Novi igrači u ekonomskom upravljanju. Uloga i utjecaj fiskalnih odbora u Hrvatskoj i EU

Glavni savjetnik u Hrvatskoj narodnoj banci Maroje Lang za Ideje.hr piše o knjizi Sanje Bach, koja nastoji široj javnosti približiti ideju i djelovanja fiskalnih odbora u državama članicama EU i Hrvatskoj.

• Naslovna fotografija: Naslovnica knjige Sanje Bach, “Fiskalni odbori u Europskoj uniji – Transparentnost i odgovornost u upravljanju javnim financijama”

• Dr. sc. Maroje Lang,  glavni je savjetnik u Hrvatskoj narodnoj banci te zamjenik predsjednice Povjerenstva za fiskalnu politiku. Stavovi prikazani u ovom tekstu ne predstavljaju nužno stavove tih institucija.

Fiskalni odbori, takozvana neovisna fiskalna tijela, novi su institucionalni igrači u složenom sustavu ekonomskog upravljanja. Posljednjih (dva)desetak godina osnovani su u gotovo svim razvijenim državama, uključujući članice Europske unije, ukoliko nisu postojali i ranije, sa širokim spektrom ciljeva kojim je zajedničko promicanje fiskalne održivosti i transparentnosti. Upravo taj aspekt u radu odbora tema je knjige „Fiskalni odbori u Europskoj uniji – transparentnost i odgovornost u upravljanju javnim financijama“, autorice Sanje Bach. Knjiga donosi novinu u pristupu fiskalnim pravilima i fiskalnim odborima analizirajući ih kao sredstva komunikacije s ciljem povećanja transparentnosti i odgovornosti u upravljanju javnim financijama. Uz to, nastoji široj javnosti približiti djelovanje tih odbora u državama članicama EU i Hrvatskoj.

Dr. sc. Sanja Bach dugogodišnja je glasnogovornica Ministarstva financija, s bogatom novinarskom i uredničkom karijerom. (Sanja Bach)

Knjiga počinje analizom globalne financijske krize u SAD-u i dužničke krize u EU, uzroka i posljedica kriza, te uloge političara i odgovora država na krize. Analiza daje nužan kontekst za daljnje razmatranje fiskalnih pravila i fiskalnih odbora kao važnih, ali nedovoljno učinkovitih odgovora na fiskalnu krizu u EU.

Zatim, analiziraju se rješenja, posebno institucionalna, obuzdavanja budućih javnih dugova, odnosno uloga odbora u smanjenju deficita i dugova te jačanju transparentnosti i odgovornosti, djelokrug i dizajn odbora i njihov utjecaj putem medija. Posebna pozornost posvećena je dosadašnjoj primjeni pravila i djelovanju odbora. Zaključuje se kako odbori i pravila najučinkovitije djeluju zajedno.

Krize će biti teško izbjeći u budućnosti, ali je važno učiniti ih malima i rijetkima. Tome mogu pridonijeti upravo odbori

Slijedi analiza koja se temelji na rezultatima upitnika provedenog 2016. među fiskalnim odborima u 18 država članica EU i primjerima odbora u Hrvatskoj, Irskoj, Mađarskoj, Nizozemskoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Putem upitnika od 26 pitanja, na kojega je odgovorilo 18 (72%) od 25 anketiranih odbora u EU,  nastojalo se spoznati kako odbori djeluju u praksi, kako ocjenjuju svoj utjecaj na transparentnost i odgovornost u upravljanju javnim financijama i kako su svoja izvješća o poštivanju fiskalnih pravila, te analize i procjene stanja fiskalne politike prenijeli široj javnosti. Na taj način odbori potiču javnu raspravu i vlade na objašnjenje, te transparentnije i odgovornije upravljanje javnim financijama.

Na kraju objašnjava se kako globalni problemi, kao što su financijske krize, zahtijevaju globalna rješenja. Deficit i javni dug su političke kategorije čije rješenje leži u sferi politike. Krize će biti teško izbjeći u budućnosti, ali je važno učiniti ih malima i rijetkima. Tome mogu pridonijeti upravo odbori i pravila utjecajem na transparentnost i odgovornost u proračunskom procesu.

• Djelokrug i dizajn odbora

Osnovna zadaća fiskalnih odbora je procjenjivati prikladnost tekuće i planirane fiskalne politike iz perspektive dugoročne fiskalne održivosti. Odbori tako kao stručna tijela trebaju osigurati protutežu prirodnom nagonu stranaka na vlasti za povećano trošenje javnih sredstava radi promicanja vlastitih (kratkoročnih) politika, pri čemu može nastati šteta za buduća kretanja.

