književnost — Ideje.hr

Kazalište okrutnosti Gabrielle Wittkop. Kada raspadanje postaje umjetnost.

12. kolovoza 2026. / čita se 44 minute

Dekadentska estetika

Kazalište okrutnosti Gabrielle Wittkop. Kada raspadanje postaje umjetnost.

Gabrielle Wittkop, francusko-njemačka spisateljica gotovo nepoznata izvan uskih književnih krugova, u svojim je romanima izgradila kazalište okrutnosti u kojem raspadanje tijela i civilizacija postaju izvor perverzne ljepote. Esej Sebastiana Kukavice izlaže kako njezina proza, od punog trijumfa te estetike u "Presvijetlom ubojstvu" do njezina poraza pred stvarnošću u "Nekrofilu" i "Strastvenom puritancu", nadilazi puku transgresiju i sadeovski utjecaj te obuhvaća čitav luk dekadentske imaginacije – njezin uspon i slom.

30. srpnja 2026. / čita se 14 minuta

Matija Miloš

Teorija prava

Pravo i književnost. Veza kulturne i pravne prakse.

Pravo se obično zamišlja kao niz strogih dokumenata, dok se književnost poima nježnom i podatnom, no nova knjiga Grete Olson pokazuje da je ta podjela varljiva, jer se pravo oduvijek živi i osjeća, a ne samo tumači. Tekst Matije Miloša prati kako pojam "pravnosti" pomaže pri razumijevanju zašto se, primjerice, kandidatura predsjednika Milanovića ili hrvatska rasprava o Ustavu ne mogu svesti na puko pitanje stručnosti ili politike.

Testament Chantal Akerman. O radosnom smijehu i onom koji najavljuje katastrofu

27. srpnja 2026. / čita se 10 minuta

Gordana Crnković

Film i književnost

Testament Chantal Akerman. O radosnom smijehu i onom koji najavljuje katastrofu

Deset godina nakon smrti Chantal Akerman, hrvatski prijevod njezine posljednje knjige "Moja majka se smije" zatvara krug s filmom "No home movie", a ova dva djela zajedno čine njezin umjetnički testament. Gordana Crnković piše da se tema bezdomnosti, majčinstva i logorske prošlosti provlači kroz cijeli opus redateljice čiji je "Jeanne Dielman" 2022. proglašen najboljim filmom svih vremena.

Stogodišnica Izleta u Rusiju (4) – S kim je Krleža stvarno putovao i družio se

22. srpnja 2026. / čita se 38 minuta

Božo Kovačević

OBLJETNICE

Stogodišnica Izleta u Rusiju (4) – S kim je Krleža stvarno putovao i družio se

Iza literarnih likova Karla Diefenbacha, Vasiljeva i Andrejevskog u Krležinu "Izletu u Rusiju" stoje stvarni ljudi čije je identitete pisac namjerno prikrio - trgovac drvima, direktor pilane i revolucionarni general kojeg autor identificira kao Julijsa Daniševskisa. Tekst prati Krležine bilješke, dnevnike i kasnije razgovore kako bi utvrdio s kim je pisac zapravo putovao 1925. i zašto je to prešućivanje trajalo gotovo pola stoljeća.

Stogodišnica izleta u Rusiju (3): Grad koji je Krleža prešutio. Detektivska rekonstrukcija

21. srpnja 2026. / čita se 44 minute

Božo Kovačević

Obljetnice

Stogodišnica izleta u Rusiju (3): Grad koji je Krleža prešutio. Detektivska rekonstrukcija

Rukopisne bilješke, zaboravljeni odlomci i usporedba izdanja iz 1926. i 1958. otkrivaju ono što krležolozi nisu tražili: točan grad u kojem je Krleža boravio na putu prema Vjatki. Bila je to Vologda. Prešućivanje možda nije bilo slučajno - Krleža je birao što će opisati, a što zataškati, prema tome odgovara li to slici koju je namjeravao ponijeti kući.

