Autorski članci:

17. rujna 2025. / Podcast

PODCAST DOMAGOJA NOVOKMETA

Turudić u Saboru: Građani više vjeruju DORH-u nego EPPO-u

Glavni državni odvjetnik danas podnosi izvještaj u Saboru. Izdvojili smo neke njegove najzanimljivije odgovore zastupnicima, koje muče (ne)suradnja s EPPO-om, slučajevi Žalac i Agrokor, ali i sumnja u namještanje lokalnih izbora. Državni odvjetnik inzistirao je da neće biti procesuiranja odgovornih u DORHu zbog kojih je slučaj Žalac istražen tek nakon što su ga preuzeli europski javni tužitelji, kao ni oni zbog kojih je palo vještačenje u slučaju Agrokor. Oporba mu je poručila da ih pokušava zastrašiti, vladajući su ga hvalili zbog kontroverznog kućnog časopisa "DOOR" .

Domagoj Novokmet

16. rujna 2025. / Članci

KNJIŽEVNOST

Oni ne bi ni mrava zgazili. Trajno aktualan dokument vremena Slavenke Drakulić

Reizdanje izvještaja Slavenke Drakulić sa suđenja ratnim zločincima na tribunalu u Haagu "Oni ne bi ni mrava zgazili" sasvim je pravovremeno, piše Hana Samaržija u svojem osvrtu. Uz neprekidnu umreženost današnjeg društva, nikad nismo imali brojnije dokaze da su krivci koji naređuju ili provode ratne zločine ljudi koji izgledaju poput nas.

Hana Samaržija

12. rujna 2025. / Publikacije

RUSKA POLITIKA

Goli otok i gulazi, Putinova država i njena budućnost. Ruske teme Bože Kovačevića

Analize i komentari Bože Kovačevića razlikuju ga od drugih analitičara svestranošću i realizmom, što je vidljivo i u njegovoj novoj knjizi "Ruske teme", piše Zdenko Duka. Kovačević u knjizi tekstova izvorno objavljenih na portalu Ideje.hr i u tjedniku Express povlači paralele između ruskih Gulaga i Golog otoka, fokusira se na Putinovu Rusiju i rat protiv Ukrajine, te analizira mišljenja stručnjaka o budućnosti Rusije.

Zdenko Duka

11. rujna 2025. / Rasprave

POVIJEST LOGIKE (7)

Propozicijske, monadske i poliadske forme. Kvantifikacija i prirodni jezici

U razradi apstrakata i kvantifikacije, Zvonimir Šikić pokazuje kako se složene tvrdnje prevode u predikatske forme, uvodi pravila prolaza kvantifikatora te dokazuje ekvivalentnost i odlučivost monadske logike, dok ističe da su poliadski predikati izražajniji i da redoslijed kvantifikatora tada postaje presudan.

Zvonimir Šikić

10. rujna 2025. / Podcast

PODCAST DOMAGOJA NOVOKMETA

Je li Ursula von der Leyen dorasla izazovima?

Dvojica bivših hrvatskih ministara vanjskih poslova, eurozastupnici Davor Ivo Stier i Tonino Picula, analiziraju sve ono što je von der Leyen spomenula, ili nije, u današnjem Izvještaju o stanju Unije. Može li se postići bolji dogovor s Trumpom i koliko će uopće ovaj trajati? Jesu li sankcije Izraelu dovoljne, zašto je Srbija preskočena iako se samo dan ranije o njoj raspravljalo u Parlamentu? Stier i Picula osvrnuli su se i na odnose u samom Parlamentu, budući da von der Leyen inzistira na europskom zajedništvu dok su Pučani pokazali spremnost za suradnju i s grupacijama desnijima od sebe kad liberali i socijaldemokrati nisu bili spremni podržati njihove ideje.

Domagoj Novokmet

10. rujna 2025. / Aktualno

POZIV NA PREDBILJEŽBU

Predbilježite se na podcast i YouTube kanal Ideje.hr

Pozivamo vas da se predbilježite na YouTube kanal Ideja i podcast Domagoja Novokmeta u sklopu tog kanala što će vam omogućiti da ste redovito informirani o novim prilozima.

Ideje.hr

5. rujna 2025. / Podcast

PODCAST DOMAGOJA NOVOKMETA

Prijić-Samaržija: Ljudska prava i slobode nisu pitanje ideologije, već dobra i zla

Donedavna rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić-Samaržija u razgovoru s Domagojem Novokmetom otkriva zašto mnogi rektori strane studente doživljavaju kao problem a ne kao priliku, zašto smo kao društvo upali u krizu prosvijećenosti i zašto je na Sveučilištu osnovala Institut za budućnost. Probleme je trebalo početi davno rješavati, a odgovornost je i na akademskoj zajednici, smatra Prijić-Samaržija.

Domagoj Novokmet

5. rujna 2025. / Aktualno

GEOPOLITIKA

Strategija obrnutog Kissingera. Trumpova iluzija unaprijed osuđena na propast

Trumpovi pokušaji da oslabi Kinu preko Moskve - strategija "obrnutog Kissingera" - završavaju jačanjem kinesko-ruske osovine, te slabljenjem spona s transatlantskim partnerima, piše Domagoj Juričić. Kissinger i Nixon prepoznali su trenutak u kojem je postojao jaz Moskve i Pekinga, povijest im je otvorila vrata, no Trump danas zamišlja da vrata postoje ondje gdje ih više nema.

Domagoj Juričić

4. rujna 2025. / Podcast

PODCAST DOMAGOJA NOVOKMETA

Potpredsjednik EP Hojsik o Ficu, Orbanu, Trumpu i stanju u EU

U drugoj epizodi podcasta Ideje.hr, Domagoj Novokmet razgovara s Martinom Hojsíkom, potpredsjednikom Europskog parlamenta. Hojsik je član predsjedništva slovačke liberalne stranke Progresivne Slovensko i stručnjak za okoliš, a ovom prilikom komentirao je strategije i namjere slovačkog premijera Roberta Fica, mađarskog premijera Orbana, Donalda Trumpa i ostalih aktera koji nastoje oblikovati europsku i svjetsku budućnost.

Domagoj Novokmet

4. rujna 2025. / Rasprave

EKONOMIJA

Europsko podatkovno tržište. Pozicija Hrvatske i tri scenarija za budućnost

EU je drugo najveće globalno podatkovno tržište, no SAD, Kina i Japan rastu brže, piše Matea Cvjetković. U izvještaju Europske komisije, IDC-a i The Lisbon Councila ističe se njegova važnost za inovacije, učinkovitost uprave i kvalitetu života, a spominje i Hrvatska, čiji podaci ukazuju na skromnu prisutnost mladih i inovativnih poduzeća.

Matea Cvjetković

2. rujna 2025. / Rasprave

FILMSKA UMJETNOST

Ekstremni film. Penetracija bez hinjenja i prizori seksualnog nasilja od Breillat do Maje Miloš

Složena povijest odnosa filma i seksualnosti suočava nas s pitanjem opravdanosti kategorije “ekstremnog filma” namijenjenog za prikaze neglumljene ili nasilne seksualnosti, piše Hana Samaržija. Unatoč počasnom nagrađivanju i isticanju autorica i autora koji se otvoreno bave seksualnošću, prikazi seksa na filmu ni danas nisu značajnije odmakli od uvjeta kakvi su vladali i 70-ih godina prošlog stoljeća.

