s
f i y S

27. listopada 2017. / čita se 2 minute

Karlo Vajdić

Što rade hrvatski znanstvenici

U Hrvatskoj se godišnje po stanovniku starijem od 15 popije 12,2 litara čistog alkohola

U posljednjih desetak dana objavljeni su novi brojevi Tehničkog vjesnika, Glasnika Hrvatskog botaničkog društva, Poljoprivredne znanstvene smotre, Europskog časopisa analitičke filozofije, kao i još nekoliko njih s područja medicine i tehnologije

U posljednjih desetak dana objavljeni su novi brojevi Tehničkog vjesnika, Glasnika Hrvatskog botaničkog društva, Poljoprivredne znanstvene smotre, Europskog časopisa analitičke filozofije, kao i još nekoliko njih s područja medicine i tehnologije

Zaposlenici gradske uprave Grada Zagreba ne pokazuju interes ni entuzijazam za projekte koje predlože građani, zaključak je koji se može izvući iz članka koji je napisao slobodni konzultant Miroslav Mađarić, a koji je objavljen u stručnom časopisu International Journal of Digital Technology & Economy. Mađarić analizira pilot projekt „Zagreb – inovativni grad“ koji je započeo u veljači ove godine kad je na internetskim stranicama Grada Zagreba pokrenuta mogućnost da građani daju svoje prijedloge za poboljšanje života i okoline u gradu Zagrebu.

Mađarić se bavi pitanjem odaziva građana na novi projekt, tehnološkim aspektom samog projekta te odgovorom gradskih vlasti na ideje građana. U posljednjem aspektu zaključuje da „postoji značajan potencijal za poboljšanje“ jer u tri mjeseca trajanja pilot projekta „niti jedna ideja – od njih 200 predloženih – nije pretvorena u službeni gradski projekt“. Autor navodi i neke primjere koji dočaravaju nezainteresiranost gradskih vlasti poput činjenice da na pola ideja gradske strukture uopće ne reagiraju u tri mjeseca, da su neki odgovori na inicijative predugački i da sadrže razna opravdavanja, da se prebacuje odgovornost, da se odgovori uopće ne odnose na predložene ideje, itd. International Journal of Digital Technology & Economy objavljuje učilište Algebra, a časopis je prvi put izišao prošle godine.

Novi broj časopisa Hrvatske udruge obiteljske medicine donosi niz članaka iz područja kojima se bave liječnici opće prakse, a među njima je i onaj o pilot istraživanju vezanom uz dijagnosticiranje poremećaja uzrokovanih pijenjem alkohola. Autori David Skandul, Zlata Ožvačić Adžić, Miroslav Hanževački i Dobrislav Šimić su istraživali proporciju osoba u skrbi liječnika obiteljske medicine na području Općine Bednja, u Hrvatskom Zagorju, koji ispunjavaju kriterije rizičnog pijenja, štetnog pijenja ili moguće ovisnosti o alkoholu. U članku autori upozoravaju da usprkos tome što se, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u Hrvatskoj godišnje popije prosječno 12,2 litara čistog alkohola po stanovniku starijem od 15 godina, poremećaji uzrokovani pijenjem alkohola „rijetko se dijagnosticiraju u ordinacijama obiteljske medicine“. Ispitivanje se provelo korištenjem standardiziranog upitnika (AUDIT), a zaključeno je da „značajan udio osoba“ u skrbi liječnika opće prakse ispunjava kriterije rizičnog i štetnog pijenja ili moguće ovisnosti o alkoholu. Autori dodaju i da analiza pojedinačnih dijelova korištenog upitnika „omogućuje rano prepoznavanje i ranu intervenciju liječnika“.

Četvero stručnjaka sa splitskog Pomorskog fakulteta pozabavilo se kapacitetima i spremnošću europskih flota za odgovor na moguće izlijevanje nafte na moru, a poseban naglasak su stavili na situaciju u Hrvatskoj. Merica Slišković, Helena Ukić, Pero Vidan i Goran Jerković svoju su analizu objavili u novom broju časopisa Transactions on Maritime Science kojeg izdaje Pomorski fakultet.

U analizi se navodi da Hrvatska trenutno ima devet brodova koji su u mogućnosti odgovoriti na izlijevanje nafte u Jadranu, a ukupna količina kapaciteta kojom raspolažu je 49,7m3. Autori navode da je njihov raspored povoljan jer Primorsko-goranska županija, gdje se nalazi najveća luka, ima najveći broj takvih brodova, no upozoravaju da potencijalni problem proizlazi iz činjenice da Luka Ploče, druga po veličini teretna pomorska luka u Hrvatskoj, od ove godine nema niti jedno takvo plovilo. Dodaje se i da ne postoje pouzdani podaci koliki su mogući kapaciteti skladištenja takve nafte na obali i preporučuje se da bi Hrvatska legislativnim mjerama trebala „poboljšati bazu podataka aktivne opreme i kapaciteta (..) ili uz pomoć sredstava EU potaknuti kupnju dodatne opreme za odgovor“ u takvim slučajevima.

Uz navedene, u proteklih tjedan dana objavljeno je i novo izdanje Radnih materijala Ekonomskog instituta Zagreb, Glasnika Hrvatskog botaničkog društva kao i časopisa Acta Dermatologica Croatica kojeg izdaje Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Novi broj Europskog časopisa analitičke filozofije objavio je riječki Filozofski fakultet, a pojavilo se i novo izdanje Poljoprivredne znanstvene smotre koju izdaje zagrebački Poljoprivredni fakultet i koja izlazi još od 1887. godine. Strojarski fakultet u Slavonskom brodu objavio je novi broj Tehničkog vjesnika.

Od Epsteina do tehno-oligarha. Kraj demokratske kontrole

12. lipnja 2026. / čita se 16 minuta

slučaj epstein (3)

Od Epsteina do tehno-oligarha. Kraj demokratske kontrole

Jeffrey Epstein nije bio samo seksualni predator već i punopravni sudionik projekta koji danas preoblikuje zapadne demokracije: saveza tehno-oligarha, kriptoanarhista i radikalne desnice koji sebe vide izvan dosega zakona, demokratske kontrole i posljedica vlastitih odluka. Tekst Nataše Babić prati vezu od Epsteinovih emailova Thielu i Bannonu do Andreessenovih manifesta i genetskih butika Silicijske doline i izvodi njihov zajednički - hubris. Kad su zašli u dotad 'božje područje', reagirao je Papa Lav XIV

Vertikala strančarenja

12. lipnja 2026. / čita se 9 minuta

Hrvatska politika

Vertikala strančarenja

Pojam “Vertikala vlasti” 2000. godine inaugurirao je Vladimir Putin. Boris Pavelić pita se je li to stranačka panaceja ili demokratsko prokletstvo koje razara i Hrvatsku.

11. lipnja 2026.

Javno zdravstvo

Što će nam država bez javnog zdravstva?

Dr. Erik Brecelj bio je savjetnik donedavnog slovenskog premijera Roberta Goloba. Njegov tim želio je radikalno promijeniti slovensko zdravstvo i uveo je niz velikih promjena. Što će od svega toga ostati i hoće li dostupno javno zdravstvo preživjeti?