LJETNE IDEJE
Radnička prava između AI i inflacije
U ovoj epizodi Ljetnih ideja Domagoja Novokmeta bavimo se pitanjem kakva je Hrvatska socijalna država i kome zapravo koristi gospodarski rast.
s
U ovoj epizodi Ljetnih ideja Domagoja Novokmeta bavimo se pitanjem kakva je Hrvatska socijalna država i kome zapravo koristi gospodarski rast.
Uz sva već otvorena pitanja o data centru u Topuskom i njegovoj solarnoj elektrani, Veronika Rešković otvara još jedno. Ono o vlasništvu, pritisku na seljake i prijetnji izvlaštenjem, koje je već završilo na Ustavnom sudu, i to baš zbog nesuđenih solarnih elektrana u Zagorju.
Francuski filozof i akademik Alain Finkielkraut govori o urušavanju Europe, budućnosti koju nam oblikuje umjetna inteligencija, ali i pritisku u kojem su se, između antisemitizma i Netanyahua, našli Židovi u cijelom svijetu.
O umjetnoj inteligenciji i pravilima koja bi trebala upravljati njome moramo stalno razgovarati i stalno propitkivati, tvrdi odvjetnik i međunarodni stručnjak za pravo intelektualnog vlasništva Mladen Vukmir u razgovoru za Ideje.hr. Redistribucija sredstava koja će se zarađivati kroz AI servise u budućnosti bit će jedno od centralnih pitanja bliske budućnosti, a međunarodni sustav prava intelektualnog vlasništva - nematerijalne imovine općenito - bit će potrebno u cijelosti zamijeniti novim.
Umjetna inteligencija koristi se u zdravstvu već više od pola stoljeća, no globalni uzlet popularnosti umjetne inteligencije doveo je do znatno veće dostupnosti resursa uz pomoć kojih se mogu razvijati nove aplikacije u zdravstvu. Voditeljica europskog huba za razvoj digitalnih inovacija u zdravstvu Anja Barešić za Ideje.hr objašnjava koje je trenutačno stanje AI u zdravstvu, koji su njezini potencijali i koja ograničenja.
Zbog svega što može poći po zlu u razvoju superinteligencije, skepsa nije pretjerivanje, piše Vladimir Lokner razmatrajući moguće scenarije. Utopijski scenarij u kojem je UI podređena ljudskom i planetarnom opstanku nažalost je najmanje izgledan, dok su druga dva scenarija puno izgledniji i puno manje poželjni. Razvoj UI koncentriran je u rukama velikih korporacija, vojno-industrijskih struktura i geopolitičkih aktera, a njihovi su motivi dominacija i profit.
Od svojih najranijih dana, zapadna svijest opsjednuta je paranoidnim ideacijama o vlastitom sunovratu, piše Darko Vinketa. Tiskarski stroj anulirat će rukopis, a s njime i autentičnost pojedinačne psihe. Fotografski aparat ukrast će nam dušu. Čini se da Platonov strah od artificijelnog nikada nije nestao, samo je kroz povijest mijenjao formu s obzirom na zatečeno stanje tehnike.
Potpuna tehnološka neovisnost nije realna u globalnom svijetu, ali zemlje koje žele zadržati kontrolu nad svojim digitalnim prostorom moraju graditi vlastite kapacitete, piše Davor Nikolić. Uvođenje suverene umjetne inteligencije u Hrvatsku moglo bi riješiti probleme javne uprave koji traju već desetljećima.
Za Ideje.hr o umjetnoj inteligenciji govori Ervin Jagatić, direktor proizvoda Infobipa, hrvatske IT kompanije koja posluje u 200 zemalja, zapošljava više od 4 tisuće ljudi i procijenjena je na gotovo dvije milijarde eura. Pitali smo ga kako će završiti ova AI zlatna groznica, je li moguća distopija u kojoj neće biti dovoljno mjesta za sve, zašto je važno da se EU uhvatila u koštac s regulativom AI i što će biti posljedica toga da električna energija postaje ključan ograničavajući faktor razvoja?