Hana Samaržija

28. kolovoza 2025. / Članci

TURIZAM

Zaboravljena Dalmacija. Turistički pogled na razvoj i propast industrije na Jadranu

Razvoj i propast moderne industrije u Dalmacije obrađen je s umjetničke i znanstvene strane, ali je s one turističke zanemaren, kao neželjeno dijete naše povijesti, piše Ante Alerić. Nisu interesantne samo priče iz socijalističkih industrija koje su se devedesetih gasile, već i onaj početni prijelaz iz sitnog obrtništva u nešto što postaje ozbiljna industrija tijekom druge polovice devetnaestog stoljeća, od hidroelektrane Jaruga do šibenskih kapa iz tvornice Ane Matavulj.

Ante Alerić

27. kolovoza 2025. / Rasprave

EKONOMIJA

Koliko su zemlje kandidatkinje blizu članstvu u EU? Usporedbe s Hrvatskom

Proces proširenja EU-a i dalje je tema od velike važnosti. Sara Čulo analizira ekonomske pokazatelje devet zemalja kandidatkinja, u usporedbi s Hrvatskom kao referentnom točkom. EU ne propisuje stroge pragove gospodarskih pokazatelja kao uvjete za članstvo, no spomenuta usporedba kao najvidljiviju otkriva razliku u razini makroekonomske stabilnosti. Kratkoročni uspjesi nisu dovoljni

Sara Čulo

25. kolovoza 2025. / Članci

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Banke sjemenja. Arhive biološke prošlosti i čuvari genetske baštine

Globalni monopol poljoprivrednog sjemenja vodi do genetske uniformiranosti, a lokalne i tradicionalne sorte se marginaliziraju, piše Tamara Čačev. Kako je sigurnost hrane povezana s genetskom raznolikošću, potreba za očuvanjem raznovrsnih sorti sjemenja osviještena je prije više od stoljeća, a današnje banke sjemenja koriste suvremene tehnologije kako bi daleko nadišle pasivno skladištenje.

Tamara Čačev

22. kolovoza 2025. / Rasprave

MATEMATIKA

Novi način brojanja. Algoritam koji čita Hamleta i baca novčiće

Kada brojevi postaju preveliki, brojanje postaje aproksimativno, bez obzira radi li se o životinjama ili ljudima, ili o realnim brojevima zapisanim u arhitekturi računala, piše Aleksandar Hatzivelkos. Nedavno otkriveni CVS algoritam omogućava jednostavnu no dosta preciznu aproskimaciju, uz minimalno korištenje resursa.

Aleksandar Hatzivelkos

20. kolovoza 2025. / Rasprave

NIHILIZAM

Prorok antinatalizma i pjesnik anihilacije. Džentlmen nihilist Albert Caraco

Priča o kraju Alberta Caraca razvija se, ovisno o interpretaciji, u potvrdu toksičnosti njegove životne filozofije, ili u dekadentski trijumf artističke volje, piše Sebastian Kukavica u svojem eseju o jednom od literarno najproduktivnijih nihilista. Plodnost je zločin, vjerovao je Caraco, koji proriče da je moderna civilizacija najveći saveznik anihilacije, jer će dovesti do kataklizme koja će poroditi posljednje ljude.

Sebastian Kukavica

20. kolovoza 2025. / Članci Publikacije

FILOZOFIJA

Freudov razum i Lewisova vjera. Postumna rasprava velikana o Bogu, smislu, ljubavi i smrti

Sigmund Freud i C.S. Lewis se po svemu sudeći nikad nisu susreli, no oksfordski profesor Armand M. Nicholi njihove je stavove o najbitnijim pitanjima života usporedio u knjizi "Postoji li Bog?", piše Zdenko Duka u svojem osvrtu. Iako je u knjizi više prostora posvetio Freudu, zaključujemo da je Nicholiju ljudski bliže Lewisovo stajalište.

Zdenko Duka

14. kolovoza 2025. / Članci Rasprave

PRAVO

Božo Kovačević o Ustavu RH (2). Zabrinjavajuća selektivnost sudaca

Selektivna praksa Ustavnog suda RH jasno je vidljiva u slučaju Sporazuma Vlade i HBK - dokumenta koji Crkvu izuzima iz ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske, piše Božo Kovačević u drugom nastavku svojih osvrta na Ustav i Ustavni sud. Kada to odgovara vladajućima, Ustavni sud preuzima nadležnosti koje mu Ustav izrijekom ne daje, a kada bi trebao ograničiti vlast, poziva se na tobožnju nenadležnost.

Božo Kovačević

13. kolovoza 2025. / Aktualno Članci

AMERIČKA POLITIKA

Skroviti kamp američke elite. Mjesto gdje se ne pišu zakoni, već stvara klima u kojoj nastaju

Bohemian Grove šumsko je odmaralište u Kaliforniji koje jednom godišnje okuplja američku političku i gospodarsku elitu, piše Domagoj Juričić. Grove je navodno mjesto gdje se ritualno pale brige, gdje se ništa ne odlučuje, no primjer pokretanja američkog nuklearnog programa pokazuje kako nije uvijek tako. Danas je ključno pitanje kakav će odnos elita Bohemian Grovea zauzeti prema novom američkom predsjedniku.

Domagoj Juričić

12. kolovoza 2025. / Članci

POVIJEST LOGIKE (6)

Bulovska logika pojmova. Forme, strukture i implikacije

U uvodu u bulovsku logiku pojmova, Zvonimir Šikić povezuje pojmovne i egzistencijske forme, uvodi interpretacije kroz B–strukture i objašnjava kako logičke veze među pojmovima zahtijevaju sofisticiranije testove valjanosti nego što ih nudi istinosno–funkcionalna analiza.

Zvonimir Šikić

8. kolovoza 2025. / Aktualno Članci

NJEMAČKA VOJSKA (II)

Između neonacizma i pauza za ručak. Kakvi će biti njemački ratnici u 21. stoljeću?

Njemačka se mijenja, a Sönke Nitzel može se samo nadati kako će i nova vlada ozbiljno shvatiti zadaću obrane, piše Anđelko Šubić u drugom dijelu pregleda dviju knjiga njemačkog povjesničara. Ratovi u Afganistanu i na Balkanu nisu Bundeswehr približili društvu, a rasprave o vojnoj obavezi i neonacizmu otkrivaju koliko Njemačka još traži odgovor na pitanje što njezini vojnici trebaju biti u 21. stoljeću.

Anđelko Šubić

5. kolovoza 2025. / Aktualno Članci

ARHITEKTURA

Piše li se Magašu loše? Budućnost simbola Splita u rukama politike

Poljudski stadion je pojedinačni prostorni identitet iznimnog značaja, čija inovacija i estetika nadilaze funkciju sportskog objekta, piše Marina Pavković. Stadion je Ministarstvo kulture 2015. upisalo u Registar kulturnih dobara i prepustilo samome sebi, kao i Ministarstvo sporta koje ga je trebalo agilno čuvati. No, nije. Nitko nije.

