s
f i y S

Ogledi

Usklađivanje matematičkih modela s podacima. Deluzije o poštenju i zablude genijalaca
Palahniukova transgresivna fikcija. Društveni raspad za užitak djece dekadencije

12. ožujka 2024. / čita se 22 minute

Sebastian Kukavica

ESEJI

Palahniukova transgresivna fikcija. Društveni raspad za užitak djece dekadencije

U djelima transgresivne fikcije protagonisti su ovisnici, teroristi, ubojice i seksualni prijestupnici koji svoju svrhu i smisao dobivaju isključivo kroz transgresije i devijacije, piše Sebastian Kukavica o opusu Chucka Palahniuka. U srcu ovih naizgled nihilističkih romana nije čista transgresija, već željezni kavez odnosa između transgresije i poretka smisla, gdje transgresija služi afirmaciji idealtipa poretka, pokazujući da se istinski red i vrijednosti mogu razotkriti samo kroz njihovo ispitivanje i izazivanje.

Usklađivanje matematičkih modela s podacima. Deluzije o poštenju i zablude genijalaca

7. ožujka 2024. / čita se 8 minuta

Dario Hrupec

FIZIKA

Usklađivanje matematičkih modela s podacima. Deluzije o poštenju i zablude genijalaca

Opažanja su upućivala na zaključak da je svemir statičan, ali izvorne Einsteinove jednadžbe nisu ga takvim opisivale. Da bi tome doskočio, Einstein je povukao pomalo diskutabilan potez. U jednadžbe je uveo dodatni član koji je dobio naziv kozmološka konstanta. Matematički su oba modela jednako vrijedna, i onaj s kozmološkom konstantom i onaj bez nje. No, fizika preferira model koji najbolje opisuje dotad poznate podatke, objašnjava Dario Hrupec odnos modela i podataka u fizici

Povezivanje rovova znanstvenih disciplina. Uloga humanitstičkih znanosti danas

2. ožujka 2024. / čita se 7 minuta

Pavel Gregorić

INTERDISCIPLINARNOST

Povezivanje rovova znanstvenih disciplina. Uloga humanitstičkih znanosti danas

Hrvatski znanstveni i akademski sustav održava strogu podjelu među disciplinama, piše Pavel Gregorić u eseju o značaju humanističkih znanosti u modernom svijetu. Dok je velika snaga tradicionalnih američkih, ali i nekih europskih svezučilišta, upravo u tome što studenti prirodnih i tehničkih znanosti moraju odslušati i položiti barem nekoliko osnovnih kolegija iz humanističkih znanosti, naša sveučilišta nisu iskoristila priliku Bolonje, zbog toga što su gledala kako da sa što manje truda i izmjena zadovolje formalne zahtjeve, kako da rovovi ostanu na istom mjestu.

Koliko je emigracija promijenila hrvatsku statistiku? Zamrzavanje regionalnih nejednakosti

16. veljače 2024. / čita se 4 minute

Marko Grdešić

INDEKS RAZVIJENOSTI

Koliko je emigracija promijenila hrvatsku statistiku? Zamrzavanje regionalnih nejednakosti

Nedavno objavljeni "indeks razvijenosti" pokazuje kako u Hrvatskoj nije bilo velikih promjena od 2010. do 2020., s izuzetkom pada stope nezaposlenosti za cijelu zemlju, piše Marko Grdešić u svojoj analizi podataka Ministarstva regionalnog razvoja. Značajna emigracija - koja je u nekim sredinama dosezala i 40 posto - ipak nije imala osjetni utjecaj na regionalne nejednakosti.

Sveta Stolica i RH. Bezuvjetna predaja Vatikanu u četiri potpisana dokumenta

9. veljače 2024. / čita se 41 minutu

Božo Kovačević

POLITIKA

Sveta Stolica i RH. Bezuvjetna predaja Vatikanu u četiri potpisana dokumenta

U analizi odnosa Katoličke Crkve i Hrvatske, Božo Kovačević prvo prikazuje povijest, zatim raspravlja okolnosti potpisivanja "Vatikanskih ugovora", kritizira način na koji su oni doveli do toga da je kanonsko pravo stavljeno iznad zakona RH, i to što su dali znatne povlastice Crkvi u poljima obrazovanja, financiranja, imovinskih prava i prava klera. Pojašnjava i posljednji Sporazum Vlade i HBK, iz prosinca prošle godine, te poziva na ukidanje svih ugovora i zaustavljanje provedbe Sporazuma.

