s
f i y S
Sit gladnom ne vjeruje: Zašto plaće moraju rasti?

23. srpnja 2026.

Sit gladnom ne vjeruje: Zašto plaće moraju rasti?

U okolnostima rasta troškova života, promjena na tržištu rada i sve izraženijih razlika među sektorima, pitanje pravednih, održivih i razvojno usmjerenih politika plaća postaje jedno od ključnih pitanja socijalnog dijaloga.

Sit gladnom ne vjeruje: Zašto plaće moraju rasti?

U okolnostima rasta troškova života, promjena na tržištu rada i sve izraženijih razlika među sektorima, pitanje pravednih, održivih i razvojno usmjerenih politika plaća postaje jedno od ključnih pitanja socijalnog dijaloga.

Koliko rastu plaće u privatnom, koliko u javnom sektoru? Što za plaće znače kolektivni ugovori? Ima li Vlada RH politiku plaća? Postoji li prostor za rast plaća u privatnom sektoru?

U raspravi su sudjelovali:

  • Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja
  • Izabela-Delfa Mišić, gospodarska savjetnica Nezavisnih hrvatskih sindikata
  • Darko Šeperić, izvršni tajnik za javne politike, projekte i edukaciju Saveza samostalnih sindikata Hrvatske
  • dr. sc. Viktor Viljevac, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Pretplatite se besplatno na naše kanale – YouTube i Spotify.

Cijeli razgovor možete poslušati i na Spotifyju ovdje

1. lipnja 2016. Dan kad je škola izašla na Trg

24. rujna 2026. / čita se 13 minuta

Deset godina od prosvjeda za kurikularnu reformu (1)

1. lipnja 2016. Dan kad je škola izašla na Trg

Zašto je prosvjed za kurikularnu reformu bio tako masovan, i po čemu je bio drukčiji od svih naoko sličnih protesta, pita se Josip Šarić u prvom tekstu u serijalu koji se osvrće na desetu godišnjicu ovog događanja.

24. rujna 2026.

RUSKA POLITIKA

Putin uzalud mamio Trumpa bilijunima, mogla bi mu se ponoviti 1917.

Rusija je održala izbore čiji rezultat nikoga nije iznenadio – ali ono što se krije iza fasade stabilnosti puno je zanimljivije od samih brojki. Gost Domagoja Novokmeta je vanjskopolitički analitičar i bivši diplomat Božo Kovačević.

O kontinuitetu znanosti. Napredak kao gradnja Neurathovog broda.

22. rujna 2026. / čita se 22 minute

Filozofija znanosti

O kontinuitetu znanosti. Napredak kao gradnja Neurathovog broda.

Tvrdnja da teža tijela padaju brže zvuči kao udžbenički primjer znanstvene zablude - dok se matematički ne pokaže da je, unutar prave domene važenja, Aristotel zapravo bio u pravu. Analiza Zvonimira Šikića sugerira da je diskontinuitet između antičke i moderne fizike uvelike mit, i da znanost napreduje kumulativno.