Pravo u svakodnevici: od negative u pozitivu i dalje. Ili natrag?

Unatoč očitim manama koje izazivaju nepovjerenje i čak nevoljkost građana da se s njim pobliže upoznaju, pravosudni sustav opire se javnim kritikama, spomenuto je o razgovoru o istraživanju Pravo u svakodnevici čije je pesimistične, optimistične, iznenađujuće i očekivane rezultate predstavila autorica Sanja Barić

U negativnom okruženju pandemije Sanja Barić, profesorica na Pravnom fakultetu u Rijeci, zamislila je zajedno s kolegama istraživanje o poznavanju političkog i pravnog sustava, osnovnih pojmova i mehanizama funkcioniranja. Upitnik je razmjerno opsežan, treba pola sata da ga se ispuni, a odgovori nisu bili otvoreni, nego ponuđeni i trebalo je zaokružiti pravi. Anketa je provedena među nastavnicima Sveučilišta u Rijeci, s vrlo visokim odzivom, te među studentima s nešto nižim postotkom odziva, ali je njihov broj značajno nadmašio oko 600 nastavnika koji su ispunili upitnik. Dobiveno je, dakle, više od tisuću i pol ispunjenih upitnika za analizu. Istraživanje je zahvaljujući suradnji s međunarodnom akademskom zajednicom dobilo i svojevrsnu internacionalnu dimenziju (za koju je posebno bio zainteresiran Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, naime – koliko je u drugim zemljama bolje), a također je predstavljalo osnovu za suradnju s drugim organizacijama koje se bave obrazovanjem.

Video razgovora

Rezultati su, riječima profesorice Barić na početku razgovora o njezinom istraživanju: neki razočaravajući, neki ohrabrujući a neki iznenađujući. Značajan postotak sveučilišnih nastavnika ne zna neke osnovne stvari o hrvatskom političkom i pravnom sustavu. Što se tiče studenata, rezultati uobičajeno ne razočaravaju, nego su često očekivani s obzirom na svrhu istraživanja da se uz ili u sklopu građanskog odgoja u srednjim školama više pažnje posveti pravnom sustavu, također i zbog toga što ulazeći u svijet rada zaposlenici potpisuju ugovor koji moraju znati pročitati. Značenje je istraživanja dakle uz znanstveno još i obrazovno ali i sindikalno. Utoliko su važni bili sudionici razgovora Mario Bajkuša, direktor razvoja i programa, Forum za slobodu odgoja te Ana Milčetić iz udruge Meritokrat, ali i Nikola Baketa, Institut za društvena istraživanja, koji se bavi obrazovanjem. Svi su najavili daljnje zauzimanje za uvrštenje pravnog opismenjavanja u kurikul.

Što se tiče radnog prava iskustva o poznavanju prava kod potpisivanja ugovora o zaposlenju iznijeli su Darko Šeperić, izvršni tajnik za projekte, edukaciju i europske politike Saveza samostalnih sindikata, kao i urednik časopisa Radno pravo – Krešimir Rožman.

No poznavanje pravnog sustava uključuje i poznavanje njegovih mana, koje izazivaju nepovjerenje u institucije općenit,o a u pravosudne i političke institucije posebno, te napokon odvraćaju od upoznavanja s njihovim finesama. O tome su diskutirali Viktor Gotovac s Pravnog fakulteta u Zagrebu te Jelena Budak s Ekonomskog instituta Zagreb. Akademik Vlatko Silobrčić postavio je pitanje uloge akademske zajednice u usavršavanju pravosudnog sustava, no Barić i Gotovac su istaknuli da se, unatoč naporima barem nekih od članova akademske zajednice, sudbena vlast od nje izolira i na nju ne osvrće.

Profesorica Sanja Barić