Višeagentni modeli, od Schellingovih novčića do MATSim simulacija na računalnim oblacima, pokazuju kako se kompleksni društveni obrasci mogu 'uzgojiti' iz jednostavnih pravila, piše Slaven Smojver. Omogućavaju simuliranje emergentnih ponašanja, a najznačajnija prednost i korist višeagentnih modela je mogućnost izvođenja eksperimenata koje u stvarnosti ne bismo mogli, smjeli ili znali provesti.
Zahvaljujući AI-algoritmima baza riješenih struktura proteina u samo je tri godine narasla sa 100.000 na više od 200 milijuna, piše Marko Močibob. Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za kemiju riješili su jedan od najdugovječnijih izazova biokemije za sve praktične potrebe, no nismo se približili razumijevanju pravila koja upravljaju strukturama proteina. Možda ih neuronska mreža i razumije, no tu je spoznaju nemoguće izvući i prevesti na nama razumljiv način.
U članku o umjetnoj inteligenciji Zvonimir Šikić objašnjava kako se generativni pretrenirani transformatori koriste za stvaranje pisanih sadržaja. Opisuje princip rada i treniranja neuronskih mreža, ali i ograničenja, te zaključuje kako svejedno mogu pokazati da su neke ideje, na prvi pogled nezamislive, ipak zamislive, možda i realne.
U povodu smrti nobelovca Daniela Kahnemana Goran Mihelčić prikazuje njegov znanstveni doprinos izgradnji i razvoju bihevioralne ekonomike, prijateljstvo sa Amosom Tverskim i Richardom Thalerom ali i neprijateljstvo s Gerdom Gigerenzerom. Uz nesaglediv doprinos razumijevanju ljudskog ponašanja Kahnemanova znanstvena djelatnost imala je i svoje duboke padove
Umjetna inteligencija otvara značajne mogućnosti ne samo za otkriće novih proteina i razvoj novih lijekova, već i za personalizaciju medicine, prilagođavanje dijagnoza i terapija kako bi one bile optimalne za pojedinca kojem su namijenjene, piše Tamara Čačev. Automatizacija istraživačkih procedura oslobodila bi stručnjake da se bave kreativnijim dijelom znanstvenih istraživanja, a analiza i sažimanje opširnih informacija mogli bi olakšati interdisciplinarnost i suradnju između različitih specijalizacija unutar srodnih ali različitih područja istraživanja.
Neovisni Odbor direktora tvrtke OpenAI imao je zadaću osigurati da umjetna inteligencija bude na korist cijelog čovječanstva, a ako se pokaže opasnom na vrijeme je zaustaviti, piše Ivan Fischer. No spektakularno je posrnuo. Ispada da razvojem sve umjetne inteligencije danas upravlja kapital, bez ikakvih osigurača i zaštitnih ograda.
Austrijska spisateljica Gertraud Klemm izazvala je pozornost romanom Hippocampus u kojem piše o mizoginiji u književnosti. Caroline Criado-Perez u svojoj je knjizi analizirala kako odsutnost rodno osjetljivih podataka oblikuje moderni svijet, od likova na novčanicama do umjetne inteligencije. Cho Nam-joo svojim je romanom skrenula svjetsku pažnju na stravičnu mizoginiju u Južnoj Koreji, piše Jadranka Pintarić.
Kognitivna inteligencija je daleko precijenjena ljudska osobina, zaključuje Andrijana Mušura Gabor u članku u kojem prikazuje istraživanja o predodžbi umjetne inteligencije na radnom mjestu, koja otkrivaju ponešto i o predodžbi o tome što je čovjek. Kao da je umjetna inteligencija potaknula čovjeka da emocijama prizna drukčiji status od dosadašnjeg
Godišnja konferencija o suvremenim filozofskim pitanjima posvećena je jednom od najznačajnijih suvremenih filozofa
Udruga za promicanje filozofije organizirala je konferenciju iz primijenjene etike koja će biti održana u Zagrebu od 5. do 7. lipnja. Cilj je konferencije da okupi filozofe i znanstvenike iz drugih disciplina koji će prezentirati izlaganja o različitim etičkim aspektima robotike i umjetne inteligencije