U drugom članku o radu francuske matematičarke i povjesničarke Karine Chemla fokus je na njezinom istraživanju o razvoju brojeva i decimalnog sustava s mjesnom vrijednošću broja u Kini. Prema Željku Ivankoviću istraživanje povijesti i matematičke prakse u različitim kulturama potkrepljuje zaključak o praktičnoj prirodi matematike
Akademik Ivo Šlaus, počasni predsjednik Svjetske akademije umjetnosti i znanosti te član međunarodnog savjeta Pugwash Conferences on Science and World Affairs, inicirao je Apel za mir koji je potpisao niz uglednih predstavnika javnog života u Hrvatskoj i u svijetu. Apel su predstavili bivši predsjednici RH Stjepan Mesić i Ivo Josipović, zatim filozofkinje Ivana Skuhala Karasman i Marita Brčić Kuljiš, te Krunoslav Pisk, u ime Nezavisnog sindikata znanosti. U nastavku donosimo tekst Apela
Sudionici su iznijeli svoje stavove o mogućoj promjeni konsenzualnog odlučivanja u Europskoj uniji, govorili su i o imigracijskim politikama, problemu iseljavanja, osvrnuli se na postojeći sustav kohezijskih fondova
Odrast, odustajanje od ekonomskog rasta, japanskog filozofa Koheia Saita nije povratak u kameno doba, već put u bolji život, piše Filip Drača o knjizi 'Slow Down: A Degrowth Manifesto'. Ne radi se o spašavanju okoliša radi njega samog, ekonomski rast je i monotonija jednog te istog napornog posla cijeli život. Među prijedlozima promjena je i jedno iznenađenje, oblik rada koji je, ako se radi dobro - neefikasan. Koji?
Dugoročno je ekonomska struktura ponajprije određena teretom perifernosti, piše Josip Lučev u završnom članku svoje institucionalne analize hrvatskih perspektiva. Dio te perifernosti su demografski problemi, iseljavanje i teškoće s integracijom i useljavanjem, zatim perzistentni robni deficit te teško iskorjenjivi klijentelizam, korupcija i loše upravljanje po čemu daleko zaostajemo. Promjena uvijek ima, ali su mukotrpne, spore i ne omogućuju odmicanju od začelja
Donald Trump se ni najmanje ne doima usklađen s vrijednostima konzervativnih evangeličkih kršćana, no unatoč tome on uživa njihovu snažnu podršku, piše Jeremy Shearmur u svojoj dubinskoj analizi ovog fenomena. Ulazi u povijest konzervativne kršćanske kulture u Americi, i objašnjava kako je Trump zadobio podršku ne kao osoba kršćanskih vrlina, već kao osoba koja ispunjava ciljeve evangeličkih kršćana.
Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja i Ideje.hr organizirat će u utorak, 19. ožujka 2024. u 11 sati u prostorijama NSZ-a u Andrašecevoj ulici 18a u Zagrebu okrugli stol na temu mogućih posljedica novog sustava ocjenjivanja u javnim službama, koji dolazi uz novi Zakon o plaćama u državnoj i javnim službama. Kao uvod u raspravu Ideje.hr donose članak dr. Ivana Obadića o mogućim neželjenim posljedicama ovog Zakona po akademsku zajednicu i njezine članove
U djelima transgresivne fikcije protagonisti su ovisnici, teroristi, ubojice i seksualni prijestupnici koji svoju svrhu i smisao dobivaju isključivo kroz transgresije i devijacije, piše Sebastian Kukavica o opusu Chucka Palahniuka. U srcu ovih naizgled nihilističkih romana nije čista transgresija, već željezni kavez odnosa između transgresije i poretka smisla, gdje transgresija služi afirmaciji idealtipa poretka, pokazujući da se istinski red i vrijednosti mogu razotkriti samo kroz njihovo ispitivanje i izazivanje.
Opažanja su upućivala na zaključak da je svemir statičan, ali izvorne Einsteinove jednadžbe nisu ga takvim opisivale. Da bi tome doskočio, Einstein je povukao pomalo diskutabilan potez. U jednadžbe je uveo dodatni član koji je dobio naziv kozmološka konstanta. Matematički su oba modela jednako vrijedna, i onaj s kozmološkom konstantom i onaj bez nje. No, fizika preferira model koji najbolje opisuje dotad poznate podatke, objašnjava Dario Hrupec odnos modela i podataka u fizici
Hrvatski znanstveni i akademski sustav održava strogu podjelu među disciplinama, piše Pavel Gregorić u eseju o značaju humanističkih znanosti u modernom svijetu. Dok je velika snaga tradicionalnih američkih, ali i nekih europskih svezučilišta, upravo u tome što studenti prirodnih i tehničkih znanosti moraju odslušati i položiti barem nekoliko osnovnih kolegija iz humanističkih znanosti, naša sveučilišta nisu iskoristila priliku Bolonje, zbog toga što su gledala kako da sa što manje truda i izmjena zadovolje formalne zahtjeve, kako da rovovi ostanu na istom mjestu.