Marina Pavković

1. kolovoza 2025. / Članci Uncategorized

NJEMAČKA VOJSKA (I)

Njemački ratnici kroz dva svjetska rata. Sramota poraza i militarizacija društva

Povjesničar Sönke Neitzel u svojim knjigama ruši mitove o povijesti njemačke vojske kroz dva svjetska rata i u poslijeratnom periodu, piše Anđelko Šubić u svojem osvrtu. Neitzel analizira odnos društva i države prema vojsci u tom periodu, a u svakom od razdoblja osvrće se i na zločine koje su počinili Nijemci u uniformi.

Anđelko Šubić

30. srpnja 2025. / Članci

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Iskoraci u liječenju rijetkih bolesti i Down sindroma. Terapije tehnologijom CRISPR-Cas9

Do sada je zabilježeno više od 7.000 rijetkih bolesti, od kojih danas boluje preko 300 milijuna ljudi. Tu nije riječ o zanemarivom problemu, piše Tamara Čačev, no većina tih bolesti u svojoj osnovi ima promjenu u nekom od gena, te ih njihove kliničke i genetske razlike čine jednim od najizazovnijih područja u suvremenoj medicini.

Tamara Čačev

24. srpnja 2025. / Publikacije

knjige

Umjetnost je igra za odrasle

„Umijeće stvaranja“ Josepha Nguyena je i svojevrsna knjiga samopomoći za one koji bi željeli a ne znaju kako probuditi vlastitu kreativnost, piše Zdenko Duka. U knjizi "Zašto umjetnost" Brian Eno zaključuje da umjetnici ne dovršavaju umjetničko djelo, nego ga započinju. Ono ima život i bez njih, koji nisu predvidjeli

Zdenko Duka

22. srpnja 2025. / Članci

AFRIKA

Kovčeg čuda na istoku Afrike. Crna magija, drevni animizam i apokrifno kršćanstvo

S više od 80 različitih etničkih skupina, Etiopija je kaleidoskop kultura, vjerovanja, tradicija i običaja, piše Velimir Grgić. U Etiopiji se miješaju vjerovanja u Waka i duhove, sunitski islam, pravoslavno kršćanstvo, dok i dalje opstaju brojni davni rituali koji odražavaju tragove drevnog animizma regije.

Velimir Grgić

17. srpnja 2025. / Rasprave

URBANIZAM

Implementacija politike u prostor. Kako zaustaviti graditeljsku imploziju zagrebačkih blokova

Donjogradski blokovi su specifikum zagrebačkog urbanizma, a tretirati ih kao građevinske parcele koje se pune stambenim zgradama kratkovidno je i štetno za kvalitetu stanovanja, piše Marina Pavković. Sadašnja gradska vlast dobila je novu priliku implementirati u tkivo grada vlastitu "zelenu agendu", zelenu u svakom smislu, od izgradnje novih parkova i zelenih oaza, do stopiranja preizgrađenosti.

Marina Pavković

16. srpnja 2025. / Aktualno

ESTETIKA I POLITIKA

Politički kič – laž s pozicije moći, saveznik autoritarnosti.

Zastupnica Draženka Polović pred ljetno raspuštanje Sabora RH govorila je o tome kako istina ostaje bez glasa, a kič oblikuje kolektivnu sliku stvarnosti.

Ideje.hr

5. srpnja 2025. / Članci

ASTROFIZIKA

Najmoćnije oko čovječanstva. Prvi pogled iz zvjezdarnice Vera Rubin

Zvjezdarnica Vera C. Rubin pratit će sve, od sitnih objekata blizu Zemlje do najudaljenijih galaksija, kako bi pomogla odgovoriti na ključna pitanja o prirodi tamne tvari, tamne energije i širenju svemira, piše Lana Ceraj. Prva znanstvena ustanova nazvana po znanstvenici, zvjezdarnica Rubin donosi novu eru dinamičke astronomije – ne samo mapiranja svemira, već i praćenja njegove promjene kroz vrijeme.

Lana Ceraj

4. srpnja 2025. / Članci

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Nije gotovo kad je gotovo. Zašto Njemačka nije dobila I. svjetski rat

Njemačka je u Prvom svjetskom ratu zabila gol u 80. minuti i imala penal u 85., no svejedno je uspjela izgubiti rat, piše Oleg Maštruko u tekstu o ofenzivi Michael. Njemački imperij, svjestan svog pada, pokušao je promijeniti sudbinu i tijek povijesti. Nisu uspjeli, ali bili su puno bliže nego što mnogi misle.

Oleg Maštruko

3. srpnja 2025. / Članci

INTERVJU

Tehnologija onemogućuje kraj povijesti. Francis Fukuyama o budućnosti demokracije

Trenutno je jedan od najvećih izazova to što se ne možemo složiti ni oko osnovnih činjenica, jer više ne vjerujemo znanosti, ne vjerujemo cijelom sustavu znanja koji smo izgradili kako bismo osigurali pouzdane informacije. A to će biti golem problem za demokracije, rekao je Francis Fukuyama u razgovoru s Domagojem Juričićem.

Domagoj Juričić

2. srpnja 2025. / Članci Rasprave

PRAVO

Božo Kovačević o Ustavu Republike Hrvatske. Građani odgovorniji od većine sudaca

Postojeća rješenja u Ustavu Republike Hrvatske dostatna su da bi Ustavni sud mogao učinkovito postupati u slučaju pojava neustavnosti, piše Božo Kovačević u svojem laičkom pregledu Ustava i Ustavnih zakona. Problem ne leži u instrumentima koji sutkinjama i sucima stoje na raspolaganju, nego u njihovoj volji i odlučnosti da svoj posao obavljaju u skladu s prisegom koju su potpisali.

Božo Kovačević

27. lipnja 2025. / Članci

POVIJEST LOGIKE (5)

Aristotelova silogistika. Jednostavna i jedina simbolička logika kroz dva milenija

Aristotelova silogistika bila je prva formalna logička teorija, a dvije tisuće godina bila je i jedina simbolička logika, piše Zvonimir Šikić. Ona se može svesti na jednostavnu primjenu Vennovih dijagrama, no bitna je kako bi se jasnije predočio napredak na polju logike u proteklih sto pedeset godina.

Zvonimir Šikić

27. lipnja 2025. / Članci

PSIHOTERAPIJA

Psihologija nade. Što je izgubljeno biranjem Freuda umjesto Adlera

Freudov nekadašnji suradnik Alfred Adler insistirao je da terapija ne smije ostati u prostoru unutarnje fascinacije, nego mora voditi do promjene u ponašanju, piše Domagoj Juričić. Unatoč njegovom pozitivnom pristupu konkretnom rješavanju problema, društvo je u većoj mjeri prigrlilo Freudeovu psihoanalizu, model koji se savršeno uklopio u proces industrijalizacije mentalnog zdravlja - terapija postaje proces bez kraja, idealno za industriju koja živi od ponovnih dolazaka.

