s
f i y S
Useljenici ne ugrožavaju hrvatski identitet nego ga jačaju

19. prosinca 2024.

Ideje.hr

Razgovori

Useljenici ne ugrožavaju hrvatski identitet nego ga jačaju

Što ih bolje upoznaju Hrvatima su radnici iz dalekih zemalja bliži; Latinoamerikancima hrvatskog porijekla hrvatska putovnica pomaže da se slobodno kreću Europskom unijom i naseljavaju u drugim europskim zemljama (Španjolskoj)

Useljenici ne ugrožavaju hrvatski identitet nego ga jačaju

Što ih bolje upoznaju Hrvatima su radnici iz dalekih zemalja bliži; Latinoamerikancima hrvatskog porijekla hrvatska putovnica pomaže da se slobodno kreću Europskom unijom i naseljavaju u drugim europskim zemljama (Španjolskoj)

Rasprava o useljenicima u Hrvatsku bila je rijetko sadržajna. Možda je razlog u tome što se o toj temi strukturirano ne raspravlja, a možda i to što su svoja iskustva osim istraživača iznijeli i poslodavci i sindikati.

Uvodno je Dragan Bagić argumentirao seriju zaključaka o nesporazumima u hrvatskoj javnosti kad je riječ o tome otkad je Hrvatska useljenička zemlja (odavno); zašto se o useljenicima i useljeničkoj politici raspravlja tek odnedavno (zato što tek sad u Hrvatsku stižu ljudi koji su vrlo drukčiji nego prijašnji useljenici); kakva je veza rata u Ukrajini i situacije s useljeništvom u Hrvatskoj (to je pitanje u drugom planu); kakva je veza useljenika i ilegalnih migranata ( slaba do nikakva); koliki je doseg tzv selektivnih useljeničkih politika, tj useljavanja visokoobrazovanih i Hrvata iz Južne Amerike (zanemariv); ugrožavaju li useljenici hrvatski identitet (ne ugrožavaju, nego ga jačaju); je li dovoljno i je li uopće potrebno uvjetovati useljenicima da uče hrvatski jezik (to ne sprečava getoizaciju i potencijalne sukobe – primjer Francuske); kako useljenici vide Hrvatsku (često i dalje kao prolaznu zemlju); kakav je utjecaj useljenika na tržište rada (useljenici su posebna i najniža klasa).

Drugi istraživači (Saša Poljanec Borić, Hrvoje Butković, Ivan Balabanić, Maja Parmač Kovačić) uglavnom su dodatno potkrepljivali Bagićeve zaključke i ponegdje ih ublažavali ili dopunjavali. Saša Poljanec Borić isticala je snažnu potrebu hrvatske ekonomije (turizma) za useljenicima ali je dodala i da raste broj tražitelja azila; Hrvoje Butković je dopunio da država Zakonom o strancima ipak pokušava oblikovati politiku; Ivan Balabanić napomenuo je kako Hrvati iz Latinske Amerike traže hrvatsku putovnicu da bi slobodno uselili u Španjolsku, a Maja Parmač Kovačić da je otpor prema (vidljivim) useljenicima manji kod ispitanika koji su ih upoznali.

Krešimir Sever zahtijevao je rast plaća i za inozemne i za hrvatske radnike.

Svojim je iskustvima, kakva se rijetko čuju u javnosti, raspravu obogatila Manuela Vukelić, vlasnica agencije Job hunter. Uz ostalo upozorila je koliko su klima i klimatske promjene važni za useljenike koji putem njezine agencije dolaze iz Dohe (a u kojoj su oni već useljenici iz trećih zemalja) te kako su građevinski radnici iz Uzbekistana izuzetno kvalitetno osposobljeni za sve vrste poslova. U situaciji je da može raditi samo s najboljim poslodavcima koji i sami sve više dižu kvalitetu prihvata radnika iz dalekih zemalja čak i kad su im oni skuplji nego hrvatski radnici (jer im moraju osigurati i smještaj), no u građevinskom ih sektoru jednostavno nema dovoljno.

U videu rasprave je još puno više uvida i informacija nego u ovom kratkom prikazu.

Sindikati i poslodavci: Krešimir Sever i Marijana Vukelić

Saša Poljanec Borić i Hrvoje Butković

Maja Parmač Kovačić i Dragan Bagić

Jasmina Popović (moderatorica) i Ivan Balabanić
Rođen na plantažama: Beckertova povijest kapitalizma kao veliki arhipelag

10. listopada 2026. / čita se 13 minuta

Rođen na plantažama: Beckertova povijest kapitalizma kao veliki arhipelag

Prema Svenu Beckertu, kapitalizam se nije rodio u engleskim tvornicama, nego na karipskim plantažama i u vezama između udaljenih otoka. Novi svijet je taj koji je Europi pokazao budućnost. Marko Grdešić prati tu tezu kroz tisuću stranica Beckertove "Globalne povijestii kapitalizma" i smatra da je knjiga najjača kad opisuje neslobodni rad, a najslabija kad treba reći što kapitalizam uopće jest.

Jesen u kojoj će Slovenci glasati o Janšinoj „drugoj republici“

9. listopada 2026. / čita se 6 minuta

SLOVENSKA POLITIKA

Jesen u kojoj će Slovenci glasati o Janšinoj „drugoj republici“

Pred Slovenijom je superreferendumska nedjelja. Pola godine nakon posljednjih parlamentarnih izbora, na kojima je „zemlja na sunčanoj strani Alpa“ dobila najdesniju vladu u svojoj povijesti, njezini će građani ponovno izaći na birališta. Ovoga puta čak na četiri referenduma. Vodič donosi Primož Cirman.

Izazovi za diplomaciju 21. stoljeća: panel-rasprava povodom knjige „Diplomacija iza kulisa” Damira Grubiše

9. listopada 2026.

Izazovi za diplomaciju 21. stoljeća: panel-rasprava povodom knjige „Diplomacija iza kulisa” Damira Grubiše

Forum za vanjsku politiku, u partnerstvu s portalom Ideje.hr, poziva vas na panel-raspravu „Izazovi za diplomaciju 21. stoljeća”, koja će se održati u srijedu, 14. listopada 2026. u 11 sati u dvorani Orion (NSZVO, 1. kat). Dejan Jović, Vesna Pusić, Božo Kovačević i Damir Grubiša raspravljat će o tome što diplomacija danas može i gdje su joj granice.