Fiskalni odbori su javna tijela koje djeluju samostalno ili u sklopu neke veće institucije (najčešće parlamenta ili državne revizije) neovisne od izvršne vlasti tj. nositelja fiskalne politike. Može ih se usporediti s državnim revizijama s obzirom da obje institucije analiziraju trošenje javnih sredstava. Međutim, cilj državne revizije je osigurati namjensko i efikasno trošenje dodijeljenih javnih sredstava na (mikro)razini pojedinih aktivnosti i korisnika. Za razliku od toga, odbori promatraju (makro)ukupnu razinu javne potrošnje koju vlade mogu utrošiti u pojedinoj godini.

Kao što je različit ustroj fiskalnih odbora u raznim državama, tako se međusobno razlikuju i njihovi mandati. Na razini EU glavni zadaci jesu izrada i potvrđivanje makroekonomskih projekcija te praćenje ispunjenja složenih fiskalnih pravila. Velik broj odbora također provodi analizu dugoročne održivosti javnih financija, koja je posebno zanimljiva zbog visoke razine javnog duga i negativnih demografskih trendova (smanjenje rasta broja stanovništva). Neki analiziraju trošak i učinkovitost javnih politika, te sudjeluju u njihovom planiranju, pridonoseći transparentnosti i odgovornosti u upravljanju javnim financijama u svojim državama.

• Kako su odbori povezani s EU?

U knjizi se detaljno objašnjavaju razlozi nastanka fiskalnih odbora. Dva su glavna pokretača nastanka neovisnih fiskalnih tijela: unaprjeđenje nacionalnog ekonomskog planiranja i koordinacija ekonomskih politika EU nakon osnutka monetarne unije.

Makroekonomsko planiranje ključan je instrument ekonomske politike, pa brojne države imaju zavode s tom namjenom. Neke države (SAD, Nizozemska) su te institucija odvojile od izvršne vlasti kako bi osigurale nepristranu analizu javne potrošnje. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) prepoznala je važnost neovisnih fiskalnih tijela usmjerenih na fiskalnu održivost i potiče njihovo osnivanje kao važnih institucija za ekonomski rast i razvoj. Tako je nacionalni interes za fiskalnom održivosti glavni razlog osnivanja odbora.

Na razini EU nacionalni interesi postaju zajednički interes. Uspostavom monetarne unije, bez dodatnih fiskalnih transfera, porasla je važnost stabilnosti javnih financija država članica, kako bi se spriječile situacije u kojima Europska središnja banka mora spašavati pojedine države članice u krizi. Stoga su se države članice sporazumjele da je ekonomska i fiskalna politika područje zajedničkog interesa te pretpostavlja snažnu koordinaciju i ograničenja.

Donesena su fiskalna pravila za kontrolu javne potrošnje koja ograničavaju dozvoljeni proračunski deficit na 3% BDP-a i javni dug na 60% BDP-a, tzv. Maastrichtski kriteriji koji su prošle godine proslavili 30. rođendan. Ti omjeri su trebali osigurati fiskalnu održivost uz pretpostavku niske inflacije i stabilnog ekonomskog rasta. Ideja je bila da će države članice samovoljno pridržavati postavljenih pravila i time spriječiti aktiviranje kompliciranih korektivnih i penalizirajućih procedura. Međutim, zbog heterogenosti ekonomskog stanja država članica kriterij javnog duga je korigiran kako bi što veći broj država članica ušlo u monetarnu uniju, a kriterij deficita modificiran tijekom vremena kako bi se dozvolila nužna fleksibilnost u slučaju krize.

Globalna financijska kriza razotkrila je slabosti u dizajnu ovakvog sustava te pokrenula niz reformskih procesa, koje autorica knjige detaljno obrađuje, s naglaskom na njihov političko-ekonomski kontekst. U posljednjoj takvoj reformi koja je uvedena kao odgovor na globalnu financijsku krizu i krizu javnog duga EU, jedan od zaključaka bio je uvođenje snažnijeg nacionalnog vlasništva nad procesom primjene fiskalnih pravila. Stoga je u reformskom paketu iz 2011. godine u Direktivi o fiskalnim okvirima propisana obaveza osnivanja nacionalnih fiskalnih odbora koji trebaju osigurati kvalitetno makroekonomsko i proračunsko planiranje te pratiti poštivanje (nacionalnih i europskih) fiskalnih pravila. Tako su prije desetak godina osnovani fiskalni odbori u svim državama članicama. U knjizi se ističe važnost njihova postojanja, ali i komunikacije s javnošću kao nužnog i iznimno važnog instrumenta kojim odbori mogu utjecati na javne politike, što je danas postalo opće prihvaćeni pristup.

