s
f i y S
Zašto je pravedna reforma visokog obrazovanja i znanosti nemoguća, zbog kronističkih grupa ili oportunizma znanstvenika?

19. travnja 2018.

Ideje.hr

Rasprava od 18. travnja

Zašto je pravedna reforma visokog obrazovanja i znanosti nemoguća, zbog kronističkih grupa ili oportunizma znanstvenika?

Na temelju prezentacije istraživanja o znanstvenom sustavu, koje je pošlo od činjenice sve većeg osiromašenja znanosti i znanstvenika, održana je rasprava u kojoj je sa strane Ministarstva znanosti sudjelovao Marko Košiček, a sa strane Sindikata znanosti Petar Pervan koji je u subotu, 21. travnja, izabran za predsjednika. Što je to izvrsnost? Jesu li indikatori zamijenili ciljeve?

Zašto je pravedna reforma visokog obrazovanja i znanosti nemoguća, zbog kronističkih grupa ili oportunizma znanstvenika?

Na temelju prezentacije istraživanja o znanstvenom sustavu, koje je pošlo od činjenice sve većeg osiromašenja znanosti i znanstvenika, održana je rasprava u kojoj je sa strane Ministarstva znanosti sudjelovao Marko Košiček, a sa strane Sindikata znanosti Petar Pervan koji je u subotu, 21. travnja, izabran za predsjednika. Što je to izvrsnost? Jesu li indikatori zamijenili ciljeve?

Uvodno je dr. sc. Jadranka Švarc iznijela neke već poznate zaključke istraživanja te dodatne uvide u situaciju u znanosti i visokom obrazovanju.

Indikativno je da je za istraživanje dobiven fond od 4800 kuna, da znanstvenici  sve češće sami participiraju u troškovima sudjelovanja na međunarodnim konferencijama, plaćaju printanje materijala itd.

Petar Pervan spomenuo je da je za konzultante za otkup Ine Vlada namijenila pedesetak (ili čak šezdeset) milijuna kuna. (Op. To je pola svote za znanstvene projekte, a nema dvojbe da bi odabrani hrvatski znanstvenici načinili jednako kvalitetnu studiju – uostalom, konzultanti  se i koriste podatcima koje proizvede hrvatska znanost.)

Raspravljalo se o tome što je znanstvena izvrsnost – pribavljanje sredstava (iz EU fondova) ili objavljivanje u prestižnim časopisima, jesu li se znanstvenici prilagodili disfunkcionalnom sustavu, bi li prihvatili promjene pa čak i odricanje od sredstava kad bi buduća raspodjela bila pravedna.

Link na raspravu je:

https://www.youtube.com/watch?v=Jf3Htkb1HJc

Istraživanje su od veljače 2017. do veljače 2018. proveli Jadranka Švarc, Institut Ivo Pilar (koordinatorica), Drago Čengić, Institut Ivo Pilar, Saša Poljanec-Borić, Institut Ivo Pilar, Jasminka Lažnjak, Filozofski fakultet Zagreb, Odsjek za sociologiju i Luka Šikić, Institut Ivo Pilar (I. faza), a u sklopu projekta Reforma znanosti u Hrvatskoj u kontekstu promjene razvojne paradigme.

Iz ovdje dostupnog Sažetka istraživanja izdvajamo sljedeće naglaske:

Velika većina istraživača misli da sustav:

  • ne potiče znanstvenu izvrsnost (75%) već znanstvene mediokritete (72%);
  • proizvodi više znanstvenih zvanja nego što ima radnih mjesta (68%);
  • destimulira znanstvenoistraživački rad i projektne aktivnosti zbog nemogućnosti dobivanja radnog mjesta (71%);
  • podržava klijentizam i ortački akademizam (71%);
  • nepravedno dodjeljuje iste koeficijente plaća za znanstvena i znanstveno nastavno zvanja (64%).
  • blizu 60% istraživača procjenjuje da ima manje sredstava za rad nego prije reforme (od čega 34% bitno manje);
  • između 60% i 80% istraživača nema uopće ili ima nedovoljno sredstava za pojedine znanstvenoistraživačke djelatnosti
  • blizu 60% istraživača ima nimalo ili malo sredstava za materijalne troškove, a blizu 70% istraživača ima nimalo ili malo sredstva za terenski rad i uredsku opremu;
  • 47% istraživača istaknulo je nabavku literature uključujući „full-text“ baze podataka i organizaciju konferencija kao aktivnosti za koje uopće nemaju sredstava;
  • gotovo 60% istraživača tvrdi da je moralo, zbog manjka sredstava, smanjiti opseg i intenzitet svojeg istraživačkog rada

Vezane Ideje.hr

Mekomoćni Gordan Jandroković

5. lipnja 2026. / čita se 6 minuta

Hrvatska politika

Mekomoćni Gordan Jandroković

Analizu hrvatske političke scene kroz portret jedinog čovjeka koji već zna tko će biti novi predsjednik HDZ-a donosi Goran Gerovac.

Goran Gerovac

Prve reakcije na Krležin “Izlet” u Hrvatskoj i Srbiji. Četiri kritičara. Ekavica.

5. lipnja 2026. / čita se 26 minuta

STOGODIŠNJICA IZLETA U RUSIJU (2)

Prve reakcije na Krležin “Izlet” u Hrvatskoj i Srbiji. Četiri kritičara. Ekavica.

Osvrti suvremenika na Krležin "Izlet" ne svode se na njegov umjetnički doseg, nego se izdvajaju i politička pitanja koja je pokrenuo: odnos komunizma i kapitalizma, te Hrvatske i Srbije. U Srbiji se knjiga koristi i kao povod da se zahtijeva uspostava diplomatskih odnosa Kraljevine SHS i Sovjetskog Saveza. Iako nijedan od kritičara nije komunist, nisu krili simpatije za ideje tad već zabranjene Komunističke partije, piše Božo Kovačević u drugom članku o knjizi koja je bila kudikamo više od putopisa - (svjetsko)povijesna ali i aktualna kulturnopolitička rasprava

Božo Kovačević

Oaze mira u pustošima rata: Konstruktivni otpor nasilju 1990-ih

4. lipnja 2026. / čita se 7 minuta

Održanje mira

Oaze mira u pustošima rata: Konstruktivni otpor nasilju 1990-ih

Dvije su se male sredine odlučile ratnih devedesetih godina prošlog stoljeća oduprijeti nasilju i sačuvati zajedništvo - i uspjele. D inka Čorkalo prikazuje knjigu Valentine Otmačić "Oaze mira u pustošima rata: Konstruktivni otpor nasilju 1990-ih u lokalnim zajednicama Gorskog kotara i Tuzle"

Dinka Čorkalo