Koliko su zemlje kandidatkinje blizu članstvu u EU? Usporedbe s Hrvatskom

Proces proširenja EU-a i dalje je tema od velike važnosti. Sara Čulo analizira ekonomske pokazatelje devet zemalja kandidatkinja, u usporedbi s Hrvatskom kao referentnom točkom. EU ne propisuje stroge pragove gospodarskih pokazatelja kao uvjete za članstvo, no spomenuta usporedba kao najvidljiviju otkriva razliku u razini makroekonomske stabilnosti. Kratkoročni uspjesi nisu dovoljni

• Naslovna slika: Devetorica muškaraca u odijelima čekaju pred masivnim plavim vratima sa zvijezdama Europske unije. (Midjourney v7)

• Autorica je magistra ekonomije, asistentica na Institutu za javne financije u Zagrebu.

Ovaj tekst analizira gospodarsku spremnost zemalja kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji (EU), s naglaskom na usporedbu s najnovijom članicom – Hrvatskom. Zemlje kandidatkinje su — Albanija, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska i Ukrajina. Analiza se temelji na Ekonomskim prognozama Europske komisije iz proljeća 2025., koje pružaju najnovije podatke o gospodarskim trendovima u zemljama članicama i kandidatkinjama. Razmatraju se glavni pokazatelji kao što su inflacija, javni dug, gospodarski rast i nezaposlenost.

Proces proširenja EU-a i dalje je tema od velike važnosti, osobito za zemlje jugoistočne Europe koje teže punopravnom članstvu. Koliko su kandidatkinje spremne za članstvo? Kako njihova gospodarska postignuća stoje u usporedbi s Hrvatskom, koja je već članica? U kojoj su mjeri ispunile temeljne kriterije gospodarske stabilnosti i konkurentnosti? Cilj je sagledati trenutačnu poziciju svake zemlje kandidatkinje na putu prema članstvu te izvući pouke iz hrvatskog iskustva. Kao zemlja koja se relativno nedavno (2013.) pridružila Uniji,  Hrvatska predstavlja referentnu točku za usporedbu gospodarskih pokazatelja i razine razvoja trenutačnih kandidatkinja.

Trenutačne kandidatkinje: Albanija, BiH, Gruzija, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska i Ukrajina. (Alexrk2 / CC BY-SA 3.0)

Iako EU formalno ne propisuje stroge pragove gospodarskih pokazatelja kao uvjet za članstvo, od zemalja kandidatkinja ipak se očekuje ispunjavanje niza ekonomskih zahtjeva, koji se vrednuju prema dvjema ključnim dimenzijama Kopenhagenskih ekonomskih kriterija, koje je  Europsko vijeće usvojilo još 1993.:

1. Funkcionalno tržišno gospodarstvo

Zemlje kandidatkinje moraju pokazati makroekonomsku stabilnost, koja se ocjenjuje na temelju niza pokazatelja. To uključuje održavanje godišnje stope inflacije u rasponu od 3 do 5%, javni dug poželjno ispod 60% BDP-a, proračunski deficit ispod 3% BDP-a, kao i održiv rast realnog BDP-a u rasponu od 2 do 5% godišnje. Također se očekuje stabilna valuta te sloboda trgovanja i ulaganja. Gospodarstvo bi trebalo funkcionirati učinkovito bez pretjerane državne intervencije, a financijski sektor mora biti otporan i dobro reguliran.

2. Sposobnost suočavanja s tržišnim pritiscima i konkurencijom unutar EU-a

To podrazumijeva dostatnu razinu gospodarske konkurentnosti uz snažnu izvoznu orijentaciju (najmanje 30 do 40% BDP-a) i integriranost s tržištem EU-a. Također je poželjna stabilna stopa nezaposlenosti – idealno ispod 10 do 15% – kao i kontinuiran rast produktivnosti rada.

Zadovoljavanje ovih kriterija osigurava gospodarsku spremnost za ulazak u Uniju te sposobnost za nošenje s pritiscima jedinstvenog europskog tržišta.

Usporedba ključnih aspekata gospodarskog uspjeha — poput rasta BDP-a, (ne)zaposlenosti, bilance tekućeg računa, inflacije i državnog proračuna — zemalja kandidatkinja i Hrvatske, može pružiti vrijedne uvide u napredak koji su zemlje kandidatkinje ostvarile na svom putu prema članstvu u EU.

Stabilan gospodarski rast nastavio se u svim zemljama kandidatkinjama tijekom 2024. Unatoč razlikama u stopama rasta — neke su ubrzale, a druge usporile rast u odnosu na prethodnu godinu – prosječna stopa rasta BDP-a zemalja kandidatkinja iznosila je 3,5% u 2024., što je pad u odnosu na 4,2% u 2023. Ipak, Srbija i Albanija zadržale su isti tempo rasta, dok su Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Gruzija ostvarile ubrzani rast. BDP je najviše porastao u Gruziji, gotovo 2 postotna boda više nego 2023.