Domagoj Juričić

25. lipnja 2025. / Članci

FILOZOFIJA

Ekonomske misli antičkih Grka. Oikonomija, put do eudaimonije

Znanost koju danas zovemo ekonomijom tek je mali dio onoga čime se oikonomia bavila u doba antičke Grčke, piše Filip Drača u pregledu knjige "Oikonomia" Etiennea Helmera. Starogrčka perspektiva je gotovo uvijek – bez ijedne poznate iznimke – oikonomiju supsumirala pod širu mudrost dobrog života, te su i njena osnovna pitanja (poput toga što uopće znači biti bogat i je li beskrajno akumuliranje dobara uopće poželjno) bila podložna raspravi.

Filip Drača

22. lipnja 2025. / Aktualno Članci

POPULARNA KULTURA

Smrt fašizmu, sloboda Andoru. Umberto Eco i le Carré u dalekoj, dalekoj galaksiji

Disneyjeva serija Andor je studija opresije kroz povijest, od britanskog kolonijalizma do holokausta, studija načina na koji su oni koji sebe doživljavaju zaslužnim elitama brisali cijele narode i kulture, piše Ivan Fischer. Andor je oda antifašizmu, nevjerojatno aktualna u današnjem geopolitičkom okruženju, kada se doima da demokracije diljem svijeta uzmiču pred populizmom.

Ivan Fischer

13. lipnja 2025. / Članci

POVIJEST

Sukobljeni narativi madridskih groblja. Franco, Pavelić i međunarodne brigade

Primjer Španjolske, a osobito Madrida, zanimljiv je zbog sukoba dvaju narativa o Španjolskom građanskom ratu i frankizmu te načina na koji se oni odražavaju na mjestima posljednjeg počivališta, piše Nikolina Židek. Ona pružaju drugačiju perspektivu na Madrid, Španjolsku i njezinu povijest, ali i na način na koji se ta prošlost isprepliće s našom.

Nikolina Židek

12. lipnja 2025. / Klub Batina Rasprave

OKRUGLI STOL

Nije svaka znanost projektna znanost. Rasprava o novom prijedlogu Nacionalnih kriterija

Sindikat znanosti organizirao je okrugli stol o Nacionalnim sveučilišnim znanstvenim i umjetničkim kriterijima za izbor na radna mjesta, na kojem su uvodno govorili predsjednik Nacionalnog vijeća Hrvoje Buljan, predsjednik Sindikata Tvrtko Smital, te profesor Damir Stanzer. Rasprava je trajala tri sata. Uz niz osjetljivih pitanja jedno od ključnih bilo je može li uopće pravilnik o radnim mjestima biti dobar ako Hrvatska ne zna što želi od svoje znanosti. Moderirao je profesor Dragan Bagić

Ideje.hr

11. lipnja 2025. / Aktualno Članci

GEOPOLITIKA

Može li zapad ratovati a da ne uđe? Ispit na kojem padaju liberalne demokracije

Ruska agresija na Ukrajinu testira sve ono na što su se liberalne demokracije dugo oslanjale: društveni konsenzus, ekonomski kapacitet, moralnu jasnoću i stratešku ustrajnost, piše Domagoj Juričić. Pitanje nije samo može li se rat dobiti bez izravnog sudjelovanja, nego što takav rat otkriva o stanju demokracije danas. Može li se sigurnost graditi na principima, a ne samo oružju?

Domagoj Juričić

10. lipnja 2025. / Aktualno Članci

EU FONDOVI

Gdje je Hrvatska u novim prioritetima EU? Prilika koju je lako propustiti

Dok Unija pokušava osmisliti novi financijski okvir, premostiti tehnološki zaostatak i olakšati pristup fondovima, Hrvatska se suočava s „uskim grlima“, piše Davor Nikolić. Bez jačanja stručnih kadrova i pojednostavljivanja procedura, Hrvatska riskira ostati na dnu EU u iskorištavanju europskih fondova.

Davor Nikolić

6. lipnja 2025. / Članci

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Kromosom koji nestaje. Je li Y bitniji za muško zdravlje ili za ljudski rod?

Strah da će muškarci izumrijeti je neosnovan, no gubitak kromosoma Y u poznijoj dobi muškaraca možda utječe na njihov zdravstveni status, piše Tamara Čačev. Postavlja se pitanje može li se što učiniti da se gubitak kromosoma Y zaustavi ili barem uspori?  Čini se da i ovdje vrijedi univerzalni odgovor koji uključuje zdravi životni stil.

Tamara Čačev

4. lipnja 2025. / Članci

RAČUNARSTVO

Jednostavna pravila za složeni svijet. Višeagentno modeliranje

Višeagentni modeli, od Schellingovih novčića do MATSim simulacija na računalnim oblacima, pokazuju kako se kompleksni društveni obrasci mogu 'uzgojiti' iz jednostavnih pravila, piše Slaven Smojver. Omogućavaju simuliranje emergentnih ponašanja, a najznačajnija prednost i korist višeagentnih modela je mogućnost izvođenja eksperimenata koje u stvarnosti ne bismo mogli, smjeli ili znali provesti.

Slaven Smojver

3. lipnja 2025. / Članci

POREZNA POLITIKA

Skriveni rast poreza u gradovima. Proračun Zagreba dopunili su radnici, umirovljenici i novac iz EU

Zagrebačka gradska vlast u prvom mandatu napravila je neke pametne, opravdane i korisne poteze, od kojih su neki bez daljnjega pomogli stabilizaciji gradskih financija, no njihovo se poboljšanje u velikoj mjeri dogodilo samo od sebe, piše Viktor Viljevac. Skromno povećanje osobnog odbitka u odnosu na ukupni rast plaća dovelo je do porasta poreznog opterećenja od kojeg su profitirali ne samo Zagreb, već i brojni drugi gradovi i općine u Hrvatskoj.

Viktor Viljevac

30. svibnja 2025. / Publikacije Rasprave

GEOPOLITIKA

Rusija bez budućnosti? Pogledi ruskih intelektualaca u emigraciji na svoju domovinu

Autorice i autori članaka u knjizi "At the Vanishing Point in History" ne samo da predviđaju raspad Ruske Federacije kao ishod ruske agresije na Ukrajinu, nego neki od njih iskazuju neskrivenu želju da se upravo to dogodi što je moguće prije, piše Božo Kovačević. Zaokupljeni očekivanjem poraza ruskog imperija zla autori ni na koji način ne problematiziraju zbivanja u pobjedničkom imperiju dobra, a nova realnost odnosa Moskve i Washingtona dovodi u pitanje njihova predviđanja.

Božo Kovačević

29. svibnja 2025. / Aktualno Rasprave

POLITIKA

Pitanje za Možemo! Što Zagreb i Hrvatska moraju postati i gdje stići za 20 godina?

Čemu služe koordinatori stranke? Da odlaze u lokalne organizacije te se tamo naslikavaju poput manekena dajući im verbalnu potporu, pita Stevo Đurašković u analizi perspektive stranke Možemo koja je na lokalnim izborima ostvarila relativno najveći napredak.

