s
f i y S
Izbori i birači: Sve ka nešto a ništa

20. studenoga 2024.

Ideje.hr

Klub Batina

Izbori i birači: Sve ka nešto a ništa

Stabilnost hrvatskog biračkog tijela egzemplarna je u Europi. O tome kako birači odgovaraju na izazove promjena na stranačkoj sceni (neke su vrlo važne stranke nestale, druge još važnije su u usponu) te na institucionalne promjene (ulazak u Europsku uniju) razgovaralo se u Klubu Batina u povodu zbornika Hrvatski birači: 30 godina političkog ponašanja i mišljenja, koji su objavile Političke analize

Izbori i birači: Sve ka nešto a ništa

Stabilnost hrvatskog biračkog tijela egzemplarna je u Europi. O tome kako birači odgovaraju na izazove promjena na stranačkoj sceni (neke su vrlo važne stranke nestale, druge još važnije su u usponu) te na institucionalne promjene (ulazak u Europsku uniju) razgovaralo se u Klubu Batina u povodu zbornika Hrvatski birači: 30 godina političkog ponašanja i mišljenja, koji su objavile Političke analize

Grafit sa splitske plaže – ‘Sve ka nešto a ništa’, koji je zapazio Kosta Bovan, posveta je u zborniku Hrvatski birači, koji su uredili Bovan, Danijela Širinić i Višeslav Raos, profesori na Fakultetu političkih znanosti, a o kojem su Ideje.hr, u sklopu Kluba Batina, organizirale razgovor u kojem su uz Bovana i Raosa sudjelovali još Danijela Dolenec, Renato Matić, Nenad Zakošek i Goran Čular. Grafit izražava nevjerojatnu stabilnost hrvatskog biračkog tijela, prema profesoru Zakošeku jedinstvenu u Europi.

Od početka višestranačkih izbora kada su glasali prema svojim identitetskim karakteristikama, do danas su birači vjerni svojim stranačkim opredjeljenjima, i čak njima prilagođavaju svoja uvjerenja, pogled na svijet i ocjenu stanja. Generalni je uvid da padaju interes i znanje o demokratskom sustavu, i povjerenje u njega (‘sve ka nešto a ništa’), a među najnižima u Europskoj uniji je i povjerenje u institucije.

Ipak, ima promjena. Neke su na lošije (porast autoritarnih tenedencija), dijelom pod utjecajima iz svijeta i zbog promjena okolnosti, ali su i neka opredjeljenja i stavovi među mlađim glasačima bliži liberalno-demokratskim vrijednostima. Na to utječu i promjene na stranačkoj sceni, a zacijelo i mogućnosti koje su se otvorile ulaskom u Europsku uniju. U kratkoj povijesti hrvatske demokracije značajna su i dva zaokreta, iz 2000. godine i 12 godina kasnije. Dolenec je ukazala da je i za snažnije interesno stranačko opredjeljivanje (nasuprot identitetskom) važan razvitak profesionalnih (cehovskih) udruga i sindikata.

Razgovor je vodila Jasmina Popović, a u nastavku je snimka.

Zbornik (gore), Bovan i Raos, urednici.
Domovinu volim, baš kao Matija Gubec i njegovi nasljednici iz Gospića. Državu prezirem.

17. srpnja 2026. / čita se 8 minuta

Otpad u Lici

Domovinu volim, baš kao Matija Gubec i njegovi nasljednici iz Gospića. Državu prezirem.

Od Seljačke bune 1573. do trovanja Like otrovnim otpadom 2026., stoljećima svjedočimo istoj priči, o narodu koji brani domovinu i državi koja mu okreće leđa. Tko to može u svojoj domovini odlagati i dopustiti odlaganje čistog otrova, znajući točno što i kome to čini, pita se Goran Gerovac.

Digitalni superego. Bijeg od otpora, neizvjesnosti i problema

16. srpnja 2026. / čita se 6 minuta

Prikaz knjige

Digitalni superego. Bijeg od otpora, neizvjesnosti i problema

Britanska psihoanalitičarka Alessandra Lemma u novoj knjizi "Psihotehnički razvoj" pokazuje da digitalna tehnologija aktivno oblikuje kako doživljavamo identitet, žudnju, tijelo i gubitak, piše Maja Profaca. Psihički razvoj, osobito mladih, danas je nerazdvojiv od logike ekrana koji nas promatra i vrednuje.

16. srpnja 2026.

Intervju Michael Gahler

Michael Gahler: AfD je Putinov saveznik od kojeg moramo zaštititi osjetljive informacije

Gahler upozorava da su AfD i BSW emocionalni i politički saveznici Vladimira Putina - njihov utjecaj predstavlja stvaran rizik za Njemačku i EU.