Klub Batina
Stabilnost hrvatskog biračkog tijela egzemplarna je u Europi. O tome kako birači odgovaraju na izazove promjena na stranačkoj sceni (neke su vrlo važne stranke nestale, druge još važnije su u usponu) te na institucionalne promjene (ulazak u Europsku uniju) razgovaralo se u Klubu Batina u povodu zbornika Hrvatski birači: 30 godina političkog ponašanja i mišljenja, koji su objavile Političke analize
Stabilnost hrvatskog biračkog tijela egzemplarna je u Europi. O tome kako birači odgovaraju na izazove promjena na stranačkoj sceni (neke su vrlo važne stranke nestale, druge još važnije su u usponu) te na institucionalne promjene (ulazak u Europsku uniju) razgovaralo se u Klubu Batina u povodu zbornika Hrvatski birači: 30 godina političkog ponašanja i mišljenja, koji su objavile Političke analize
Grafit sa splitske plaže – ‘Sve ka nešto a ništa’, koji je zapazio Kosta Bovan, posveta je u zborniku Hrvatski birači, koji su uredili Bovan, Danijela Širinić i Višeslav Raos, profesori na Fakultetu političkih znanosti, a o kojem su Ideje.hr, u sklopu Kluba Batina, organizirale razgovor u kojem su uz Bovana i Raosa sudjelovali još Danijela Dolenec, Renato Matić, Nenad Zakošek i Goran Čular. Grafit izražava nevjerojatnu stabilnost hrvatskog biračkog tijela, prema profesoru Zakošeku jedinstvenu u Europi.
Od početka višestranačkih izbora kada su glasali prema svojim identitetskim karakteristikama, do danas su birači vjerni svojim stranačkim opredjeljenjima, i čak njima prilagođavaju svoja uvjerenja, pogled na svijet i ocjenu stanja. Generalni je uvid da padaju interes i znanje o demokratskom sustavu, i povjerenje u njega (‘sve ka nešto a ništa’), a među najnižima u Europskoj uniji je i povjerenje u institucije.
Ipak, ima promjena. Neke su na lošije (porast autoritarnih tenedencija), dijelom pod utjecajima iz svijeta i zbog promjena okolnosti, ali su i neka opredjeljenja i stavovi među mlađim glasačima bliži liberalno-demokratskim vrijednostima. Na to utječu i promjene na stranačkoj sceni, a zacijelo i mogućnosti koje su se otvorile ulaskom u Europsku uniju. U kratkoj povijesti hrvatske demokracije značajna su i dva zaokreta, iz 2000. godine i 12 godina kasnije. Dolenec je ukazala da je i za snažnije interesno stranačko opredjeljivanje (nasuprot identitetskom) važan razvitak profesionalnih (cehovskih) udruga i sindikata.
Razgovor je vodila Jasmina Popović, a u nastavku je snimka.
16. rujna 2026. / čita se 6 minuta
Jedan dron označio je prekretnicu i razotkrio u potpunosti koliko intenzivno i koliko dugo već Rusija predstavlja realnu opasnost za Europu. Što priželjkuju pojedini akteri, i što slijedi, analizira Robert Barić.
15. rujna 2026. / čita se 19 minuta
Tehno-oligarsi (3)
Nova "nebiografija" Elona Muska, kojoj su autori Quinn Slobodian i Ben Tarnoff, tvrdi da je njegov život tek avatar za nešto veće: obrazac po kojem se - nakon razdoblja fordizma - tehnologija, država i kapital iznova slažu u 21. stoljeću. No koliko je taj obrazac doista sistemski, a koliko je tek projekcija jedne, sve paranoidnije, biografije? Musk bi radije da su njegovi proizvodi ideološki kodirani nego da su profitabilni, piše Tin Radovani
15. rujna 2026. / čita se 22 minute
Broj i vrijednost
Kad je 2009. godine financijski sektor kolabirao, udio financija u BDP-u - umjesto da padne - zapravo je narastao. Rast brutoproizvoda dugo je bio i još je sinonim za napredak. Paradoksi poput prethodnog ilustriraju varljivost njegova mjerenja, no Diane Coyle u svojoj knjizi ionako predlaže da se u novoj ekonomiji napredak mjeri drukčije