestiti na vrijeme, iako je to u kratkovidnosti kaznene suvremenosti veoma teško.

Je li superinteligencija neizbježna i treba li je se bojati? Tri scenarija

6. veljače 2026. / čita se 11 minuta

Vladimir Lokner

UMJETNA INTELIGENCIJA

Je li superinteligencija neizbježna i treba li je se bojati? Tri scenarija

Zbog svega što može poći po zlu u razvoju superinteligencije, skepsa nije pretjerivanje, piše Vladimir Lokner razmatrajući moguće scenarije. Utopijski scenarij u kojem je UI podređena ljudskom i planetarnom opstanku nažalost je najmanje izgledan, dok su druga dva scenarija puno izgledniji i puno manje poželjni. Razvoj UI koncentriran je u rukama velikih korporacija, vojno-industrijskih struktura i geopolitičkih aktera, a njihovi su motivi dominacija i profit.

Arhivi i spomenici i sami mogu odražavati društvene nepravde

5. veljače 2026. / čita se 6 minuta

Maja Profaca

POVIJEST

Arhivi i spomenici i sami mogu odražavati društvene nepravde

O ulozi arhiva, spomenika i javnog prostora u razumijevanju povijesti sve se češće piše i raspravlja, piše Maja Profaca. Odgovore na pitanja tko piše povijest i kako nastaju dominantni narativi treba tražiti u znanstvenom, neostrašćenom pristupu prošlosti i kolektivnom pamćenju, a ne u sentimentu ulice.