Klub Batina
Stabilnost hrvatskog biračkog tijela egzemplarna je u Europi. O tome kako birači odgovaraju na izazove promjena na stranačkoj sceni (neke su vrlo važne stranke nestale, druge još važnije su u usponu) te na institucionalne promjene (ulazak u Europsku uniju) razgovaralo se u Klubu Batina u povodu zbornika Hrvatski birači: 30 godina političkog ponašanja i mišljenja, koji su objavile Političke analize
Stabilnost hrvatskog biračkog tijela egzemplarna je u Europi. O tome kako birači odgovaraju na izazove promjena na stranačkoj sceni (neke su vrlo važne stranke nestale, druge još važnije su u usponu) te na institucionalne promjene (ulazak u Europsku uniju) razgovaralo se u Klubu Batina u povodu zbornika Hrvatski birači: 30 godina političkog ponašanja i mišljenja, koji su objavile Političke analize
Grafit sa splitske plaže – ‘Sve ka nešto a ništa’, koji je zapazio Kosta Bovan, posveta je u zborniku Hrvatski birači, koji su uredili Bovan, Danijela Širinić i Višeslav Raos, profesori na Fakultetu političkih znanosti, a o kojem su Ideje.hr, u sklopu Kluba Batina, organizirale razgovor u kojem su uz Bovana i Raosa sudjelovali još Danijela Dolenec, Renato Matić, Nenad Zakošek i Goran Čular. Grafit izražava nevjerojatnu stabilnost hrvatskog biračkog tijela, prema profesoru Zakošeku jedinstvenu u Europi.
Od početka višestranačkih izbora kada su glasali prema svojim identitetskim karakteristikama, do danas su birači vjerni svojim stranačkim opredjeljenjima, i čak njima prilagođavaju svoja uvjerenja, pogled na svijet i ocjenu stanja. Generalni je uvid da padaju interes i znanje o demokratskom sustavu, i povjerenje u njega (‘sve ka nešto a ništa’), a među najnižima u Europskoj uniji je i povjerenje u institucije.
Ipak, ima promjena. Neke su na lošije (porast autoritarnih tenedencija), dijelom pod utjecajima iz svijeta i zbog promjena okolnosti, ali su i neka opredjeljenja i stavovi među mlađim glasačima bliži liberalno-demokratskim vrijednostima. Na to utječu i promjene na stranačkoj sceni, a zacijelo i mogućnosti koje su se otvorile ulaskom u Europsku uniju. U kratkoj povijesti hrvatske demokracije značajna su i dva zaokreta, iz 2000. godine i 12 godina kasnije. Dolenec je ukazala da je i za snažnije interesno stranačko opredjeljivanje (nasuprot identitetskom) važan razvitak profesionalnih (cehovskih) udruga i sindikata.
Razgovor je vodila Jasmina Popović, a u nastavku je snimka.
24. srpnja 2026. / čita se 16 minuta
Knjige/Osvrti
Od kritičara Trumpa postao je njegov potpredsjednik, a od protestanta katolik. Njegovi memoari otkrivaju koliko su te dvije preobrazbe isprepletene. Vanceova zaokupljenost vrlinom i brigom za zajednicu ne objašnjava zašto populistički pristup kojem se priklonio smatra rješenjem za probleme koje pronicljivo dijagnosticira.
24. srpnja 2026. / čita se 7 minuta
Mađarska politika
Mijenjanje ustava. Paralelne istrage. Prekid emitiranja javnih medija. I na kraju ostavka predsjednika države koji je trebao štiti Orbanovu ostavštinu. Gábor Bódis piše o svemu što je u prvih i dramatičnih 10 tjedana na vlasti napravio mađarski premijer Peter Magyar.
23. srpnja 2026.
U okolnostima rasta troškova života, promjena na tržištu rada i sve izraženijih razlika među sektorima, pitanje pravednih, održivih i razvojno usmjerenih politika plaća postaje jedno od ključnih pitanja socijalnog dijaloga.