s
f i y S

umjetna inteligencija

Najveća prijetnja Europi je Rusija, a čovječanstvu AI
Nema zemlje za starce, ali ima za data centre

15. svibnja 2026. / čita se 5 minuta

Veronika Rešković

U FOKUSU

Nema zemlje za starce, ali ima za data centre

Uz sva već otvorena pitanja o data centru u Topuskom i njegovoj solarnoj elektrani, Veronika Rešković otvara još jedno. Ono o vlasništvu, pritisku na seljake i prijetnji izvlaštenjem, koje je već završilo na Ustavnom sudu, i to baš zbog nesuđenih solarnih elektrana u Zagorju.

17. travnja 2026.

Ivan Fischer

INTERVJU MLADEN VUKMIR

Pravni pogled na AI: Može li umjetna inteligencija biti autor?

O umjetnoj inteligenciji i pravilima koja bi trebala upravljati njome moramo stalno razgovarati i stalno propitkivati, tvrdi odvjetnik i međunarodni stručnjak za pravo intelektualnog vlasništva Mladen Vukmir u razgovoru za Ideje.hr. Redistribucija sredstava koja će se zarađivati kroz AI servise u budućnosti bit će jedno od centralnih pitanja bliske budućnosti, a međunarodni sustav prava intelektualnog vlasništva - nematerijalne imovine općenito - bit će potrebno u cijelosti zamijeniti novim.

17. ožujka 2026.

Ivan Fischer

INTERVJU ANJA BAREŠIĆ

AI će postati sveprisutan kao električna energija

Umjetna inteligencija koristi se u zdravstvu već više od pola stoljeća, no globalni uzlet popularnosti umjetne inteligencije doveo je do znatno veće dostupnosti resursa uz pomoć kojih se mogu razvijati nove aplikacije u zdravstvu. Voditeljica europskog huba za razvoj digitalnih inovacija u zdravstvu Anja Barešić za Ideje.hr objašnjava koje je trenutačno stanje AI u zdravstvu, koji su njezini potencijali i koja ograničenja.

Je li superinteligencija neizbježna i treba li je se bojati? Tri scenarija

6. veljače 2026. / čita se 11 minuta

Vladimir Lokner

UMJETNA INTELIGENCIJA

Je li superinteligencija neizbježna i treba li je se bojati? Tri scenarija

Zbog svega što može poći po zlu u razvoju superinteligencije, skepsa nije pretjerivanje, piše Vladimir Lokner razmatrajući moguće scenarije. Utopijski scenarij u kojem je UI podređena ljudskom i planetarnom opstanku nažalost je najmanje izgledan, dok su druga dva scenarija puno izgledniji i puno manje poželjni. Razvoj UI koncentriran je u rukama velikih korporacija, vojno-industrijskih struktura i geopolitičkih aktera, a njihovi su motivi dominacija i profit.

Pitanje AI-ja je filozofsko pitanje. Što ako je svaka inteligencija umjetna?

2. siječnja 2026. / čita se 32 minute

Darko Vinketa

FILOZOFIJA

Pitanje AI-ja je filozofsko pitanje. Što ako je svaka inteligencija umjetna?

Od svojih najranijih dana, zapadna svijest opsjednuta je paranoidnim ideacijama o vlastitom sunovratu, piše Darko Vinketa. Tiskarski stroj anulirat će rukopis, a s njime i autentičnost pojedinačne psihe. Fotografski aparat ukrast će nam dušu. Čini se da Platonov strah od artificijelnog nikada nije nestao, samo je kroz povijest mijenjao formu s obzirom na zatečeno stanje tehnike.

Suverena umjetna inteligencija. Pitanje izbora ili pragmatična potreba?

18. listopada 2025. / čita se 10 minuta

Davor Nikolić

GEOPOLITIKA I TEHNOLOGIJA

Suverena umjetna inteligencija. Pitanje izbora ili pragmatična potreba?

