s
f i y S
Teški metali u jadranskoj ribi; stranačka pristranost i povjerenje u demokraciju; od čega boluju u Zagrebačkom holdingu

13. listopada 2017. / čita se 2 minute

Karlo Vajdić

Što radi hrvatska znanost

Teški metali u jadranskoj ribi; stranačka pristranost i povjerenje u demokraciju; od čega boluju u Zagrebačkom holdingu

Izišli su novi brojevi časopisa Medica Jadertina, Hrvatska i komparativna javna uprava, The Holistic Approach to Environment, Jezikoslovlje i Kemija u industriji

Teški metali u jadranskoj ribi; stranačka pristranost i povjerenje u demokraciju; od čega boluju u Zagrebačkom holdingu

Izišli su novi brojevi časopisa Medica Jadertina, Hrvatska i komparativna javna uprava, The Holistic Approach to Environment, Jezikoslovlje i Kemija u industriji

Desetak znanstvenika Zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu i Hrvatske agencije za hranu ispitalo je moguće koncentracije teških metala u ribama ulovljenim u Jadranu. Rad je objavljen u najnovijem izdanju časopisa Medica Jadertina, a rezultati pokazuju da „izmjerene koncentracije nisu povezane s rizikom štetnih posljedica na zdravlje potrošača“.

No, istraživanjem kojim je obuhvaćeno više od sedamdeset uzoraka bijele i plave ribe ulovljene u proljetnom i jesenskom razdoblju, i kojim se ispitivala količina olova, žive, kadmija i arsena, došlo se i do interesantnih informacija. Količina žive bila je viša od maksimalno dopuštene u malom broju uzoraka (4,1%), u bijeloj ribi je žive bilo više nego u plavoj kao što je više žive bilo u ribi ulovljenoj u jesen umjesto u proljeće. Autori također upozoravaju da su „u uzorcima zabilježene relevantne količine arsena, iako količine arsena nisu regulirane hrvatskim propisima“.

Andrija Henjak sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti ispitao je utječe li pripadnost pojedinim političkim opcijama na povjerenje u demokraciju i državne institucije. Temeljem istraživanja na uzorku od tri tisuće ispitanika Henjak zaključuje da je „utjecaj političke pristranosti (..) snažan i statistički značajan i kada je riječ o povjerenju u političke institucije poput Sabora i Vlade i kada je riječ o povjerenju u institucije koje nisu političke, primjerice pravosudni sustav i javnu upravu”.

Henjakovo istraživanje objavljeno je u trećem ovogodišnjem broju časopisa Hrvatska i komparativna javna uprava kojeg izdaje Institut za javnu upravu. Među člancima u ovom broju nalaze se i oni koji se bave suvremenim pristupima zapošljavanja društvenih manjina u javnoj upravi te rad o primjeni vanjskog ugovaranja (tzv. outsourcing) u resoru obrane.

Zavod za istraživanje i razvoj sigurnosti objavio je novi broj stručnog časopisa Sigurnost. Članak čiji su autori Srebrenka Mesić iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te Eos Martinac iz Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom bavi se procjenom rizika radnog mjesta u Zagrebačkom holdingu.

Autorice koje su istraživanjem obuhvatile gotovo 140 ispitanika koje rade na ulicama grada Zagreba zaključuju da je kod gotovo 90% njih utvrđena neka kronična bolest „najčešće u vezi s bolestima mišićno-koštanog sustava“, a trećina ih te svoje kronične bolesti povezuje sa sadašnjim radnim mjestom.

Ovih je dana objavljen i treći ovogodišnji broj časopisa The Holistic Approach to Environment kojeg izdaje Udruga za promicanje cjelovitog pristupa okolišu u kojem je objavljeno nekoliko radova domaćih i inozemnih autora kao i prvi ovogodišnji broj časopisa Jezikoslovlje kojeg izdaje Filozofski fakultet Sveučilišta u Osijeku.

Objavljen je i novi broj Kemije u industriji, časopisa kemičara i kemijskih inženjera Hrvatske, a među temama obrađenim u broju nalaze se ona o primjeni polimera u farmaceutskoj industriji, rad o emisiji plinova tijekom kompostiranja čvrstog otpada, kao i članak o djelovanju tenisica s abrazivno otpornim gumenim potplatima na vježbanje.

Marko Primorac sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i Anto Bajo iz Instituta za javne financije objavili su osvrt na novi prijedlog zakona o financiranju lokalnih jedinica kojeg hvale zbog „novog modela fiskalnog izravnanja“.

Peptidi. Najnovija zaluđenost biohakera

27. svibnja 2026. / čita se 11 minuta

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Peptidi. Najnovija zaluđenost biohakera

Iako već postoji niz klinički ispitanih i odobrenih peptidnih lijekova, internet je preplavljen preparatima čiji je ekosustav izgrađen na korištenju znanstvenog jezika u promociji pseudoznanosti, upozorava Tamara Čačev. Iako su tvrdnje o njihovom potencijalnom učinku biološki moguće, dokle god njihova učinkovitost nije i znanstveno ispitana postoji stvarni rizik poticanja neželjenih procesa u ljudskom organizmu.

Otkriće i sinteza kvantnih točaka. Nobelova nagrada za raskošne boje kvantne kemije

7. listopada 2023. / čita se 8 minuta

NOBELOVA NAGRADA ZA KEMIJU 2023.

Otkriće i sinteza kvantnih točaka. Nobelova nagrada za raskošne boje kvantne kemije

Kemičari Ekimov, Brus i Bawendi nagrađeni su ovogodišnjom Nobelovom nagradom za kemiju za pronalazak i stvaranje nanometarskih kristala poluvodiča, koje Marko Močibob opisuje kao sasvim novu vrstu materijala, čiju građu ne možemo opisati ili razumjeti isključivo na molekulskoj razini. Kvantne točke do danas su postale najsjajniji i možda najrašireniji primjer nanotehnologije.

Antidijabetici. Pomama za novim lijekovima koji značajno pomažu smanjiti tjelesnu težinu

13. siječnja 2023. / čita se 10 minuta

BIOLOGIJA

Antidijabetici. Pomama za novim lijekovima koji značajno pomažu smanjiti tjelesnu težinu

Nova klasa antidijabetika, razvijenih u prošlom desetljeću, ima snažan odjek u medijima otkako su kliničke studije pokazale kako imaju značajan učinak na smanjenje tjelesne mase, piše Tamara Čačev. Potražnja je tolika da je Novo Nordisk lani uložio 1,6 milijardi dolara u gradnju tri proizvodna pogona kako bi zadovoljio potrebe tržišta.