Stevo Đurašković

26. svibnja 2025. / Članci

POVIJEST LOGIKE (4)

Formalizacije logike sudova. Frege i Kneale, generatori i testovi

U četvrtom nastavku serijala o povijesti logike, Zvonimir Šikić pokazuje kako su Fregeov modus ponens i minimalna logika evoluirali u Knealeove multiplarne dedukcije koje zatvaraju krug korektnosti, potpunosti i odlučivosti.

Zvonimir Šikić

22. svibnja 2025. / Članci

OSVRTI

Dioniz na ljetovanju. Smrt kritičkog i povratak folklornog.

"Bijeli lotos" nije ni kritika ni apologija klasnog društva, a najmanje od svega serija je satirička prema ljudskoj prirodi koju problematizira, piše Darko Vinketa. Paralele su uspostavljene isključivo na razini vizualno-folklornog, dok je sama radnja sasvim precizno smještena u suvremeni svijet kojim bukte moralni ratovi. kontekst suvremenog svijeta kojim bukte moralni ratovi.

Darko Vinketa

22. svibnja 2025. / Članci Publikacije

URBANIZAM

Poziv na oživljavanje Krešimirca. Prikaz geneze najzelenijeg zagrebačkog trga

Svima koji monografiju ‘Krešimirac’ uzmu u ruke i prolistaju fotografije nekadašnjeg sjaja trga i parka, posjet Krešimirovom trgu i njegovom parku neće biti isti kao prije toga, piše Marina Pavković u osvrtu na monografiju koju potpisuju Dino Igrec i Sonja Leboš. U knjizi nije samo golo navođenje činjenica i kronologija trga, niti mirenje sa stanjem. Radi se o štivu koje ne uljepšava, koje ne romantizira niti podilazi, već zaziva arhitektonsko-urbanističku intervenciju i društveno-programsko djelovanje suvremenosti.

Marina Pavković

19. svibnja 2025. / Članci Rasprave

FILOZOFIJA

Posegnuti iza ruba svemira. Najstariji misaoni eksperiment u filozofiji i znanosti

Od epikurovaca i stoika do Newtona i današnjih filozofa, Arhitin scenarij opstaje kao najdugovječniji misaoni eksperiment zapadne misli, piše Pavel Gregorić. Iako je pogrešno osmišljen i pristran, on nipošto nije beskoristan - da jest, ne bi bio predmet tolikih rasprava i prilagodbi, koje demonstriraju kako su misaoni eksperimenti dragocjeni za spoznaju.

Pavel Gregorić

16. svibnja 2025. / Članci

ARHITEKTURA

Izgubiti se u Materi. Čudo među čudima i pitanje među pitanjima

Matera izgleda kao izmišljen, imaginarni grad koji je slikar reducirao na pročelja, piše Slađana Bukovac u eseju o trećem najstarijem gradu na Zemlji. Matera nije gradnja u klasičnom smislu riječi, ona je otisak, interakcija s krajolikom, „organska arhitektura“ u potpunoj simbiozi s prirodom. Njezini kontrasti fascinantni su prikaz „južnog pitanja“ - sveprisutne misterije bez odgovora koji bi otkrio zašto unutar iste zemlje ili iste regije nastaju tako ekstremne razlike u mogućnostima, sudbinama i mentalitetima.

Slađana Bukovac

15. svibnja 2025. / Članci

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Senshoubyou – bolest pobjede. Samopouzdanje koje vodi u deluziju i poraz

Japanski lideri u Drugom svjetskom ratu privatno su bili svjesni ludila u koje se upuštaju, no u javnosti, na grupnim sastancima pretvarali su se u "jastrebove" koji su se takmičili u ratobornosti, piše Oleg Maštruko u eseju o "bolesti pobjede". Nakon niza spektakularnih pobjeda, Japanci su trebali stati nakon bitke kod Koraljnog mora, no oni su tada krenuli planirati svoju najambiciozniju operaciju dotad, koja će označiti početak kraja njihove dominacije na Pacifiku.

Oleg Maštruko

12. svibnja 2025. / Aktualno Članci

FIZIKA IZBORA

Sraz umjerenosti i razdraženosti. Statistička fizika lokalnih izbora

Stranka koja izgubi ravnotežu između informacije i emocije ne može dugoročno zadržati podršku, objašnjava Davor Horvatić E/I/O model koji je za analizu političke dinamike razvio poljski fizičar Sobkowicz a objašnjava odnos progresivno-liberalnog i konzervativnog političkog bloka i izazove pred trećim, reformskim opcijama.

Davor Horvatić

10. svibnja 2025. / Članci Rasprave

GEOPOLITIKA

Ledeno žarište novog multipolarnog svijeta. Hladni rat za arktičke rute i bogastva

Uz iznimku Tajvana, Arktik je vjerojatno najopasnije mjesto na planetu, na kojem bi moglo doći do direktnog sudara velesila, piše Nataša Babić u analizi geopolitike arktičkog kruga. Globalno zatopljenje izaziva očekivanje otapanja leda, koje donosi prilike poput otvaranja novih pomorskih puteva, te pristup naftnim i mineralnim resursima trenutačno ispod ledenog pokrova. Strateški interesi zemalja arktičkog kruga u izravnom su sukobu, u tijeku je novi proces militarizacije, a područje je dodatno interesantno i zbog sadašnjih i potencijalnih ruta komunikacijskih kabela.

Nataša Babić

6. svibnja 2025. / Članci

LOGIKA

Gödelov ontološki dokaz. Što logika kaže o postojanju boga i njegovim svojstvima

Ontološki dokaz Kurta Gödela logički vodi do Boga koji nužno postoji, piše Zvonimir Šikić. No taj “matematički” Bog dijeli malo toga s božanstvima stvarnih vjera. Međutim, čim dopustimo da pozitivna svojstva variraju, otvara se prostor za pluralnost bogova bližu religijskoj praksi.

Zvonimir Šikić

29. travnja 2025. / Članci

GOSPODARSTVO

Utjecaj sporazuma EU i Mercosura na Hrvatsku. Jeftinije meso za potrošače i udar na proizvođače

Ako se sporazum EU i Mercosura u konačnici i primjeni, na Hrvatsku bi neposredni trgovinski utjecaj bio negativan, ali ne bi mnogo promijenio sadašnje stanje stvari, piše Josip Lučev u svojoj analizi. Nešto jeftinije i nešto dostupnije meso iz Brazila neće nam mnogo pogoršati situaciju, jednostavno zato što se loše nosimo s već aktivnom konkurencijom unutar EU. Proizvodimo tek dvije trećine hrane koju konzumiramo, i to unatoč EU potporama i usprkos tome što u poljoprivredi radi 5% stanovništva, što je relativno mnogo.

Josip Lučev

29. travnja 2025. / Članci Rasprave

GEOPOLITIKA

Dvostruki mit moderne ekonomije. Tržište koje nije slobodno i deficit koji ne boli

U doba planski koreografirane ekonomije i monetarne improvizacije, otvaraju se nova pitanja o granicama moći, ulozi države i stvarnim temeljima održivog kapitalizma, piše Domagoj Juričić. Dva mita – o samo-regulirajućem tržištu i pogubnom deficitu – služe istoj svrsi: maskiranju političke odluke kao prirodne sile. Jedan oslobađa odgovornosti, drugi sputava djelovanje.