• Objava informacija i komunikacija najbolji načini utjecaja

Analize rezultata istraživanja djelovanja i komunikacije s javnošću fiskalnih odbora u 18 država članica EU, objavljene u knjizi, upućuju da fiskalna pravila i fiskalni odbori mogu nadzorom poštivanja pravila, zakonodavnom regulativom i komunikacijom s javnošću utjecati na transparentnost i odgovornost u proračunskom procesu. Glavni alati odbora u utjecaju na transparentnost i odgovornost u proračunskom procesu su javno objavljena izvješća o poštivanju fiskalnih pravila, te analize i procjene stanja fiskalne politike s medijskim utjecajem. Na taj način odbori potiču javnu raspravu i vlade na objašnjenje, te transparentnije i odgovornije upravljanje javnim financijama. Zatim, stalna komunikacija s medijima, promocija transparentnosti i odgovornosti, ali i otvoren i transparentan rad samih odbora.

Većina odbora procjenjuje utjecaj njihova rada na stanje javnih financija i fiskalnu transparentnost i odgovornost dobrim. Svjesni su da imaju utjecaj na vladu i javne financije putem medija, ali ne onakav kakav bi željeli. To se odražava, primjerice, u slaboj reakciji javnosti na nalaze odbora o nedostatku transparentnosti i upućuje na potrebu da odbori ulože više truda na izradu strategije za komunikaciju s medijima. Jedan očigledan izbor mogao bi biti intenzivnije korištenje digitalnih medija, kako njihov utjecaj raste u odnosu na tradicionalne medije kao što su tiskani. Njihov utjecaj mogao bi biti ojačan povećanjem broja javnih rasprava o fiskalnoj politici u medijima. Neki odbori mogli bi imati koristi od snažnijeg uporišta njihova utjecaja u nacionalnim zakonodavstvima, kao što je predložio OECD.

Od 18 fiskalnih odbora zemalja članica EU, većina smatra da je potrebno održavanje više javnih rasprava o fiskalnoj politici u medijima.

Većom medijskom vidljivosti poštivanja pravila i učinkovitijom komunikacijom odbora može se pridonijeti transparentnosti i odgovornosti u proračunskom procesu. Godišnja medijska pokrivenost aktivnosti odbora je snažno povezana s ukupnim objavama. Medijska pokrivenost je snažno povezana s reakcijom javnosti na saznanja u medijima o netransparentnost i neodgovornost u proračunskom procesu. Reakcija vlade na nepoštivanje nacionalnih fiskalnih pravila je vrlo visoko povezana s medijskom pokrivenosti aktivnosti odbora. Usko je povezana informiranost građana o postojanju i aktivnostima odbora i utjecaj odbora na učinkovito informiranje javnosti o stanju javnih financija te na povećanje transparentnosti i odgovornosti u proračunskom procesu.

Reakciju vlade teže je izazvati putem medija, ali je zato moguća snažnija reakcija javnosti koja može utjecati na reputaciju političara, njihovu moć te transparentnije i odgovornije ponašanje s javnim novcem. Jer, ako je javnost odgovarajuće, pravovremeno i dovoljno informirana te motivirana, vjerojatno će napraviti pritisak na političare da odgovornije upravljaju javnim financijama. Kako bi se povećao utjecaj odbora putem medija, u knjizi se predlaže nekoliko načina za poboljšanje učinkovitosti njihovog utjecaja putem medija.

• Kakvo je stanje u Hrvatskoj?