Uz privatnu i javnu potrošnju kao glavne pokretače rasta, Gruzija je zabilježila i najvišu stopu rasta investicija od 15%, nadmašivši tako sve ostale zemlje kandidatkinje, kao i Hrvatsku. S druge strane, do usporavanja rasta došlo je u Moldaviji, Crnoj Gori, Turskoj i Ukrajini. Crna Gora je zabilježila najveći pad, ponajprije zbog smanjenog izvoza električne energije, slabe turističke sezone i rasta uvoza, što je rezultiralo negativnim neto izvozom. Hrvatska, kao članica Unije, ostvarila je stopu rasta BDP-a od 3,9% u 2024., što je iznad prosjeka zemalja kandidatkinja.

Godišnja stopa rasta BDP-a (%) Hrvatske i zemalja kandidatkinja. (Izradila autorica prema: European Economic Forecast, Spring 2025)

U svim zemljama najveći udio BDP-a čini privatna potrošnja, taj udio je bio najniži u Hrvatskoj (57%), dok je prosjek zemalja kandidatkinja iznosio gotovo 70%. Godišnji rast privatne potrošnje ubrzao je u svim zemljama osim u Turskoj, gdje je usporavanje ekonomskog rasta primarno uzrokovano snažnim padom privatne potrošnje (s 13,6% u 2023. na samo 3,7% u 2024.). Usporavanju je pridonijelo i značajno usporavanje investicija. Investicije su porasle samo u Albaniji i Moldaviji, iako su najviše razine ulaganja i dalje prisutne u Gruziji i Crnoj Gori. Sve zemlje kandidatkinje, kao i Hrvatska, u 2024. zabilježile su trgovinski deficit uzrokovan padom izvoza roba i rastom uvoza.

Glavne komponente BDP-a u 2024. (godišnja postotna promjena). (Izradila autorica prema: European Economic Forecast, Spring 2025)

U svim se državama 2024., stopa nezaposlenosti smanjila, a očekuje se i njeno daljnje smanjivanje u svim državama. Prosječna stopa nezaposlenosti tih zemalja dosegnula je povijesno nisku razinu od 10,6%, iako je i dalje znatno viša nego u Hrvatskoj (5%). Zaposlenost je porasla u odnosu na prethodnu godinu u svim zemljama kandidatkinjama osim u Moldaviji. Godišnji rast zaposlenosti u Hrvatskoj bio je znatno viši od prosjeka kandidatkinja (6,1 naspram 2,1%).

Stopa nezaposlenosti (broj nezaposlenih kao postotak ukupne radne snage). (Izradila autorica prema: European Economic Forecast, Spring 2025)

Zaposlenost u 2024. (godišnja postotna promjena). (Izradila autorica prema: European Economic Forecast, Spring 2025)

Deficit tekućeg računa u zemljama kandidatkinjama povećao se s 4,8% BDP-a u 2023. na 6,8% u 2024. Hrvatska je također zabilježila pogoršanje stanja tekućeg računa – od 0,8% suficita u 2023. do 0,7% deficita u 2024. I dalje postoji izražena razlika u bilancama tekućih računa zemalja kandidatkinja i Hrvatske. Pogoršanje bilance tekućeg računa u zemljama kandidatkinjama uglavnom je potaknuto rastućim deficitima u robnoj razmjeni.

Bilanca tekućeg računa (% BDP-a). (Izradila autorica prema: European Economic Forecast, Spring 2025)

Godišnja inflacija, mjerena indeksom potrošačkih cijena, usporila je u svim zemljama tijekom 2024. U zemljama kandidatkinjama (izuzev Turske, zbog znatno više inflacije), prosječna stopa inflacije pala je s 8,6% u 2023. na 3,5% u 2024. Međutim, ovaj silazni trend prekinut je početkom 2025., kada je inflacija ponovno počela rasti u gotovo svim zemljama. U Hrvatskoj je pad inflacije započeo 2024., a nastavak pada očekuje se i u narednim godinama. Slabljenje inflacijskih pritisaka u 2024. prvenstveno je bilo potaknuto nižim cijenama hrane i energije, kao i usporavanjem rasta uvoznih cijena. Rast inflacije u 2025. rezultat je ponovnog rasta cijena hrane i energije, uz rast nominalnih plaća u svim gospodarstvima. U Turskoj je politička nestabilnost pridonijela usporenom gospodarskom rastu, uz kontinuirano visoku dvoznamenkastu inflaciju. Stopa inflacije porasla je s 53,9% u 2023. na 58,5% u 2024. Iako se u narednim godinama očekuje postupna dezinflacija, u Turskoj se i dalje predviđa znatno viša inflacija nego u ostalim zemljama.