Domagoj Juričić

18. travnja 2025. / Članci

FIZIKA

Što su prostor i vrijeme? Poezija ideja fizike na samom rubu ljudske spoznaje

Intuiciji i zdravom razumu usprkos, prostor i vrijeme su svezani, zapetljani, savijeni, uvrnuti, nehomogeni i na razne druge načine deformirani, piše Vladimir Lokner u svojem pregledu aktualnih znanstvenih spoznaja. Na neki način prostor i vrijeme su samo iluzija, zapravo pomoćna sredstva koja ljudski mozak koristi kako bi pojednostavio i strukturirao kompleksne odnose između događaja u našem okolišu te organizirao stvarnost koja se brzo mijenja.

Vladimir Lokner

18. travnja 2025. / Aktualno Članci Rasprave

KINA I CHIMERICA

Pogled u drugi svemir. Najveća nacionalna ekonomija na svijetu, iako još ne najbogatija.

U prvom dijelu članka Karlo Vujeva opisuje što je danas stvarna kineska ekonomija, koja je u svakom pogledu dramatično različita od stereotipa koji su se posljednjih desetljeća ukorijenili na Zapadu. Njezin je udio u svjetskom BDP‑u narastao sa 3 na 19 posto za života jedne generacije. U drugom dijelu opisuje kako se tzv Chimerica, simbiotska veza Pekinga i Washingtona transformira u natjecanje dvaju sustava te ističe da recentni trgovinski rat samo objelodanjuje zaokret međunarodnih ekonomskih, vanjskotrgovinskih i financijskih odnosa koji traje već neko vrijeme

Karlo Vujeva

17. travnja 2025. / Klub Batina

Klub Batina

Siromaštvo zaposlenih raste. Video razgovora o prekarnom radu u Hrvatskoj

Nakon vrhunca 2016 godine, kad je bio najviši u Europskoj uniji, prekarni se rad u Hrvatskoj smanjuje, ali je moguće da se samo transformira, budući da statistika slabo zahvaća imigrante, platformski i agencijski rad i druge nesigurne oblike rada. U isti mah problem je s plaćama zaposlenih i izostankom politike tržišta rada

Ideje.hr

16. travnja 2025. / Članci Publikacije

OSVRTI

Detaljna studija svakodnevice radnika ‘Đure Đakovića’. Nacrt novog socijalističkog čovjeka

Ana Rajković Pejić u svojoj studiji "Plave kute idu na more" detaljno je i zanimljivo obradila svakodnevnicu radnika "Đure Đakovića" u vrijeme socijalizma, piše Enis Zebić u svojem osvrtu. Jedan specifični period u prostoru i vremenu opisuje se bez apologetike ili negacije, uz ekstenzivno korištenje izvora iz državnih i privatnih arhiva, te razgovora sa svjedocima proteklog vremena. Iako je tema "Đuro Đaković", čvrsto je postavljena u širi društveno-politički kontekst.

Enis Zebić

12. travnja 2025. / Uncategorized

Klub Batina

Razgovor pred sezonu. Novi oblici radne nesigurnosti. Prekarni rad.

Ideje.hr organiziraju razgovor o novim oblicima radne nesigurnosti, prekarnom radu. Uvodno će govoriti sociologinja Jelena Ostojić (FFZg), a u razgovoru će sudjelovati Sunčica Brnardić, tajnica za radno pravo u Saveza samostalnih sindikata, Nataša Novaković iz Hrvatske udruge poslodavaca, Katarina Jaklin i Teo Matković, Institut za društvena istraživanja Zagreb, Hajrudin Hromadžić, Filozofski fakultet u Rijeci, Zdenko Babić, Pravni fakultet Zagreb i drugi. Razgovor će se održati u srijedu, 16. travnja od 10:30 sati u Florijana Andrašeca 18a/I, zgrada Nezavisnog sindikata znanosti

Ideje.hr

11. travnja 2025. / Članci

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Upitno oživljavanje izumrlog vuka. Ogledni primjer za razvoj novih biotehnologija

Jesu li znanstvenici uistinu oživjeli izumrlu vrstu vuka ili tek stvorili hibrid koji joj nalikuje, piše Tamara Čačev. Odgovor je jednostavan, no svejedno se radi o impresivnom postignuću genetskog editiranja. Bez obzira na etička pitanja oživljavanja životinja za koje ne postoji niša u današnjem ekosustavu, tvrtka koja je iza pothvata zacijelo neće monetizirati mamute i vukove, već tehnologiju koju je razvila.

Tamara Čačev

10. travnja 2025. / Članci

EUROPSKA POLITIKA

Infiltracija kršćanske desnice u politički mainstream. Sekularni diskurs za klerikalizaciju društva

Kršćanska desnica u Europi usvaja retoriku lišenu teologije i spaja se s moćnim oligarsima iz Rusije i Amerike, piše Sofija Kordić. Pod plaštem tradicionalnih vrijednosti, u formi udruga civilnog društva, širi ograničenja reproduktivnih prava i slabi liberalnu demokraciju, dok se ultrakonzervativne ideje sve lakše probijaju u politički mainstream.

Sofija Kordić

5. travnja 2025. / Članci

PSIHOLOGIJA

Konačna odluka stručnjaka za odluke. Daniel Kahneman otišao je vlastitim izborom

Istraživački opus Daniela Kahnemana, pogotovo više od pola stoljeća istraživanja racionalnosti, donošenje odluka i sreće učinile su ga vjerojatno najkvalificiranijom osobom na svijetu da donese odluku o tome kada je najbolje okončati svoj život, piše Goran Mihelčić. Za razliku od Freuda on nije odlučio umrijeti jer je patio nego zato što je uživao u svojem životu.

Goran Mihelčić

4. travnja 2025. / Rasprave

EKONOMIJA I OBRAZOVANJE

Znamo li vrijednost ulaganja u obrazovanje? Propusti i pogreške u radovima uglednih ekonomista

U recentnim se radovima nekih istaknutih intelektualaca i akademskih ekonomista nalaze ozbiljne nepravilnosti i nedostaci, piše Darko Oračić. Riječ je o pogrešnom prikazivanju sadržaja opusa jednog autoriteta, nenavođenju empirijskih studija koje proturječe tezama autora te navođenju značajne empirijske analize koje u referenci nema. Autori su zaposlenici državnih sveučilišta i zagovornici povećanja državnog financiranja obrazovanja radi smanjenja društvene nejednakosti.  

Darko Oračić

3. travnja 2025. / Aktualno Članci

GEOPOLITIKA

Prodaja neizvjesnosti. Trumpova ‘reality show’ međunarodna trgovinska politika

Dok je Trump podizao svoje tablice s popisom carina, dužnosnici diljem svijeta gotovo su panično tražili ime svoje države, piše Domagoj Juričić. Pravila kao da nema - zemlje koje je optuživao za "pljačku američkih radnih mjesta", prošle su iznenađujuće blago, kao i Meksiko i Kanada. Očito, primarni cilj nije ekonomski već politički, no kakve će carine imati učinak na svjetsko gospodarstvo ne zna još nitko.