Potpuna tehnološka neovisnost nije realna u globalnom svijetu, ali zemlje koje žele zadržati kontrolu nad svojim digitalnim prostorom moraju graditi vlastite kapacitete, piše Davor Nikolić. Uvođenje suverene umjetne inteligencije u Hrvatsku moglo bi riješiti probleme javne uprave koji traju već desetljećima.

19. rujna 2025.

Domagoj Novokmet

INTERVJU

Ervin Jagatić: Moramo jačati svijest o AI kako bismo utjecali na nju kroz demokratske mehanizme

Za Ideje.hr o umjetnoj inteligenciji govori Ervin Jagatić, direktor proizvoda Infobipa, hrvatske IT kompanije koja posluje u 200 zemalja, zapošljava više od 4 tisuće ljudi i procijenjena je na gotovo dvije milijarde eura. Pitali smo ga kako će završiti ova AI zlatna groznica, je li moguća distopija u kojoj neće biti dovoljno mjesta za sve, zašto je važno da se EU uhvatila u koštac s regulativom AI i što će biti posljedica toga da električna energija postaje ključan ograničavajući faktor razvoja?

Jednostavna pravila za složeni svijet. Višeagentno modeliranje

4. lipnja 2025. / čita se 14 minuta

Slaven Smojver

RAČUNARSTVO

Jednostavna pravila za složeni svijet. Višeagentno modeliranje

Višeagentni modeli, od Schellingovih novčića do MATSim simulacija na računalnim oblacima, pokazuju kako se kompleksni društveni obrasci mogu 'uzgojiti' iz jednostavnih pravila, piše Slaven Smojver. Omogućavaju simuliranje emergentnih ponašanja, a najznačajnija prednost i korist višeagentnih modela je mogućnost izvođenja eksperimenata koje u stvarnosti ne bismo mogli, smjeli ili znali provesti.

Umjetna inteligencija riješila je najveći problem biokemije, ali – kako? To ne znamo.

14. listopada 2024. / čita se 13 minuta

Marko Močibob

NOBELOVA NAGRADA ZA KEMIJU 2024.

Umjetna inteligencija riješila je najveći problem biokemije, ali – kako? To ne znamo.

Zahvaljujući AI-algoritmima baza riješenih struktura proteina u samo je tri godine narasla sa 100.000 na više od 200 milijuna, piše Marko Močibob. Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za kemiju riješili su jedan od najdugovječnijih izazova biokemije za sve praktične potrebe, no nismo se približili razumijevanju pravila koja upravljaju strukturama proteina. Možda ih neuronska mreža i razumije, no tu je spoznaju nemoguće izvući i prevesti na nama razumljiv način.

Matematika neuronskih mreža. Je li ChatGPT simplificiran model ljudskog mozga?

18. svibnja 2024. / čita se 18 minuta

Zvonimir Šikić

UMJETNA INTELIGENCIJA

Matematika neuronskih mreža. Je li ChatGPT simplificiran model ljudskog mozga?

U članku o umjetnoj inteligenciji Zvonimir Šikić objašnjava kako se generativni pretrenirani transformatori koriste za stvaranje pisanih sadržaja. Opisuje princip rada i treniranja neuronskih mreža, ali i ograničenja, te zaključuje kako svejedno mogu pokazati da su neke ideje, na prvi pogled nezamislive, ipak zamislive, možda i realne.

Izgradnja bihevioralne ekonomike, dva prijateljstva i jedno neprijateljstvo.

1. travnja 2024. / čita se 26 minuta

Goran Mihelčić

IN MEMORIAM DANIEL KAHNEMAN

Izgradnja bihevioralne ekonomike, dva prijateljstva i jedno neprijateljstvo.