Indeks potrošačkih cijena. Turska je isključena s ovog grafa zbog izrazito visoke stope inflacije. (Izradila autorica prema: European Economic Forecast, Spring 2025)

Bilanca opće države poboljšala se u nekim zemljama, a u drugima pogoršala. Proračunski deficit smanjen je u Albaniji, Moldaviji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, djelomično zahvaljujući rastu proračunskih prihoda i slabijoj realizaciji kapitalnih ulaganja. U preostalim zemljama deficit se povećao. Najveće pogoršanje zabilježeno je u Crnoj Gori, uslijed rasta socijalnih transfera, povećane kapitalne potrošnje i pada jednokratnih prihoda. Ukrajina je ostvarila najveći deficit od 17,3% BDP-a, prvenstveno zbog ratnih troškova. U Hrvatskoj je proračunski deficit porastao sa 0,8% BDP-a u 2023. na 2,4% u 2024., uglavnom zbog povećanih izdataka za plaće u javnom sektoru i socijalne naknade.

Bilanca opće države (% BDP-a). (Izradila autorica prema: European Economic Forecast, Spring 2025)

Javni dug smanjen je u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Turskoj. Iako su ta smanjenja bila umjerena — u prosjeku oko 2 postotna boda — očekuje se nastavak trenda i u narednim godinama. U preostalim zemljama kandidatkinjama javni dug je porastao i predviđa se njegov daljnji rast. U Hrvatskoj se od 2022. bilježi trend smanjenja javnog duga i očekuje se njegov nastavak. Unatoč tom pozitivnom kretanju, javni dug Hrvatske u 2024. iznosio je 57,6% BDP-a, što je više od prosjeka zemalja kandidatkinja (48,1%).

Bruto dug opće države (% BDP-a). (Izradila autorica prema: European Economic Forecast, Spring 2025)

Neke zemlje kandidatkinje značajno su napredovale u pripremama za članstvo u EU, dok druge još imaju dug put pred sobom. Crna Gora, Srbija, Turska i Ukrajina pokazale su napredak, no većina ključnih gospodarskih pokazatelja u tim se zemljama pogoršala tijekom 2024. Najveći napredak u 2024. zabilježen je u Albaniji i Gruziji, koje su ostvarile stabilan gospodarski rast, nižu inflaciju, rast zaposlenosti i smanjenje javnog duga.

Usporedba Hrvatske, kao članice EU, sa zemljama kandidatkinjama, pokazuje kako Hrvatska u pravilu bilježi bolje rezultate prema većini glavnih gospodarskih pokazatelja. Na prvi pogled može se činiti problematičnim što je razina javnog duga u Hrvatskoj viša od prosjeka zemalja kandidatkinja. Međutim, to je u velikoj mjeri rezultat većih državnih rashoda za plaće u javnom sektoru i socijalne naknade. Sveukupno gledano, činjenica da Hrvatska i dalje ima snažnije gospodarske temelje jasno ukazuje na opseg reformi koji još predstoji zemljama kandidatkinjama.

Glavni ekonomski pokazatelji u 2024. (Izradila autorica prema: European Economic Forecast, Spring 2025)

* Izraženo kao godišnja postotna promjena
** Izraženo kao % BDP-a

Analiza pokazuje da su zemlje kandidatkinje za članstvo u EU tijekom 2024. ostvarile određeni napredak, ali i dalje zaostaju za Hrvatskom prema većini ključnih gospodarskih pokazatelja. Iako su zemlje poput Albanije i Gruzije zabilježile ohrabrujuće trendove — poput stabilnog rasta BDP-a, niže inflacije i javnog duga te rasta zaposlenosti — mnoge druge i dalje se suočavaju sa značajnim izazovima, uključujući visoke proračunske deficite, nisku produktivnost i ranjivost na vanjske šokove.

U usporedbi s Hrvatskom, najmlađom članicom Unije, jasno se uočava razlika u razini makroekonomske stabilnosti. U 2024., Hrvatska je zabilježila nižu inflaciju, veći rast zaposlenosti, brži rast plaća i povoljniju situaciju na tržištu rada. Iako je javni dug Hrvatske viši od prosjeka zemalja kandidatkinja, njegov stabilan trend i struktura odražavaju bolje upravljanje javnim financijama i otpornije institucije. Osim toga, članstvo u Uniji donijelo je Hrvatskoj pristup jedinstvenom tržištu, europskim fondovima i monetarnu stabilnost kroz članstvo u europodručju, čime je dodatno ojačana njena gospodarska otpornost.

Ključna pouka za zemlje kandidatkinje je da pozitivni kratkoročni trendovi nisu dovoljni za ostvarenje članstva. Potrebne su dublje strukturne reforme, jačanje institucija i smanjenje ovisnosti o nestabilnim izvorima prihoda — poput turizma ili doznaka iz inozemstva. Za Hrvatsku pak iskustvo potvrđuje dugoročne koristi članstva u EU, uključujući veću gospodarsku i političku stabilnost te snažniju poziciju u globalnim gospodarskim procesima.

Zaključno, Hrvatska danas služi kao referentna točka za čitavu regiju, pružajući primjer koristi koje donosi europska integracija. Za zemlje kandidatkinje, hrvatsko iskustvo potvrđuje kako članstvo u EU ne bi trebalo biti konačan cilj, već sredstvo za postizanje održive gospodarske i institucionalne transformacije.