Domagoj Juričić

28. ožujka 2025. / Članci

KULTURNI FENOMEN

Gospodin i tat. Sveprisutni arhetip džentlmena lopova

Džentlmen lopov nije samo kriminalac, već je spoj inteligencije i karizme koji se drži strogih osobnih pravila, piše Velimir Grgić u pregledu likova od Rocambolea do Lupina III. Ovaj je arhetip iz popularne kulture doslovno obišao svijet, pri čemu su ga svugdje spremno preuzimali i adaptirali kao svojeg, od Brazila do Kine.

Velimir Grgić

27. ožujka 2025. / Članci

FILOZOFIJA

O smrti, ljubavi, sreći i smislu. A. C. Grayling u potrazi za odgovorom kako živjeti svoj život.

Filozofirati znači naučiti živjeti, a ne samo umrijeti, piše Zdenko Duka o pristupu britanskog filozofa A.C. Graylinga u njegovoj knjizi „Filozofija i život“. Smrt, ljubav, sreća i smisao velike su životne teme koje traže filozofske odgovore, a Grayling smatra da odgovornost za pronalazak smisla pripada isključivo svakom pojedincu.

Zdenko Duka

22. ožujka 2025. / Članci

KULTURNI RAT

Što kome znači ‘woke’. Od ideje buđenja do sukoba koji je podijelio svijet

Ideja 'buđenja' postala je jedno od pitanja koje najsnažnije poralizira suvremeno doba, piše Domagoj Juričić. Pojam se zloupotrebljava sa svih strana, a na koncu sve to vodi do istog rezultata – do zamagljivanja stvarne borbe protiv nejednakosti i gubitka značenja koje je 'woke' nekoć imao.

Domagoj Juričić

21. ožujka 2025. / Članci

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Kolaž mutacija u našim tijelima. Istraživanje somatskog mozaicizma

Danas shvaćamo kako zapis koji dobijemo sekvenciranjem genoma neke osobe zapravo ne predstavlja svaku stanicu njegovog organizma, piše Tamara Čačev. Naša su tkiva poput prekrivača od zakrpa, sastavljenih od većeg broja manjih komadića tkanine, a znanstvenike je posljednjih godina iznenadila količina mutacija prisutnih u zdravim i normalno funkcionirajućim stanicama.

Tamara Čačev

20. ožujka 2025. / Članci

SJEDINJENE DRŽAVE

Dva Trumpova mjeseca. Kraj empatije. Prvi znakovi otpora. Osobna iskustva.

Od Nixona do Reagana, i prije je bilo predsjednika koji su htjeli znatno srezati broj saveznih institucija i zaposlenika, no nitko u Washingtonu nije anticipirao brzinu kojom se taj proces ovaj put odvija, piše Ivo Škorić. Umjesto kroz Kongres, Trump je to odlučio učiniti dekretom, i dozvolom Musku da organizira neprijateljsko preuzimanje sustava za upravljanje zaposlenicima i financijskim sredstvima. Demokrati slabo reagiraju, no prve znakove otpora pokazuje senator iz Vermonta, Bernie Sanders.

Ivo Škorić

16. ožujka 2025. / Podcast

Podcast Domagoja Novokmeta

Vishnya i Tim Maudlin o Americi s Trumpom

Ideje.hr pokrenule su podcast. Domagoj Novokmet razgovara s profesorima s New York University o Trumpovom napadu na demokraciju, akademsku zajednicu, medije, slobodu govora, o strahu. Tko su njegovi glasači? Kako diše krupni business?

Domagoj Novokmet

14. ožujka 2025. / Članci

URBANIZAM

Prostorni branding Zagreba. Od povijesnih perivoja do graditeljske konfekcije

Identitet Zagreba ne stvaraju vizualna rješenja, nego način na koji se prostor osmišljava i koristi, piše Marina Pavković. Sve dok se ne usvoje Izmjene i dopune GUP-a, gradit će se prema još važećim pravilima i sukladno njima izdanim dozvolama, u korist profitnih interesa na štetu javnih, kao što je vidljivo na nizu primjera uništenog prostora i nepostojećeg urbanizma.

Marina Pavković

11. ožujka 2025. / Članci

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Kako pobijediti Ruse u ratu? Razlika između otečestvenaje i zagraničnaje vojne

Ako Rus neku borbu shvaća kao suštinsku, odsudnu i životno važnu, sposobnost tog naroda za samožrtvovanje nadmašuje svaki drugi narod na Zemlji, piše Oleg Maštruko u svojem pregledu bitaka koje su dovele do Tilsitskog mira. S druge strane, kada su Rusi ratove gubili, uglavnom bi ih gubili bez posljedica, a cijenu poraza plaćali bi njihovi saveznici.

Oleg Maštruko

7. ožujka 2025. / Klub Batina

Klub Batina

Video. Predstavljanje knjige Katarine Ott o javnim financijama: Efikasno i pošteno

O knjizi su govorili Branko Stanić iz Instituta za javne financije, Milan Deskar-Škrbić iz Hrvatske narodne banke te urednik knjige i pisac pogovora Željko Ivanković

Ideje.hr

5. ožujka 2025. / Rasprave

INTERVJU

Dijalektički proces proizvodnje smisla. Razgovor s Nadeždom Čačinovič

Ankica Čakardić započela je ovaj razgovor s Nadeždom Čačinovič u njezinom zagrebačkom stanu 21. prosinca 2022 godine, a zaključila elektroničkom poštom 23. lipnja 2024. godine. Dvije su filozofkinje u razgovoru zabilježile teme o kojima razmjenjuju mišljenja posljednjih dvadesetak godina, koliko zajedno rade i prijateljuju, a Ideje.hr ga objavljuju, ljubaznošću autorica, u povodu izlaska knjige "Hrvatske filozofkinje: čitanka" u kojoj je izvorno objavljen.

Ankica Čakardić

5. ožujka 2025. / Članci

GEOPOLITIKA

Geopolitika bez savjesti. Snažni čine što mogu, slabi trpe što moraju

Ukrajina je prema ocjenama mnogih odavno poligon za geopolitičke kalkulacije, a posljednji Trumpov pritisak na Zelenskog potvrđuje, čini se, staru istinu: u svjetskoj areni moć određuje pravila, a moral vrijedi samo dok je koristan. piše Domagoj Juričić.

Domagoj Juričić

24. veljače 2025. / Članci

GEOPOLITIKA

Njemačka: Ono što dolazi ne dolazi polako!

Ekonomske slabosti, unutarnje podjele i geopolitički pritisci spojili su se u savršenu oluju koja bi mogla transformirati Njemačku i EU, piše Domagoj Juričić u svojem osvrtu na rezultate parlamentarnih izbora u Njemačkoj. Postavlja se pitanje ne samo što će se dogoditi u Njemačkoj, već i kako će Europska unija odgovoriti na najozbiljniju političko-ekonomsku krizu svoje ključne članice u posljednjih nekoliko desetljeća.