Knjiga daje pregled povijesti nastanka mnogih fiskalnih odbora, pa tako i onoga u Hrvatskoj. Fiskalni odbor u Hrvatskoj prvi puta je osnovan u okviru zajma i podrške Svjetske banke da bi se osigurala makroekonomska stabilnost nakon globalne financijske krize kroz program gospodarskog oporavka, u kojem je bilo navedeno niz mjera i reformi koje je Hrvatska preuzela ispuniti za tu podršku. Tim programom definirano je i donošenja Zakona o fiskalnoj odgovornosti (ZFO) u kojem je ambiciozno određeno fiskalno pravilo za brzu konsolidaciju javnih financija, te uvođenje savjetodavnog neovisnog tijela za nadzor poštivanja fiskalnog pravila, trogodišnjeg proračunskog plana i fiskalnih predviđanja. Time se nastojalo promijeniti praksa neodgovornog fiskalnog predviđanja u kojem su se fiskalni planovi često premašivali što je rezultiralo povećanim deficitima, koji su bili posebno uvećani tijekom krize. Za praćenje ispunjenja tih pravila osnovan je Odbor za fiskalnu politiku koji su činili istaknuti stručnjaci iz neovisnih institucija (središnje banke, državne revizije, ekonomskih i pravnih fakulteta te ekonomskih instituta), kojim je na čelu bio ministar financija.

Hrvatsko Povjerenstvo za fiskalnu politiku na sastanku s predstavnicima MMF-a u studenom 2014. godine, kada je predsjednik Povjerenstva bio Srđan Gjurković. (Sabor.hr)

U međuvremenu je na razini EU usvojena nova Direktiva o proračunskim okvirima kojom se definirala uloga neovisnih fiskalnih tijela u procesu praćenja (nacionalnih) fiskalnih pravila. Tako se i Hrvatska našla u situaciji da mora osnovati neovisno fiskalno tijelo koje će biti odvojeno od ministra financija, ali u sličnom obuhvatu kao i ranije. Tako su novim ZFO-om, temeljem lošeg iskustva s prethodnim prestrogim pravilom i u nedostatku boljeg, kao nacionalno pravilo preuzeta EU pravila, dok su prethodna stroga i ambiciozna nacionalna fiskalna pravila napuštena.

Početkom 2014. godine pokrenuta je procedura prekomjernog deficita i aktiviran je tzv. korektivni dio pakta o stabilnosti u kojem je, umjesto preventivnih pravila koja su trebala osigurati fiskalnu stabilnost, primijenjena stroža pravila brze konsolidacije javnih financija, koja su ipak bila znatno manje stroga od prethodnog pravila. Uz to, u pokušaju ostvarivanja uvjeta o neovisnom fiskalnom tijelu, Odbor za fiskalnu politiku iz Ministarstva financija preseljen je u okvir Hrvatskog Sabora, a zamijenilo ga je drugo tijelo – Povjerenstvo za fiskalnu politiku, na čelu s predsjednikom saborskog Odbora za financije i državni proračun. Povjerenstvo je i dalje bilo sastavljeno od nepolitičkih stručnjaka iz redova neovisnih institucija i nastavilo je djelovati kao svojevrsni savjetodavni odbor, te je kroz svoja redovita stajališta objavljivana na stranici Hrvatskog sabora i prenošena u sredstvima javnog informiranja nastojao doprijeti do javnosti, ali bez snažnijeg učinka na javno mnijenje. Treba i naglasiti, da su od pokretanja procedure prekomjernog deficita Hrvatske vlasti uspješno osigurale poštivanje zadane dinamike fiskalne konsolidacije te kasnije i fiskalnih pravila strukturnog manjka i smanjenja javnog duga.

Sastanak Povjerenstva za fiskalnu politiku sa stručnjacima za javne financije i ekonomsku politiku u ožujku 2023. Na čelu PFP-a je prof. dr. sc. Sandra Krtalić (u prvom redu druga s lijeva). (pfp.hr)

Kako bi se ispunila obveza stvaranja stvarno neovisnog tijela s potrebnim resursima, krajem 2018. godine donesen je novi ZFO koji je propisao izbor profesionalnog predsjednika Povjerenstva na čelu Ureda povjerenstva. U studenom 2021. imenovana prva predsjednica Povjerenstva iz redova znanstvenika, čime je započeo proces formiranja stručnog tijela s potrebnim kapacitetima za kvalitetno obavljanje zakonom utvrđenih zadataka, koji su se dodatno povećali novim Zakonom o proračunu i odlukom Vijeća EU o uvođenju Eura u Hrvatskoj. Time je Povjerenstvo dobilo sve ovlasti i zadatke koje imaju neovisna fiskalna tijela u EU – potvrđivanje makroekonomskih projekcija i ocjena poštivanja fiskalnih pravila.