Knjige i votka. Tajna ruske duše u knjigama Svetlane Aleksijevič

10. srpnja 2026. / čita se 19 minuta

Igor Gajin

Književnost

Knjige i votka. Tajna ruske duše u knjigama Svetlane Aleksijevič

Nobelovka Svetlana Aleksijevič godinama trpi prigovor da uvijek piše istu knjigu - da je dovoljno pročitati dva njena naslova pa "znati sve". Ali upravo u toj naizgled monotonoj metodi krije se ono najvrijednije: mukotrpno slaganje glasova malih ljudi uz sliku velike, službene povijesti koju ruska vlast predstavlja sebi i drugima.

Prve reakcije na Krležin “Izlet” u Hrvatskoj i Srbiji. Četiri kritičara. Ekavica.

5. lipnja 2026. / čita se 26 minuta

Božo Kovačević

STOGODIŠNJICA IZLETA U RUSIJU (2)

Prve reakcije na Krležin “Izlet” u Hrvatskoj i Srbiji. Četiri kritičara. Ekavica.

Osvrti suvremenika na Krležin "Izlet" ne svode se na njegov umjetnički doseg, nego se izdvajaju i politička pitanja koja je pokrenuo: odnos komunizma i kapitalizma, te Hrvatske i Srbije. U Srbiji se knjiga koristi i kao povod da se zahtijeva uspostava diplomatskih odnosa Kraljevine SHS i Sovjetskog Saveza. Iako nijedan od kritičara nije komunist, nisu krili simpatije za ideje tad već zabranjene Komunističke partije, piše Božo Kovačević u drugom članku o knjizi koja je bila kudikamo više od putopisa - (svjetsko)povijesna ali i aktualna kulturnopolitička rasprava

2. lipnja 2026. / čita se 7 minuta

Boris Pavelić

PARALELE

Književna seizmografija mržnje

Posljednjih su godina hrvatski izdavači objavili niz knjiga koje upućuju na uznemirujuće paralele između današnjice i tridesetih godina prošlog stoljeća; od Wittstockove kronologije pada weimarske demokracije do Zweigovih memoara i Dežulovićeva romana o Pivničkom puču, piše Boris Pavelić. Sve te knjige, različitih žanrova i poetika, dijele spoznaju da je ono što je bilo nezamislivo zapravo moguće, što pak sa svoje strane našu odgovornost čini - većom.

Stogodišnjica objavljivanja Krležine knjige Izlet u Rusiju

29. svibnja 2026. / čita se 25 minuta

Božo Kovačević

KNJIŽEVNOST

Stogodišnjica objavljivanja Krležine knjige Izlet u Rusiju

Kada je Miroslav Krleža u proljeće 1925. posjetio Rusiju, donio je kući knjigu koja je uzburkala kulturnu javnost Kraljevine SHS — no neka pitanja o tom putovanju ostala su neodgovorena gotovo stoljeće. U prvom članku o toj temi Božo Kovačević donosi dosad nepoznate pojedinosti o jednom od najzanimljivijih putovanja hrvatske književnosti.

Pobuna Elfriede Jelinek protiv terora porezne uprave. Devijacije suvremenog kapitalizma

27. ožujka 2026. / čita se 11 minuta

Igor Gajin

KNJIŽEVNOST

Pobuna Elfriede Jelinek protiv terora porezne uprave. Devijacije suvremenog kapitalizma

Sučena sa istragom zbog moguće utaje poreza, o kojoj isprva nije bila ni obaviještena, nobelovka Elfriede Jelinek uzvratila je furioznim monologom u romanu "Osobni podaci". Igor Gajin ističe da se autorica ne ograničava samo na vlastiti slučaj, nego literarnim sredstvima duboko prodire u funkcioniranje suvremenog kapitalizma.

Prozni inovator Bergman. Nestalne intimne veze u hibridima romana i scenarija.

