Članci s oznakom "europa"

28. prosinca 2025. / Članci Publikacije

OSVRT - 'DISORDER' (2)

Europa i svijet nakon raspada SSSR-a. Uloga NATO-a i politika nafte u vrijeme frackinga

Prvo desetljeće novog stoljeća pokazalo se uvodom u geopolitički opasan svijet koji mijenja Euroaziju i reanimira stare linije podjela, piše Nataša Babić u drugom od šest osvrta na knjigu "Poremećaj - Teška vremena u 21. stoljeću" autorice Helen Thompson. U poglavlju posvećenom geopolitici, Thompson dokumentira evoluciju (i neuspjeh) uloge NATO-a, posljedice Arapskog proljeća, i zaokrete u politici iza kojih leži američki 'fracking', koji je vratio SAD u vrh proizvođača nafte.

Nataša Babić

11. lipnja 2025. / Aktualno Članci

GEOPOLITIKA

Može li zapad ratovati a da ne uđe? Ispit na kojem padaju liberalne demokracije

Ruska agresija na Ukrajinu testira sve ono na što su se liberalne demokracije dugo oslanjale: društveni konsenzus, ekonomski kapacitet, moralnu jasnoću i stratešku ustrajnost, piše Domagoj Juričić. Pitanje nije samo može li se rat dobiti bez izravnog sudjelovanja, nego što takav rat otkriva o stanju demokracije danas. Može li se sigurnost graditi na principima, a ne samo oružju?

Domagoj Juričić

5. rujna 2024. / Članci

POVIJEST

Iznimna vremena i iznimne vođe. Diktatori i demokrati koji su oblikovali modernu Europu

Britanski povjesničar Ian Kershaw kroz dvanaest eseja o fascinantnim političkim ličnostima 20. stoljeća pokušava pronaći odgovor na pitanje stvaraju li društvene okolnosti lidere i koji preduvjeti određuju vrstu vlasti kojom će vladati, piše Zdenko Duka u osvrtu na knjigu "Osobnost i moć". Od Lenjina do Kohla, preko de Gaullea, Franca, Tita i Thatcher, Kershaw se pita bi li ostavili traga u povijesti da je kontekst u kojem su došli na vlast bio drukčiji.

Zdenko Duka

18. studenoga 2022. / Članci

književnost

O ljubavi u doba masovnog turizma. O europskom identitetu. Nizozemcima i Talijankama. O migrantima. O svemu.

Ovo je razigrana, pametna i vesela književnost u kojoj se ništa ne mora i u kojoj ništa nije nemoguće. Nije smrtno ozbiljna a ne zazire od velikih tema, nije stilski jednolična iako krije ispisane dragulje niti je u službi simulakruma, bijega od života. Roman je to spore akcije, zabavnih promišljanja i suptilne nasmiješene ironije unutar kojega su vješto prošvercani i postmoderni tekstualni ogledi na sam proces pisanja uz vrhunske stilske minijature. Čista bravura od romana!

Ante Alerić

19. travnja 2022. / Članci

in memoriam

Otišao je razbarušeni Hrvoje, ekološki i pionir demokracije u Hrvatskoj. Europejac.

Nedavno nas je napustio Hrvoj Glavač, pridruživši se tako i sam prerano nekolicini već umrlih pripadnika svoje generacije koja je potkraj socijalizma u najboljoj namjeri inicirala promjene, naivno ne očekujući deformacije. Ovaj podsjetnik na njegov i rad cijele generacije Božo Kovačević pročitao je na Hrvojevoj sahrani

Božo Kovačević

23. rujna 2021. / Aktualno

njemačka

Njemačka raspravlja kao da je sama na svijetu. Zašto je Europa iščezla iz izbornih diskusija?

Ni u drugim zemljama vanjska politika nije u predizbornim bitkama u središtu pažnje, piše Anđelko Šubić o kritikama da se Europa slabo spominje u diskusijama pred njemačke parlamentarne izbore. K tome, europska i vanjskopolitička pitanja su minsko polje u kojem je jednoznačan izbor gotovo nemoguć. Što reći o talijanskom državnom dugu i stabilnosti eura, ili o potkopavanju pravne države u nekim članicama?

Anđelko Šubić

17. prosinca 2020. / Rasprave

prijevodi

Trideset godina poslije: druga prigoda za Evropu. Unutarnjemačko ujedinjenje i obrat Angele Merkel.

Bez evropskoga ujedinjenja nećemo svladati ni za sada nesagledive ekonomijske posljedice pandemije niti desničarski populizam kod nas i u drugim državama članicama Unije. Tom rečenicom Jürgen Habermas završava članak u kojem se osvrće na tridesetu obljetnicu ujedinjenja nekadašnjih Zapadne i Istočne Njemačke, kako je ujedinjenje primila Europa, kako se Njemačka postavila u Europi (drukčije u financijskoj krizi od prije deset godina nego danas, u krizi izazvanoj pandemijom) te kroz što su i zbog čega prolazile prije razdvojene zapadna i istočna sastavnica

Ideje.hr

12. prosinca 2020. / Rasprave

RASPRAVE

Je li Europa više uopće kršćanska? Treba li biti zadovoljan razvojem događaja?

Postoji osjećaj da naša kultura ozbiljno shvaća humanitarne probleme i ideje o tome kako je svaki pojedinac u moralnom smislu važan, piše Jeremy Shearmur u osvrtu na nekolicinu knjiga i teza o statusu kršćanstva danas u Europi i najviše u Velikoj Britaniji. Stariji među nama koji nisu kršćani trebali bi se zamisliti nad time koliko smo oblikovani kršćanskim odgojem ili time što smo odrasli u kršćanskoj kulturi.

Jeremy Shearmur

18. studenoga 2020. / Članci

Politološki razgovori

Pandemija, Europa, demokracija, sindikati i politička dimenzija filma Joker, sve u dva dana. Video

Brojni izlagači sa Pravnog fakulteta u Zagrebu, FFZG-a, IDIZ-a ili drugih institucija savršeno su se uklopili u društvo politologa na ovogodišnjim jedinstvenim Hrvatskim politološkim razgovorima

Leon Cvrtila

27. studenoga 2018. / Članci

migracije

Budućnost nije uvijek napredak. O tome kako Europa vidi Drugog na svojim vratima ovisi vraća li se u doba prije prosvjetiteljstva na kojem je nastala.

Kapaciteti prihvata stranog stanovništva ni u jednoj državi ili zajednici država nisu beskrajni, ali a priori odustati od prihvata ugroženih, odustati od mogućnosti da im se da pravo da zatraže azil znači provoditi politiku koja Europu vraća u mračna vremena, piše Lana Pavić, doktorantica na Fakultetu političkih znanosti na temu hospitaliteta, povijesti i razvoja tog pojma

Lana Pavić