Nedavno objavljeni "indeks razvijenosti" pokazuje kako u Hrvatskoj nije bilo velikih promjena od 2010. do 2020., s izuzetkom pada stope nezaposlenosti za cijelu zemlju, piše Marko Grdešić u svojoj analizi podataka Ministarstva regionalnog razvoja. Značajna emigracija - koja je u nekim sredinama dosezala i 40 posto - ipak nije imala osjetni utjecaj na regionalne nejednakosti.
U analizi odnosa Katoličke Crkve i Hrvatske, Božo Kovačević prvo prikazuje povijest, zatim raspravlja okolnosti potpisivanja "Vatikanskih ugovora", kritizira način na koji su oni doveli do toga da je kanonsko pravo stavljeno iznad zakona RH, i to što su dali znatne povlastice Crkvi u poljima obrazovanja, financiranja, imovinskih prava i prava klera. Pojašnjava i posljednji Sporazum Vlade i HBK, iz prosinca prošle godine, te poziva na ukidanje svih ugovora i zaustavljanje provedbe Sporazuma.
Urednički posao na knjizi 'Law, Legislation and Liberty' Friedricha Hayeka bio mi je otežan nedostupnim izvorima, problematičnim citatima i nestankom Hayekovih radnih materijala, piše Jeremy Shearmur u osvrtu na zadatke s kojima se suočio u nekoliko godina priprema knjige za objavu u Sabranim djelima. Shearmur se neizbježno suočio i s interpretacijom i odgovorima na pitanja koja Hayekov rad otvara, i s utjecajem drugih mislilaca koji su Hayeka inspirirali
Prevelik broj žena i muškaraca koji sebe vide kao feministe/kinje smatraju da je dobro svako pisanje, koje i ne zna što bi s feminizmom, ali koje ga nesmiljeno rauba kao frazu, piše Đurđa Knežević. Feminizam je danas sveden na jednu temu - nasilje među ženama - a svi drugi aspekti položaja žena u društvu, ne tako drastični kao fizičko nasilje, ispadaju prekomplicirani i padaju u drugi i sve udaljenije planove bavljenja.
Stevo Đurašković ovaj je put reagirao na odgovor urednika Željka Ivankovića usredotočivši se ponovo na pitanje zašto je portal Ideje.hr objavio članak Danijele Dolenec, zamjenice gradonačelnika Zagreba?*
Nakon reakcija i pitanja koja su uslijedila, urednik portala Ideje.hr objašnjava zašto je objavljen članak Danijele Dolenec, zamjenice gradonačelnika Zagreba
S krajem 19. i početkom 20. stoljeća profesionalne skladateljice postaju sve brojnije, ohrabrene bar naizgled većim pravima od svojih prethodnica, piše Alenka Bobinsky u drugom nastavku teksta o skladateljicama kroz povijest. Pored važnih autorica sa sjevera Europe, redom burnih i zanimljivih biografija, u ovom se periodu pojavljuju i hrvatske skladateljice, poput Dore Pejačević.
Od žena iz dobrostojećih obitelji stoljećima se očekivalo da svladaju neki instrument, ali sve do 20. stoljeća smatralo se nepristojnim da izvode u javnosti, piše Alenka Bobinsky. Kroz gotovo tisuću godina glazbene povijesti, tek su se rijetke žene izborile da budu zapamćene po svojem doprinosu glazbi.
Dva recetna satirička romana kao mjesto kolapsa ili odumiranja civilizacije nimalo slučajno odabiru Bruxelles, piše Sebastian Kukavica. Houllebecqovo Pokoravanje i Menasseov Glavni grad nastavljaju tako dugu tradiciju prikazivanja i zamišljanja Bruxellesa kao mjesta predestiniranog za veliku društveno-političku katastrofu.
Efekt kojeg je Reasons and Persons imao na cijele generacije filozofa ne smije se i ne može podcijeniti, piše Tin Radovani u svojem pregledu biografije Dereka Parfita iz pera Davida Edmondsa. Moralna je filozofija odjednom postala sexy, dobila nove dimenzije, cijepaju se mozgovi, ide se na Mars, operira se na trojčekima, otišla je tamo gdje čovjek još nije stupio, otvorena su nova pitanja - kakvih nema baš mnogo u posljednjih dvije tisuće godina u filozofiji.