Uređivanje Hayeka. Utjecaj Leonija i Poppera. Izvanredan rad koji poziva na poboljšanje

8. veljače 2024. / čita se 21 minutu

Jeremy Shearmur

FILOZOFIJA

Uređivanje Hayeka. Utjecaj Leonija i Poppera. Izvanredan rad koji poziva na poboljšanje

Urednički posao na knjizi 'Law, Legislation and Liberty' Friedricha Hayeka bio mi je otežan nedostupnim izvorima, problematičnim citatima i nestankom Hayekovih radnih materijala, piše Jeremy Shearmur u osvrtu na zadatke s kojima se suočio u nekoliko godina priprema knjige za objavu u Sabranim djelima. Shearmur se neizbježno suočio i s interpretacijom i odgovorima na pitanja koja Hayekov rad otvara, i s utjecajem drugih mislilaca koji su Hayeka inspirirali

Injekcije feminizma u literaturu. Poniranje u prazan prostor, intimu očišćenu od društvenosti

28. siječnja 2024. / čita se 16 minuta

Đurđa Knežević

KNJIŽEVNOST

Injekcije feminizma u literaturu. Poniranje u prazan prostor, intimu očišćenu od društvenosti

Prevelik broj žena i muškaraca koji sebe vide kao feministe/kinje smatraju da je dobro svako pisanje, koje i ne zna što bi s feminizmom, ali koje ga nesmiljeno rauba kao frazu, piše Đurđa Knežević. Feminizam je danas sveden na jednu temu - nasilje među ženama - a svi drugi aspekti položaja žena u društvu, ne tako drastični kao fizičko nasilje, ispadaju prekomplicirani i padaju u drugi i sve udaljenije planove bavljenja.

Uzlet skladateljica u prošlom stoljeću. Burne biografije i politički angažmani

16. siječnja 2024. / čita se 20 minuta

Alenka Bobinsky

GLAZBA

Uzlet skladateljica u prošlom stoljeću. Burne biografije i politički angažmani

S krajem 19. i početkom 20. stoljeća profesionalne skladateljice postaju sve brojnije, ohrabrene bar naizgled većim pravima od svojih prethodnica, piše Alenka Bobinsky u drugom nastavku teksta o skladateljicama kroz povijest. Pored važnih autorica sa sjevera Europe, redom burnih i zanimljivih biografija, u ovom se periodu pojavljuju i hrvatske skladateljice, poput Dore Pejačević.

Kako je to biti Parfit. Najvažniji filozof za kojeg šira javnost ne zna

6. siječnja 2024. / čita se 24 minute

Tin Radovani

FILOZOFIJA

Kako je to biti Parfit. Najvažniji filozof za kojeg šira javnost ne zna

Efekt kojeg je Reasons and Persons imao na cijele generacije filozofa ne smije se i ne može podcijeniti, piše Tin Radovani u svojem pregledu biografije Dereka Parfita iz pera Davida Edmondsa. Moralna je filozofija odjednom postala sexy, dobila nove dimenzije, cijepaju se mozgovi, ide se na Mars, operira se na trojčekima, otišla je tamo gdje čovjek još nije stupio, otvorena su nova pitanja - kakvih nema baš mnogo u posljednjih dvije tisuće godina u filozofiji.

Politička ekonomija upravljanja Zagrebom. Mogu li nositelji promjena u crony kapitalizmu opstati dulje od mandata

4. siječnja 2024. / čita se 8 minuta

Danijela Dolenec

POLITIKA

Politička ekonomija upravljanja Zagrebom. Mogu li nositelji promjena u crony kapitalizmu opstati dulje od mandata

Reforme crony kapitalizma ne sprečavaju oni kojima će privremeno biti lošije a poslije bolje, nego tranzicijski pobjednici kojima bi bili onemogućeni njihovi insiderski dealovi. Na predstavljanju knjige Ive Bićanića Ekonomist ima dvije ruke Danijela Dolenec, zamjenica gradonačelnika Zagreba govorila je o odnosu Zagreba i državne vlasti te o izbornim izazovima pred onima koji provode promjene