• Komunikacija s javnošću PFP-a

Analiza u knjizi pokazala je da su transparentnost i komunikacija s javnošću prvotno Odbora i sada Povjerenstva određeni  ZFO-om. Povjerenstvo komunicira s javnošću kvartalno, i to samo putem mrežne stranice. U vezi značajnijih fiskalnih događanja i objavom informacija o (ne)poštivanju fiskalnih pravila. Najviše objava o aktivnostima prenosi se u tiskanim i elektronskim medijima, a medijske objave odnose se na aktivnosti Povjerenstva i analize, procjene i izvješća odbora. Ne koristi u komunikaciji međunarodne medije i nema određenih sredstava za marketing.

Povjerenstvo za fiskalnu politiku informiranost građana o svojem postojanju i aktivnostima ocjenjuje nedovoljnom

Informacije o (ne)poštivanju fiskalnih pravila i priopćenja javno su dostupni putem poveznice na mrežnu stranicu Povjerenstva, koja je u vrijeme pisanja knjige bila u sklopu mrežne stranice Sabora. Nadalje, informacije o (ne)poštivanju pravila prenose/objavljuju najvažniji mediji, ali nema javne rasprave. Vlada uvažava njegove stavove i postaje transparentnija i odgovornija, te objašnjava razloge stanja u fiskalnoj politici. Povjerenstvo utječe na transparentnost i odgovornost u proračunskom procesu promoviranjem fiskalne transparentnosti i odgovornosti, te nadzorom fiskalne održivosti. Informiranost građana o svojem postojanju i aktivnostima ocjenjuje nedovoljnom, a dosadašnji utjecaj na informiranje javnosti o javnim financijama te na povećanje transparentnosti i odgovornosti dobrim. Procjenjuje da fiskalna pravila i fiskalni odbori utječu na transparentnost i odgovornost u proračunskom procesu javnom objavom informacija o (ne) poštivanju pravila i komunikacijom s javnošću. Povjerenstvo upozorava na stanje javnih financija u slučaju pretjerane državne potrošnje, a javnost na saznanje u medijima o netransparentnosti i neodgovornosti u proračunskom procesu odgovara stalnim pritiskom na transparentnost i odgovornost. U knjizi se ističe kako je važno da jedan od glavnih izazova PFP-a u budućnosti budu daljnje jačanje uloge i neovisnosti te učinkovitija komunikacija s javnošću.

• Bezubi psi čuvari?

U  prikazu koji slijedi pojasnit ću svoj pogled na ideje o kojima knjiga govori. Fiskalni odbori prvenstveno su analitičke ustanove, koji analiziraju ekonomska kretanja i ocjenjuju da li postojeće politike ugrožavaju fiskalnu održivost. Fiskalna pravila su vremenom zbog fleksibilnosti postala vrlo komplicirana. Ključni pojmovi za ocjenu ispunjenja fiskalnih pravila kao što potencijalni rast, jaz proizvodnje, strukturni deficit, stohastička analiza javnog duga i sl. nisu razumljivi bez visoke razine tehničkih znanja i potrebno je imati opremljene institucije za takve analize. Stoga su upravo fiskalni odbori idealne institucije za ocjenu njihovog poštivanja i kontrolu proračunskih politika vlade.

Bivša britanska premijerka Liz Truss i njezin ministar financija Kwasi Kwarteng pri donošenju proračunskog plana ignorirali su britanski Odbor – Office of Budget Responsibility – a posljedice su bile dramatične. (Number 10 / Flicker)

Međutim, što ako vlasti ne poštuju fiskalna pravila i ugroze fiskalnu održivost? Ovlasti koje imaju fiskalni odbori u takvim slučajevima su u pravilu vrlo ograničene. Dva su razloga za to. Prvo, donošenje proračuna, odnosno način prikupljanja poreza i korištenje javnih sredstava prvorazredan je politički zadatak koji potvrđuju nacionalni parlamenti sastavljeni od zastupnika koji su za to dobili mandat birača. U tom smislu i neovisna tijela ne mogu prejudicirati i mijenjati odluke parlamenata već samo informirati političke predstavnike o sadržaju i učincima predloženih politika. Međutim, u uvjetima parlamentarne demokracije, u kojima su izvršna i zakonodavna vlast de facto istovjetna, kontrola izvršne vlasti od strane parlamenta razmjerno je ograničena. Drugo, u državama članicama EU ovlast za nadzor koordinacije ekonomskih politika, uključujući obavezu odgovorne fiskalne politike, dana je Europskoj komisiji koja temeljem svojih analiza informira Vijeće EU i predlaže usvajanje potrebnih korektivnih mjera i sankcija. Tako je poluga moći (bič) u rukama EK, a ne nacionalnih fiskalnih tijela na koja bi politika mogla jače utjecati. Instrumenti kojima odbori raspolažu – analize, dopisi, stajališta – imaju vrlo ograničenu moć.

