s
f i y S
Pravo u svakodnevici: od negative u pozitivu i dalje. Ili natrag?

5. prosinca 2024.

Ideje.hr

Klub Batina

Pravo u svakodnevici: od negative u pozitivu i dalje. Ili natrag?

Unatoč očitim manama koje izazivaju nepovjerenje i čak nevoljkost građana da se s njim pobliže upoznaju, pravosudni sustav opire se javnim kritikama, spomenuto je o razgovoru o istraživanju Pravo u svakodnevici čije je pesimistične, optimistične, iznenađujuće i očekivane rezultate predstavila autorica Sanja Barić

Pravo u svakodnevici: od negative u pozitivu i dalje. Ili natrag?

Unatoč očitim manama koje izazivaju nepovjerenje i čak nevoljkost građana da se s njim pobliže upoznaju, pravosudni sustav opire se javnim kritikama, spomenuto je o razgovoru o istraživanju Pravo u svakodnevici čije je pesimistične, optimistične, iznenađujuće i očekivane rezultate predstavila autorica Sanja Barić

U negativnom okruženju pandemije Sanja Barić, profesorica na Pravnom fakultetu u Rijeci, zamislila je zajedno s kolegama istraživanje o poznavanju političkog i pravnog sustava, osnovnih pojmova i mehanizama funkcioniranja. Upitnik je razmjerno opsežan, treba pola sata da ga se ispuni, a odgovori nisu bili otvoreni, nego ponuđeni i trebalo je zaokružiti pravi. Anketa je provedena među nastavnicima Sveučilišta u Rijeci, s vrlo visokim odzivom, te među studentima s nešto nižim postotkom odziva, ali je njihov broj značajno nadmašio oko 600 nastavnika koji su ispunili upitnik. Dobiveno je, dakle, više od tisuću i pol ispunjenih upitnika za analizu. Istraživanje je zahvaljujući suradnji s međunarodnom akademskom zajednicom dobilo i svojevrsnu internacionalnu dimenziju (za koju je posebno bio zainteresiran Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, naime – koliko je u drugim zemljama bolje), a također je predstavljalo osnovu za suradnju s drugim organizacijama koje se bave obrazovanjem.

Video razgovora

Rezultati su, riječima profesorice Barić na početku razgovora o njezinom istraživanju: neki razočaravajući, neki ohrabrujući a neki iznenađujući. Značajan postotak sveučilišnih nastavnika ne zna neke osnovne stvari o hrvatskom političkom i pravnom sustavu. Što se tiče studenata, rezultati uobičajeno ne razočaravaju, nego su često očekivani s obzirom na svrhu istraživanja da se uz ili u sklopu građanskog odgoja u srednjim školama više pažnje posveti pravnom sustavu, također i zbog toga što ulazeći u svijet rada zaposlenici potpisuju ugovor koji moraju znati pročitati. Značenje je istraživanja dakle uz znanstveno još i obrazovno ali i sindikalno. Utoliko su važni bili sudionici razgovora Mario Bajkuša, direktor razvoja i programa, Forum za slobodu odgoja te Ana Milčetić iz udruge Meritokrat, ali i Nikola Baketa, Institut za društvena istraživanja, koji se bavi obrazovanjem. Svi su najavili daljnje zauzimanje za uvrštenje pravnog opismenjavanja u kurikul.

Što se tiče radnog prava iskustva o poznavanju prava kod potpisivanja ugovora o zaposlenju iznijeli su Darko Šeperić, izvršni tajnik za projekte, edukaciju i europske politike Saveza samostalnih sindikata, kao i urednik časopisa Radno pravo – Krešimir Rožman.

No poznavanje pravnog sustava uključuje i poznavanje njegovih mana, koje izazivaju nepovjerenje u institucije općenit,o a u pravosudne i političke institucije posebno, te napokon odvraćaju od upoznavanja s njihovim finesama. O tome su diskutirali Viktor Gotovac s Pravnog fakulteta u Zagrebu te Jelena Budak s Ekonomskog instituta Zagreb. Akademik Vlatko Silobrčić postavio je pitanje uloge akademske zajednice u usavršavanju pravosudnog sustava, no Barić i Gotovac su istaknuli da se, unatoč naporima barem nekih od članova akademske zajednice, sudbena vlast od nje izolira i na nju ne osvrće.

Profesorica Sanja Barić
Dronovi, dezinformacije i špijuni. Kako izgleda ruski hibridni rat?

16. rujna 2026. / čita se 6 minuta

Dronovi, dezinformacije i špijuni. Kako izgleda ruski hibridni rat?

Jedan dron označio je prekretnicu i razotkrio u potpunosti koliko intenzivno i koliko dugo već Rusija predstavlja realnu opasnost za Europu. Što priželjkuju pojedini akteri, i što slijedi, analizira Robert Barić.

Muskizam: Nebiografija. Politička ekonomija jednog avatara.

15. rujna 2026. / čita se 19 minuta

Tehno-oligarsi (3)

Muskizam: Nebiografija. Politička ekonomija jednog avatara.

Nova "nebiografija" Elona Muska, kojoj su autori Quinn Slobodian i Ben Tarnoff, tvrdi da je njegov život tek avatar za nešto veće: obrazac po kojem se - nakon razdoblja fordizma - tehnologija, država i kapital iznova slažu u 21. stoljeću. No koliko je taj obrazac doista sistemski, a koliko je tek projekcija jedne, sve paranoidnije, biografije? Musk bi radije da su njegovi proizvodi ideološki kodirani nego da su profitabilni, piše Tin Radovani

Ekonomija je realno nemjerljiva, posebno suvremena

15. rujna 2026. / čita se 22 minute

Broj i vrijednost

Ekonomija je realno nemjerljiva, posebno suvremena

Kad je 2009. godine financijski sektor kolabirao, udio financija u BDP-u - umjesto da padne - zapravo je narastao. Rast brutoproizvoda dugo je bio i još je sinonim za napredak. Paradoksi poput prethodnog ilustriraju varljivost njegova mjerenja, no Diane Coyle u svojoj knjizi ionako predlaže da se u novoj ekonomiji napredak mjeri drukčije