Pripada li jezik državi ili njegovim govornicima? Problemi Zakona o hrvatskom jeziku

2. studenoga 2023. / čita se 26 minuta

Milorad Pupovac

HRVATSKI JEZIK

Pripada li jezik državi ili njegovim govornicima? Problemi Zakona o hrvatskom jeziku

Prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku ne donosi mnogo novina izvan okvira postojećih zakona, a veliko je pitanje je li samo zbog njih bilo potrebno njegovo predlaganje, piše Milorad Pupovac u svojoj analizi ovog pravnog teksta, ali i konteksta u kojem je nastao. Uspoređuje ga sa tekstovima zakona onih evropskih država koje su odlučile regulirati upotrebu svojeg jezika posebnim zakonom, i pronalazi sličnosti sa zakonima donesenim u svrhu "zaštite kulturnog nasljeđa" i "nacionalnog identiteta".

Postoneovo tumačenje modernog antisemitizma kao oblika kritike kapitalizma

31. listopada 2023. / čita se 13 minuta

Filip Drača

FILOZOFIJA

Postoneovo tumačenje modernog antisemitizma kao oblika kritike kapitalizma

Reinterpretirajući Marxa Moishe Postone pronalazi neočekivane paralele između tradicionalne kritike kapitalizma i modernog antisemitizma, objašnjava Filip Drača. Je li nacizam bio pobuna protiv moderniteta ili jedan od njegovih oblika? Koliko je nacional-socijalizam pokušaj pobune protiv one dimenzije kapitalizma koju se identificiralo sa Židovima

Periferna ekonomija kojoj tepamo da je mala i otvorena, a održavaju je doznake iz inozemstva i rente

30. rujna 2023. / čita se 15 minuta

Josip Lučev

DUGOROČNI POGLED

Periferna ekonomija kojoj tepamo da je mala i otvorena, a održavaju je doznake iz inozemstva i rente

Hrvatska nije kadra trajno privući radnu snagu koja bi nadomjestila onu radnu snagu koju gubimo, piše Josip Lučev u analizi perifernosti i rentijerstva hrvatske ekonomije. Uz dezindustrijalizaciju Hrvatsku karakterizira smanjen utjecaj sindikata, veliki trgovinski deficit i dominacija usluga u izvozu. U dugom roku, koji je jedini ispravan pogled, oslonac na doznake iseljenih radnika nije održiv model nego jednogeneracijski: Hrvatska nije država mladih i ovakva emigracija neće biti moguća u svakoj generaciji, a vrlo se negativno odražava na sustave poput mirovinskog

Zamišljeni ideal i složena stvarnost židovske države. Povijest cionizma, Herzl, Avineri.

30. rujna 2023. / čita se 22 minute

Jeremy Shearmur

CIONIZAM

Zamišljeni ideal i složena stvarnost židovske države. Povijest cionizma, Herzl, Avineri.

Theodor Herzl bio je kozmopolitski, sekularni Židov, pa se postavlja pitanje zašto je kao rješenje židovskih problema na početku prošlog stoljeća ponudio upravo cionizam i stvaranje židovske države. Jeremy Shearmur u svojem tekstu slijedi Shlomoa Avinerija i studije o povijesti cionizma u potrazi za ovim pitanjem, te uspoređuje Herzlove ideje s izraelskom sadašnjošću.

Problem indukcije i Simpsonov paradoks. Istina skrivena u sub-populacijama

21. rujna 2023. / čita se 14 minuta

Zvonimir Šikić

ŠTO JE VJEROJATNOST (8)

Problem indukcije i Simpsonov paradoks. Istina skrivena u sub-populacijama

Intuitivno očekujemo da će svojstvo koje vrijedi za neke dvije sub-populacije vrijediti i za ukupnu populaciju koju one sačinjavaju, no to ne mora nužno biti tako, piše Zvonimir Šikić u osmom nastavku serijala o vjerojatnosti. Ljudska je prednost pred umjetnom inteligencijom što u nedostatku informacija praznine popunjavamo najjednostavnijim pretpostavkama, no u nekim slučajevima one mogu dovesti do pogrešnih zaključaka.

  1. Pages:
  3. 1
  4. 2
  5. 3
  6. 4
  7. 5
  8. 6
  9. 7
  10. 8
  11. 9
  12. ...
  13. 16