s
f i y S
Zašto je pravedna reforma visokog obrazovanja i znanosti nemoguća, zbog kronističkih grupa ili oportunizma znanstvenika?

19. travnja 2018.

Ideje.hr

Rasprava od 18. travnja

Zašto je pravedna reforma visokog obrazovanja i znanosti nemoguća, zbog kronističkih grupa ili oportunizma znanstvenika?

Na temelju prezentacije istraživanja o znanstvenom sustavu, koje je pošlo od činjenice sve većeg osiromašenja znanosti i znanstvenika, održana je rasprava u kojoj je sa strane Ministarstva znanosti sudjelovao Marko Košiček, a sa strane Sindikata znanosti Petar Pervan koji je u subotu, 21. travnja, izabran za predsjednika. Što je to izvrsnost? Jesu li indikatori zamijenili ciljeve?

Zašto je pravedna reforma visokog obrazovanja i znanosti nemoguća, zbog kronističkih grupa ili oportunizma znanstvenika?

Na temelju prezentacije istraživanja o znanstvenom sustavu, koje je pošlo od činjenice sve većeg osiromašenja znanosti i znanstvenika, održana je rasprava u kojoj je sa strane Ministarstva znanosti sudjelovao Marko Košiček, a sa strane Sindikata znanosti Petar Pervan koji je u subotu, 21. travnja, izabran za predsjednika. Što je to izvrsnost? Jesu li indikatori zamijenili ciljeve?

Uvodno je dr. sc. Jadranka Švarc iznijela neke već poznate zaključke istraživanja te dodatne uvide u situaciju u znanosti i visokom obrazovanju.

Indikativno je da je za istraživanje dobiven fond od 4800 kuna, da znanstvenici sve češće sami participiraju u troškovima sudjelovanja na međunarodnim konferencijama, plaćaju printanje materijala itd.

Petar Pervan spomenuo je da je za konzultante za otkup Ine Vlada namijenila pedesetak (ili čak šezdeset) milijuna kuna. (Op. To je pola svote za znanstvene projekte, a nema dvojbe da bi odabrani hrvatski znanstvenici načinili jednako kvalitetnu studiju – uostalom, konzultanti se i koriste podatcima koje proizvede hrvatska znanost.)

Raspravljalo se o tome što je znanstvena izvrsnost – pribavljanje sredstava (iz EU fondova) ili objavljivanje u prestižnim časopisima, jesu li se znanstvenici prilagodili disfunkcionalnom sustavu, bi li prihvatili promjene pa čak i odricanje od sredstava kad bi buduća raspodjela bila pravedna.

Link na raspravu je:

https://www.youtube.com/watch?v=Jf3Htkb1HJc

Istraživanje su od veljače 2017. do veljače 2018. proveli Jadranka Švarc, Institut Ivo Pilar (koordinatorica), Drago Čengić, Institut Ivo Pilar, Saša Poljanec-Borić, Institut Ivo Pilar, Jasminka Lažnjak, Filozofski fakultet Zagreb, Odsjek za sociologiju i Luka Šikić, Institut Ivo Pilar (I. faza), a u sklopu projekta Reforma znanosti u Hrvatskoj u kontekstu promjene razvojne paradigme.

Iz ovdje dostupnog Sažetka istraživanja izdvajamo sljedeće naglaske:

Velika većina istraživača misli da sustav:

  • ne potiče znanstvenu izvrsnost (75%) već znanstvene mediokritete (72%);
  • proizvodi više znanstvenih zvanja nego što ima radnih mjesta (68%);
  • destimulira znanstvenoistraživački rad i projektne aktivnosti zbog nemogućnosti dobivanja radnog mjesta (71%);
  • podržava klijentizam i ortački akademizam (71%);
  • nepravedno dodjeljuje iste koeficijente plaća za znanstvena i znanstveno nastavno zvanja (64%).
  • blizu 60% istraživača procjenjuje da ima manje sredstava za rad nego prije reforme (od čega 34% bitno manje);
  • između 60% i 80% istraživača nema uopće ili ima nedovoljno sredstava za pojedine znanstvenoistraživačke djelatnosti
  • blizu 60% istraživača ima nimalo ili malo sredstava za materijalne troškove, a blizu 70% istraživača ima nimalo ili malo sredstva za terenski rad i uredsku opremu;
  • 47% istraživača istaknulo je nabavku literature uključujući „full-text“ baze podataka i organizaciju konferencija kao aktivnosti za koje uopće nemaju sredstava;
  • gotovo 60% istraživača tvrdi da je moralo, zbog manjka sredstava, smanjiti opseg i intenzitet svojeg istraživačkog rada

3. rujna 2026.

INTERVJU IVAN RIMAC

Rimac o Gospiću: Vlast reagira kao u Jugoslaviji – što nije po volji partije, to je “napad na državu”

Politički analitičar Ivan Rimac u razgovoru s Domagojem Novokmetom komentira situaciju uoči najavljenog velikog ekološkog prosvjeda u Zagrebu.

Ne-dizajniranje: dijagnoza jedne zakonske izmjene. Kad ministar Fuchs o znanosti odlučuje neznanstveno

2. rujna 2026. / čita se 17 minuta

Javne politike

Ne-dizajniranje: dijagnoza jedne zakonske izmjene. Kad ministar Fuchs o znanosti odlučuje neznanstveno

Kad resor zadužen za znanost donosi zakone bez podataka, bez analize alternativa i bez procjene posljedica za mlade istraživače, teško je govoriti o slučajnosti. Tekst secira prijedlog izmjena Zakona o visokom obrazovanju i pokazuje kako "hitnost" prikriva odsutnost bilo kakvog sustavnog promišljanja o tome kakvu znanstvenu zajednicu Hrvatska zapravo želi izgraditi.

Volkswagen se trese, Njemačka drhti, a stradati bi mogla – demokracija

2. rujna 2026. / čita se 7 minuta

NJEMAČKA POLITIKA

Volkswagen se trese, Njemačka drhti, a stradati bi mogla – demokracija

Krajem lipnja Njemačku je potresla vijest da jedan od divova njemačke industrije, Volkswagen, razmatra ukidanje čak 100.000 radnih mjesta u idućih nekoliko godina. 4. rujna očekuje se dramatičan sastanak NO kompanije, 6. rujna održavaju se još dramatičniji pokrajinski izbori u Saskoj-Anhaltu.  Pozadinu i posljedice problema u koje je zapala njemačka autoindustrija analizira Jelena Prtorić.