Gahler upozorava da su AfD i BSW emocionalni i politički saveznici Vladimira Putina - njihov utjecaj predstavlja stvaran rizik za Njemačku i EU.
Iskopate li na stranici Ministarstva vanjskih poslova duboko skrivenu podstranicu "Program Europa za građane" otvorit će vam se uz ostalo "order food to go". Predsjednik Zoran Milanović pak ne propušta priliku da ocrni Europsku uniju. Tim primjerima Boris Pavelić, u članku o knjizi “Domovine – osobna povijest Europe” Timothyja Gartona Asha, ilustrira koliko je razgovor o Europi u Hrvatskoj istisnut, a potreban
Hrvatska je i dalje na vrhu neslavnih država tuženih na Europskom sudu za ljudska prava. Veronika Rešković analizira upravo objavljeni godišnji izvještaj institucije koju cijela Europa prepoznaje kao posljednju nadu za obranu svojih prava.
Prvo desetljeće novog stoljeća pokazalo se uvodom u geopolitički opasan svijet koji mijenja Euroaziju i reanimira stare linije podjela, piše Nataša Babić u drugom od šest osvrta na knjigu "Poremećaj - Teška vremena u 21. stoljeću" autorice Helen Thompson. U poglavlju posvećenom geopolitici, Thompson dokumentira evoluciju (i neuspjeh) uloge NATO-a, posljedice Arapskog proljeća, i zaokrete u politici iza kojih leži američki 'fracking', koji je vratio SAD u vrh proizvođača nafte.
Ruska agresija na Ukrajinu testira sve ono na što su se liberalne demokracije dugo oslanjale: društveni konsenzus, ekonomski kapacitet, moralnu jasnoću i stratešku ustrajnost, piše Domagoj Juričić. Pitanje nije samo može li se rat dobiti bez izravnog sudjelovanja, nego što takav rat otkriva o stanju demokracije danas. Može li se sigurnost graditi na principima, a ne samo oružju?
Britanski povjesničar Ian Kershaw kroz dvanaest eseja o fascinantnim političkim ličnostima 20. stoljeća pokušava pronaći odgovor na pitanje stvaraju li društvene okolnosti lidere i koji preduvjeti određuju vrstu vlasti kojom će vladati, piše Zdenko Duka u osvrtu na knjigu "Osobnost i moć". Od Lenjina do Kohla, preko de Gaullea, Franca, Tita i Thatcher, Kershaw se pita bi li ostavili traga u povijesti da je kontekst u kojem su došli na vlast bio drukčiji.
Ovo je razigrana, pametna i vesela književnost u kojoj se ništa ne mora i u kojoj ništa nije nemoguće. Nije smrtno ozbiljna a ne zazire od velikih tema, nije stilski jednolična iako krije ispisane dragulje niti je u službi simulakruma, bijega od života. Roman je to spore akcije, zabavnih promišljanja i suptilne nasmiješene ironije unutar kojega su vješto prošvercani i postmoderni tekstualni ogledi na sam proces pisanja uz vrhunske stilske minijature. Čista bravura od romana!
Nedavno nas je napustio Hrvoj Glavač, pridruživši se tako i sam prerano nekolicini već umrlih pripadnika svoje generacije koja je potkraj socijalizma u najboljoj namjeri inicirala promjene, naivno ne očekujući deformacije. Ovaj podsjetnik na njegov i rad cijele generacije Božo Kovačević pročitao je na Hrvojevoj sahrani
Ni u drugim zemljama vanjska politika nije u predizbornim bitkama u središtu pažnje, piše Anđelko Šubić o kritikama da se Europa slabo spominje u diskusijama pred njemačke parlamentarne izbore. K tome, europska i vanjskopolitička pitanja su minsko polje u kojem je jednoznačan izbor gotovo nemoguć. Što reći o talijanskom državnom dugu i stabilnosti eura, ili o potkopavanju pravne države u nekim članicama?
Bez evropskoga ujedinjenja nećemo svladati ni za sada nesagledive ekonomijske posljedice pandemije niti desničarski populizam kod nas i u drugim državama članicama Unije. Tom rečenicom Jürgen Habermas završava članak u kojem se osvrće na tridesetu obljetnicu ujedinjenja nekadašnjih Zapadne i Istočne Njemačke, kako je ujedinjenje primila Europa, kako se Njemačka postavila u Europi (drukčije u financijskoj krizi od prije deset godina nego danas, u krizi izazvanoj pandemijom) te kroz što su i zbog čega prolazile prije razdvojene zapadna i istočna sastavnica
Postoji osjećaj da naša kultura ozbiljno shvaća humanitarne probleme i ideje o tome kako je svaki pojedinac u moralnom smislu važan, piše Jeremy Shearmur u osvrtu na nekolicinu knjiga i teza o statusu kršćanstva danas u Europi i najviše u Velikoj Britaniji. Stariji među nama koji nisu kršćani trebali bi se zamisliti nad time koliko smo oblikovani kršćanskim odgojem ili time što smo odrasli u kršćanskoj kulturi.
Brojni izlagači sa Pravnog fakulteta u Zagrebu, FFZG-a, IDIZ-a ili drugih institucija savršeno su se uklopili u društvo politologa na ovogodišnjim jedinstvenim Hrvatskim politološkim razgovorima
Kapaciteti prihvata stranog stanovništva ni u jednoj državi ili zajednici država nisu beskrajni, ali a priori odustati od prihvata ugroženih, odustati od mogućnosti da im se da pravo da zatraže azil znači provoditi politiku koja Europu vraća u mračna vremena, piše Lana Pavić, doktorantica na Fakultetu političkih znanosti na temu hospitaliteta, povijesti i razvoja tog pojma
Velike narodne stranke tonu i u Njemačkoj. CSU je u Bavarskoj izgubio više od deset posto glasova. SPD je sasvim potonuo. Sljedeći izazov su izbori u pokrajini Hessen za manje od dva tjedna, 28. listopada. Tamo su Zeleni u vladajućoj koaliciji sa CDU-om. Posljednja ispitivanja govore o 9,5% manje podrške kršćanskim demokratima nego na prošlim izborima
Talijanska politika je zanimljiva strancima, ajme, iz pogrešnog razloga, piše Aleksandra Šućur. Obiluje teatralnim zapletima, obratima i raspletima, stalno joj neka vlada pada. Ali politički se glumci nikad stvarno ne povrijede: i inozemna, pogotovo europska, publika zna da će talijanski političar kojeg je u prvom činu vidjela s “nožem u leđima”, kad-tad uskrsnuti. Taj se "teatar" užurbao već sad, u uranjenoj kampanji za izbore, 4. ožujka