2. ožujka 2026. / čita se 8 minuta

Gordana Crnković

KNJIŽEVNOST

Prozni inovator Bergman. Nestalne intimne veze u hibridima romana i scenarija.

Objavom romana "Najbolje namjere" hrvatski su čitatelji konačno dobili uvid u cijelu trilogiju Ingmara Bergmana, koja potvrđuje da je slavni redatelj tajne obiteljskih trauma i intimnih povezanosti ispisivao podjednako virtuozno kao što ih je i snimao, piše Gordana Crnković. Bergman piše kao inovator, ostvarujući hibridne romane-scenarije koji u prvi čas čitatelja mogu zbuniti, ali potvrđuju da robovanje književnim konvencijama sigurno nije pravi put za pisca.

Sloboda odlaska pretpostavlja slobodu ostanka. Svijet treba očuvati, a ne potrošiti ga

5. veljače 2026. / čita se 7 minuta

Zdenko Duka

FILOZOFIJA

Sloboda odlaska pretpostavlja slobodu ostanka. Svijet treba očuvati, a ne potrošiti ga

Koncept „slobode ostanka“ Eve von Redecker podrazumijeva slobodu u vremenskom i relacijskom smislu, piše Zdenko Duka u osvrtu na istoimenu knjigu. Samo ostajanje na jednom mjestu nije sloboda - provedeno vrijeme treba biti ispunjeno. U liberalnom diskursu, ispunjenje je svedeno na stjecanje materijalnog obilja i akumulaciju dobara, a iz takve perspektive, ograničenja rasta pojavljuju se kao ograničenja slobode.

Putovanja ekstremima Louisa-Ferdinanda Célinea, velikog meštra grandguignoleskne satire

23. siječnja 2026. / čita se 47 minuta

Sebastian Kukavica

KNJIŽEVNOST

Putovanja ekstremima Louisa-Ferdinanda Célinea, velikog meštra grandguignoleskne satire

Kada je 2021. objavljena vijest da su pronađeni rukopisi jednog od najvećih francuskih pisaca 20. stoljeća, oduševljenje je bilo popraćeno produbljivanjem prijepora o problemu apoteoze stvaralaštva autora čiji su lik i djelo vezani uz rasizam i desni ekstremizam, piše Sebastian Kukavica. Autor u pitanju je Louis-Ferdinand Céline, pisac Putovanja nakraj noći, jednog od najutjecajnijih romana dvadesetog stoljeća, no ujedno i ozloglašeni antisemitski pamfletist.

Brojne fronte nepravedno zaboravljenog autora i aktivista. Polemike s Krležom i klerom

20. siječnja 2026. / čita se 31 minutu

Enis Zebić

BIOGRAFIJA MILANA DURMANA

Brojne fronte nepravedno zaboravljenog autora i aktivista. Polemike s Krležom i klerom

Milan Durman se bavio i perom i akcijom, među živim ljudima, piše Enis Zebić u biografiji hrvatskog Srbina koji je godinama uređivao najznačajniji hrvatski lijevi časopis nakon Krležinih - Književnik. Već kao dvadesetogodišnjak suorganizator je ilegalne komunističke tiskare u Zagrebu, a dvadesetak godina kasnije kao generalni sekretar Seljačkog kola neumorno na terenu zagovara suradnju Srba i Hrvata.

10. siječnja 2026. / čita se 7 minuta

Zdenko Duka

OSVRTI

Tišina, iznutra.

U recenziji knjige „Povijest tišine“ francuskog povjesničara Alaina Corbina, Zdenko Duka primjećuje da ona ne odgovara svojem naslovu, već je prije riječ o svojevrsnoj antologiji pisanja i razmišljanja o tišini, a možda i o priručniku. Od vanjskog utjecaja tišine na čovjeka, preko unutarnjih prostora tišine, do njezine moderne tragičnosti, Corbin prati tišinu od renesanse do danas, i uočava kako se današnja nepregledna rijeka riječi nameće pojedincu koji se počinje bojati tišine.

