Zašto je potrebno objavljivati znanstvene radove s negativnim rezultatima, zašto je telekomunikacijsko tržište oligopolno

Objavljeni su novi brojevi Društvenih istraživanja, Biochemie medice, Ekonomskog pregleda, Privrednih kretanja i ekonomske politike, Šumarskog lista, Mesa i časopisa Transactions of FAMENA, a i pregled radova s trećeg Dubrovačkog međunarodnog ekonomskog susreta. Što pišu?

Ana Mlinarić, Martina Horvat i Vesna Šupak Smolčić, u najnovijem su broju časopisa Biochemia Medica objavile rad o tome zašto je potrebno objavljivati znanstvene radove s negativnim rezultatima. Problem preferiranja znanstvenih radova s pozitivnim rezultatima u svjetskim znanstvenim časopisima (tzv. publication bias) poznat je desetljećima. Uobičajena objašnjenja za tu neravnotežu su da do nje dolazi dijelom zbog toga što se pozitivne rezultate češće citira, dijelom zbog utrke u atraktivnosti među raznim časopisima, a dijelom i zbog tendencije znanstvenika da u nastojanjima da na neki način opravdaju svoja istraživanja svojim financijerima, rezultate koji ne pokazuju potvrdu hipoteza češće spreme u ladice nego što ih odluče objaviti.

Autorice u svojem radu ističu da neobjavljivanje negativnih rezultata doprinosi „neravnoteži u meta-analizama, što za posljedicu ima krivo informiranje istraživača, liječnika i kreatora politika“. Mlinarić i kolegice dodaju da se na taj način troši i dodatni novac jer se neke već osporene teze ide ponovo istraživati pošto raniji rezultati nisu objavljeni i nisu dostupni znanstvenoj zajednici. One navode i da „neke studije, nasuprot uvriježenom mišljenju, ukazuju da urednici časopisa ne preferiraju pozitivne rezultate“, i dodaju da bi svi ali „posebno istraživači trebali biti svjesni jednake potrebe objavljivanja i negativnih i pozitivnih rezultata“.

Sredinom listopada održan je treći Dubrovački međunarodni ekonomski susret (DIEM, Dubrovnik International Economic Meeting) u organizaciji Sveučilišta u Dubrovniku, a objavljen je i zbornik sa više od šezdeset radova predstavljenih tijekom trajanja konferencije. Osnovna tema susreta bila je „upravljaje poslovnim rastom u volatilnim uvjetima“, a među radovima domaćih i stranih stručnjaka nalazi se i analiza hrvatskog telekomunikacijskog tržišta.

Autorice analize su Danijela Kovačević, Aleksandra Krajnović i Dijana Čičin-Šain s Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru. One ističu da je jedna od najvažnijih karakteristika procesa liberalizacije iz prirodnog monopola stvaranje oligopolističkog tržišta u kojem posluje „manji broj pružatelja pojedine usluge“ koje povezuje „visoki stupanj“ međuovisnosti u aktivnostima svih sudionika na tržištu. Kao drugu važnu karakteristiku autorice izdvajaju pojavu dominantne kompanije na tržištu što joj omogućava „smanjivanje ili sprečavanje razvoja efikasne konkurencije (..) i ponašanje koje uglavnom ne ovisi o konkurentima ili potrošačima i korisnicima“. U analizi domaćeg tržišta telekomunikacija znanstvenice napominju da je „stagnacija na tom tržištu“ u ovom trenutku najoptimističnija opcija i da se unutar samog tržišta u skoroj budućnosti ne trebaju očekivati „veće strateške promjene“.

U Dubrovniku je predstavljen i članak  Daniele Garbin Praničević i Mariette Jele Bućan sa splitskog Eekonomskog fakulteta u suradnji s kolegicom Juditom Peterlin sa Sveučilišta u Ljubljani. Autorice su  ispitale „Imaju li stariji ljudi koristi od digitalnih usluga?“ Zaključke temelje na rezultatima ankete među sedamdeset ispitanika u Hrvatskoj i Belgiji i ističu da u obje države stariji prepoznaju i koriste informatičku tehnologiju „prvenstveno za poslovne svrhe, a puno manje kao izvor zabave“. Dodaju da su rezultati pokazatelj „sporog, ali sigurnog pomaka u smjeru većih koristi od digitalnih usluga omogućenih jačom integracijom informatičke tehnologije u društvo.“

U proteklih tjedan dana objavljeni su i novi brojevi Ekonomskog pregleda Hrvatskog društva ekonomista kao i novi broj časopisa Društvena istraživanja kojeg izdaje Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

U najnovijem broju Privrednih kretanja i ekonomske politike, časopisa zagrebačkog Ekonomskog instituta, na prvu godišnjicu Brexita bilješkom se osvrnula Sandra Švaljek, bivša ravnateljica Instituta i znanstvenica koja se politički angažirala u Zagrebu, upozorivši  da je koji puta potrebno paziti što se želi jer bi se to moglo i ostvariti.

Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu objavio je novi broj časopisa Transactions of FAMENA, objavljen je novi broj časopisa Meso posvećenog tehnologiji i sigurnosti mesa, a izašao je i novi broj Šumarskog lista. Među radovima objavljenim u časopisu kojeg izdaje Hrvatsko šumarsko društvo nalazi se i analiza o financijskim učincima i troškovima u proizvodnji drvnih sortimenata u šumama u državnom vlasništvu. Autor Branko Sitaš, zaposlen u Hrvatskim šumama, poduzeću koje brine o gospodarenju šumama u vlasništvu RH, napominje da se „iz višegodišnjeg pregleda (..) može zaključiti da je u zadnjih deset godina došlo do pada cijena što je u suprotnosti s potražnjom“ za drvom. Sitaš sugerira da bi „formiranjem tržišnih cijena“ došlo do povećanja prihoda, a „samim tim do povećanja ekonomske koristi gospodarenja šumama“. Njegova analiza ukazala je i koje poslovne jedinice unutar Hrvatskih šuma imaju više troškove od prosjeka i dodaje da bi „procesi ujednačavanja i snižavanja“ tih troškova također „doprinijeli povećanju financijskog efekta gospodarenja šumama“.