Stoga fiskalni odbori sve veći naglasak stavljaju na komunikaciju s javnosti. Rezultati istraživanja objavljeni u knjizi upućuju da upravo taj aspekt djelovanja, koje u kombinaciji s kvalitetnom medijskom strategijom i istupima, omogućuje fiskalnim odborima neizravan ali snažan učinak na javne politike putem utjecaja na podršku javnosti. Popraćeni medijski nastupi predstavnika odbora mogu potaknuti vlade da prilagode svoje politike. Također, da mnogi odbori imaju razvijene i učestale odnose s javnosti uključujući i komunikacijske strategije.

Niz je situacija u kojima fiskalni odbori koriste ovaj instrument. Najpoznatiji je slučaj nizozemskog odbora koji procjenjuje  izborne i koalicijske programe političkih stranaka. I  kriza britanskih obveznica u 2022. dijelom je izazvana odlukom sada bivšeg britanskog ministra financija da prilikom predstavljanja porezne reforme krajem rujna preskoči mišljenje britanskog fiskalnog odbora (Office for Budget Responsibility), koji je u knjizi dubinski analiziran kao i hrvatski, irski, mađarski, nizozemski i švedski odbori.

• Prilagodba fiskalnih odbora promjenama

Europski sustav ekonomskog upravljanja razvijen je kao odgovor na tekuće (i prošle) izazove, koji se s vremenom mijenjaju. Sama fiskalna pravila doživjela su brojne promjene, a već desetak godina traje pokušaj reforme koji bi trebao osigurati jednostavnija pravila koja neće istodobno ugrožavati ekonomski rast.

Izbijanje pandemije koronavirusa ubrzalo je svijest o potrebnim izmjenama tih pravila. U sadašnjem obliku su suspendirana i zamijenjena labavim smjernicama u čemu su mnogi fiskalni odbori izgubili važan dio svog mandata koji je u najvećoj mjeri bio usmjeren upravo u ocjeni i tumačenju poštivanja pravila. Unatoč tome, odbori svojim aktivnostima ispunili su prazninu ocjene tehničkih fiskalnih pravila i uključili se u šire analize donesenih mjera u okviru odgovora na učinke pandemije ali i druge politike povezane s fiskalnom održivosti. Pritom je važan doprinos odbora bio podrška kratkoročnim fiskalnim poticajima za ublažavanje posljedica pandemije, što je nužan fiskalni odgovor bez dodatnih problema (tržište). Istovremeno, odbori sve više ulaze i u strukturu javne potrošnje otvarajući nove prostore za njihovo djelovanje. Upravo aktivnost fiskalnih odbora tijekom pandemije, koja je obrađena u knjizi, pokazuju da oni posjeduju potencijal za snažnije i korisnije djelovanje, uz osiguranje nužnih kapaciteta i minimalnih standarda.

Fiskalni odbori u Europi 2011. godine. Očekuje se kako će u reformi sustava ekonomskog upravljanja EU, koje predlaže Europska komisija, fiskalni odbori dobiti nove i važnije zadatke. (IMF)

Nakon provedenog javnog savjetovanja, Europska komisija je  krajem listopada 2022. objavila svoj prijedlog reforme sustava ekonomskog upravljanja. Prijedlog bi trebao ponuditi primjenu jednostavnijeg fiskalnog pravila koje neće ugrožavati potrebna ulaganja za povećanje ekonomskog potencijala i prelaska na digitalizaciju i suočavanja s klimatskim promjenama. Također, očekuje se veći naglasak na “vlasništvo” ali i odgovornost država članica kojima će biti dozvoljeno privremeno odstupanje od strogih fiskalnih kriterija prilikom dizajna ekonomskih politika uz uvjet da planirane politike u srednjem roku dovedu do putanje fiskalne održivosti/smanjenja javnog duga. Očekuje se da će u tom procesu i fiskalni odbori dobiti nove i važnije zadatke čime će se nastaviti njihov započeti razvoj. Kao što Bach zaključuje u knjizi „Iako je trenutačno fleksibilnost pravila „in“, javne financije trebat će se vratiti u normalu, kao nakon svih dosadašnjih kriza. To znači da će donositelji odluka opet morati upravljati javnim financijama prema fiskalnim pravilima, a poštivanje pravila nadzirati fiskalni odbori. Transparentnost i dobro razrađena komunikacijska strategija presudni za savladavanje tih izazova“.