U povodu smrti nobelovca Daniela Kahnemana Goran Mihelčić prikazuje njegov znanstveni doprinos izgradnji i razvoju bihevioralne ekonomike, prijateljstvo sa Amosom Tverskim i Richardom Thalerom ali i neprijateljstvo s Gerdom Gigerenzerom. Uz nesaglediv doprinos razumijevanju ljudskog ponašanja Kahnemanova znanstvena djelatnost imala je i svoje duboke padove

Razgovor ugodni umjetne inteligencije i Tamare Čačev.

16. ožujka 2024. / čita se 9 minuta

Tamara Čačev

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Razgovor ugodni umjetne inteligencije i Tamare Čačev.

Umjetna inteligencija otvara značajne mogućnosti ne samo za otkriće novih proteina i razvoj novih lijekova, već i za personalizaciju medicine, prilagođavanje dijagnoza i terapija kako bi one bile optimalne za pojedinca kojem su namijenjene, piše Tamara Čačev. Automatizacija istraživačkih procedura oslobodila bi stručnjake da se bave kreativnijim dijelom znanstvenih istraživanja, a analiza i sažimanje opširnih informacija mogli bi olakšati interdisciplinarnost i suradnju između različitih specijalizacija unutar srodnih ali različitih područja istraživanja.

Slučaj Open AI. Microsoftov izbor između profita i čovječanstva

30. studenoga 2023. / čita se 20 minuta

Ivan Fischer

UMJETNA INTELIGENCIJA

Slučaj Open AI. Microsoftov izbor između profita i čovječanstva

Neovisni Odbor direktora tvrtke OpenAI imao je zadaću osigurati da umjetna inteligencija bude na korist cijelog čovječanstva, a ako se pokaže opasnom na vrijeme je zaustaviti, piše Ivan Fischer. No spektakularno je posrnuo. Ispada da razvojem sve umjetne inteligencije danas upravlja kapital, bez ikakvih osigurača i zaštitnih ograda.

Feminizam u tri romana. Algoritmi koji diskriminiraju na zapadu, borba za goli život u Koreji

20. siječnja 2023. / čita se 15 minuta

Jadranka Pintarić

KNJIŽEVNOST

Feminizam u tri romana. Algoritmi koji diskriminiraju na zapadu, borba za goli život u Koreji

Austrijska spisateljica Gertraud Klemm izazvala je pozornost romanom Hippocampus u kojem piše o mizoginiji u književnosti. Caroline Criado-Perez u svojoj je knjizi analizirala kako odsutnost rodno osjetljivih podataka oblikuje moderni svijet, od likova na novčanicama do umjetne inteligencije. Cho Nam-joo svojim je romanom skrenula svjetsku pažnju na stravičnu mizoginiju u Južnoj Koreji, piše Jadranka Pintarić.

Tržište rada i umjetna inteligencija: ljudi bi radije da ih zamijeni robot nego drugi čovjek. A kolegu – drugi čovjek!

26. listopada 2019. / čita se 4 minute

Andrijana Mušura Gabor

psihologija

Tržište rada i umjetna inteligencija: ljudi bi radije da ih zamijeni robot nego drugi čovjek. A kolegu – drugi čovjek!

Kognitivna inteligencija je daleko precijenjena ljudska osobina, zaključuje Andrijana Mušura Gabor u članku u kojem prikazuje istraživanja o predodžbi umjetne inteligencije na radnom mjestu, koja otkrivaju ponešto i o predodžbi o tome što je čovjek. Kao da je umjetna inteligencija potaknula čovjeka da emocijama prizna drukčiji status od dosadašnjeg

Etika robotike i umjetne inteligencije

13. ožujka 2017.

Ideje.hr

Konferencija

Etika robotike i umjetne inteligencije

Udruga za promicanje filozofije organizirala je konferenciju iz primijenjene etike koja će biti održana u Zagrebu od 5. do 7. lipnja. Cilj je konferencije da okupi filozofe i znanstvenike iz drugih disciplina koji će prezentirati izlaganja o različitim etičkim aspektima robotike i umjetne inteligencije