Zdena Salivarová Škvorecká. Žena koja je u egzilu održavala češku književnost na životu

28. studenoga 2025. / čita se 13 minuta

Sofija Kordić

KNJIŽEVNOST

Zdena Salivarová Škvorecká. Žena koja je u egzilu održavala češku književnost na životu

Zdena Salivarová Škvorecká bila je talentirana spisateljica, ali se odrekla vlastitog pisanja kako bi spasila češke autore nakon sloma Praškog proljeća, piše Sofija Kordić. Kroz izdavačku kuću ‘68 Publishers, koju je osnovala s mužem i vodila iz egzila u Torontu, Salivarová je osigurala književni i duhovni opstanak jedne nacije.

Intimna i politička povijest Dalmacije. Sudbine djedova Dražena Lalića i budući naraštaji

7. studenoga 2025. / čita se 8 minuta

Gordana Crnković

ZNANOST I KNJIŽEVNOST

Intimna i politička povijest Dalmacije. Sudbine djedova Dražena Lalića i budući naraštaji

Osobne i intimne priče katkad govore više o socijalnoj i političkoj povijesti nego činjenice i analize događaja i osoba od općeg značaja, izdvaja Gordana Crnković u osvrtu na knjigu Dvije kuće iznad mora sociologa Dražena Lalića, koja je, kako piše "roman prerušen u znanstveno djelo". Stoga knjigu prikazuje u kontekstu umjetničkih djela koja potvrđuju kako "afektivna svjedočanstva doista mogu potaknuti tektonske promjene jedne kulture i njezinog percipiranja"

Dostojevski, ideje, prijepori. Od socijalističkog revolucionara do pobornika carizma i pravoslavlja

20. listopada 2025. / čita se 7 minuta

Zdenko Duka

KNJIŽEVNOST

Dostojevski, ideje, prijepori. Od socijalističkog revolucionara do pobornika carizma i pravoslavlja

Zbornik "Dostojevski, ideje, prijepori" iznimno je vrijedan znanstveni doprinos tematski vrlo raznolikim aspektima njegovog velikog književnog, a i publicističkog djela, piše Zdenko Duka. O životu Dostojevskog ispisani su brojni književni, sociološki i filozofski radovi, no posljednjih godina spominje se kao i onaj koji je zagovarao konzervativizam, ideju pravoslavlja i Rusije naspram katoličke i protestantske Europe.

Jesmo li konačno sustigli Lászlovu rečenicu?

12. listopada 2025. / čita se 9 minuta

Igor Gajin

NOBELOVA NAGRADA ZA KNJIŽEVNOST 2025

Jesmo li konačno sustigli Lászlovu rečenicu?

Krasznahorkai traži čitatelja koji će mu pristati na tempo, a zauzvrat mu daje slobodu jezika i misli, piše Igor Gajin u osvrtu na ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za književnost. Početni napor koji on traži od naše koncentracije slijedi let na krilima njegovih rečenica prema dinamici živog jezika, a njegova kompleksnost predstavlja dosezanje novih prostora kreativnosti i slobode.

Ideje i priče Olge Tokarczuk. Suptilna progresivnost bez površnosti i klišeja

30. rujna 2025. / čita se 8 minuta

Gordana Crnković

KNJIŽEVNOST

Ideje i priče Olge Tokarczuk. Suptilna progresivnost bez površnosti i klišeja

Nasuprot suvremenim romanima o položaju i problemima žena koji otklizavaju u površnost i klišeje, poljska književna nobelovka Olga Tokarczuk suptilno u svoje tekstove uključuje idejne prijepore i zagovara progresivne ideje, te čini to na umjetnički uzbudljiv način, piše Gordana Crnković. Sagledamo li njezinu prozu u kontekstu feministički osviještenog pisanja, jasno se pokazuje kako se radi o autorici koja definitivno ne slijedi utabane putove, nego ostvaruje ozbiljan obrat.