Domagoj Juričić

22. veljače 2025. / Publikacije

Promocije

Poziv na predstavljanje knjige Katarine Ott

Javne financije - efikasno i pošteno, knjiga Katarine Ott (Naklada Jesenski i Turk), bit će predstavljena u utorak 4. ožujka, od 19:30 sati, u knjižnici Bogdan Ogrizović, u Preradovićevoj ulici 5, u Zagrebu. Uz autoricu, o knjizi govoriti Branko Stanić (Institut za javne financije) i Milan Deskar Škrbić (Hrvatska narodna banka ) te pisac pogovora Željko Ivanković.

Ideje.hr

21. veljače 2025. / Rasprave

POVIJEST BROJEVA

Rimska i arapska notacija brojeva (6). Dva tipa povijesti matematike

Rimske su brojke slijepa ulica iz koje se dalje ne može razviti nikakva matematika, piše Zvonimir Šikić u novom nastavku polemike o povijesti rimskih i arapskih brojki. Osim za logaritme, rimske brojke su kočnica i za druge stvari poput algebre, analitičke geometrije, kalkulusa... za svu matematiku od renesanse na dalje.

Zvonimir Šikić

21. veljače 2025. / Članci

OSVRTI

Nered u kaosu. Bezimeni likovi i srž života u “Sinu čovječjem” Jean-Baptistea Del Amoa

Roman "Sin čovječji" Jean-Baptistea Del Amoa mnogo je više od priče o ljubomori, nasilju u obitelji, toksičnoj vezi, piše Ante Alerić. Autorova namjera odmak je od svih nam ljuski ljudskog bivanja kako bi došao do srži života, ma kako crn on mogao biti. Malo likova, alegorija je jasnija, poruke univerzalnije, na terenu smo mitologije.

Ante Alerić

20. veljače 2025. / Članci

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Vladaju li nama bakterije? Novi pogled na evoluciju organizama

Prirodna selekcija ne usmjerava samo čovjekov genom, već i gene mikroorganizama koji ga nastanjuju, piše Tamara Čačev u tekstu o sintezi znanstvenog pogleda na odnos organizama i njihovih mikrobioma. Bakterije prisutne u ljudima obavljaju cijeli niz važnih životnih funkcija - „treniraju“ naš imunološki sustav, sintetiziraju esencijalne hranjive tvari i sudjeluju u nastanku ili sprečavanju upalnih, neuroloških i metaboličkih poremećaja. Razumijevanje njihove uloge u cjelovitom holobiontu otvara put prema eri u kojoj bi se mikroorganizmima moglo manipulirati na našu korist.

Tamara Čačev

17. veljače 2025. / Članci Publikacije

OSVRTI

Strast u starosti, veze bez ljubavi, nemoć, bolest, smrt. Ono o čemu ne govorimo, a trebali bismo

Koliko nas starost, bolest i smrt brinu, toliko ih ne priznajemo kao nezaobilazne sastavnice života, piše Hana Samaržija u osvrtu na zbirku priča "O čemu ne govorimo" Slavenke Drakulić. Šesnaest priča koje obuhvaćaju motive bolničke svakodnevice, izobličenih partnerstava i prešućenih gubitaka otkrivaju kako se i generacija koja je proživjela intenzivne životne mijene najčešće zaustavlja na sjetnoj sentimentalnosti, izbjegavajući prihvaćanje vlastite ranjivosti.

Hana Samaržija

14. veljače 2025. / Klub Batina Rasprave

Klub Batina

Belgija i Hrvatska. Video konferencije o znanstvenim temeljima umjetne inteligencije.

Konferenciju, koja je održana u srijedu, 12. veljače, u organizaciji Veleposlanstva Kraljevine Belgije, Pugwash Hrvatska i portala Ideje.hr otvorili su veleposlanik Kraljevine Belgije u Hrvatskoj, njegova ekselencija William de Baets, i Zvonimir Šikić, predsjednik Pugwash Hrvatska i suradnik Svjetske akademije umjetnosti i znanosti

Ideje.hr

12. veljače 2025. / Članci

KNJIŽEVNOST

Tragedija Haitija. Sloboda bez bijega iz zemaljskog pakla

Prikazi haićanske revolucije u karipskoj i afričkoameričkoj književnosti sadrže sjenu zle kobi, cikličke povijesti, čak i predestiniranosti za kataklizmu, piše Sebastian Kukavica u analizi djela Dereka Walcotta, Aiméa Césairea i Aleja Carpentiera.

Sebastian Kukavica

6. veljače 2025. / Članci

KNJIŽEVNOST

Hugo Claus. Razmišljanje umjesto pesimizma. Otpor umjesto pasivnosti

Claus je pisac kojem se nećete prestati čuditi, piše Marija Ott Franolić u svojem osvrtu na dva romana belgijskog autora - "Čuđenje" i "Tugu Belgije". Oba djela obrađuju kolaboracionizam u Belgiji u Drugom svjetskom ratu, uz bespoštednu kritiku nemišljenja i ljudske sklonosti idolatriji

Marija Ott Franolić

4. veljače 2025. / Članci

SJEDINJENE DRŽAVE

Trumpova Amerika. Mit o božanskom poslanju i trenutak sudara sa stvarnošću

Živući mit Donalda Trumpa na putu je susreta s neumoljivim testom stvarnosti, piše Domagoj Juričić. Takve priče nisu samo politički fenomen - one su refleksija kolektivnih čežnji i frustracija društva. Hoće li Trumpov narativ opstati ili će postati još jedan primjer političkog mita koji je nadjačala stvarnost, ovisit će o njegovoj sposobnosti da prilagodi svoju viziju novim izazovima.

Domagoj Juričić

4. veljače 2025. / Klub Batina

Klub Batina

Znanstveni temelji umjetne inteligencije. Belgija i Hrvatska u suradnji

U srijedu, 12. veljače od 10:00, Veleposlanstvo Kraljevine Belgije, Pugwash Hrvatska i Ideje.hr organiziraju raspravu o umjetnoj inteligenciji u kojoj će sudjelovati: belgijski veleposlanik William De Baets, zatim Bart De Clerck, Marko Močibob, Jan de Bruyne i Davor Horvatić, uz suorganizatora Zvonimira Šikića. Rasprava će se održati u prostorijama Sindikata znanosti, Florijana Andrašeca 18a/I

Ideje.hr

4. veljače 2025. / Klub Batina

Klub Batina

Promocija mira. Što mogu znanost, religije i mediji.

Izviješće s četvrte konferencije o sigurnosti, znanosti i miru donosi cjelovitu snimku te naglaske iz rasprava o ulozi znanosti, religije i medija u promociji mira

Ideje.hr

30. siječnja 2025. / Članci

AGROKEMIJA I GMO

Patentiranje sjemenja i nove genomske tehnike. Velike tvrtke protiv malih uzgajivača

Budućnost poljoprivrede ovisi o sjemenju otpornom na ekstremne vremenske uvjete, no većina patentiranog sjemenja fokusirano je na otpornost na herbicide ili povećanje prinosa, pišu Jelena Prtorić i Gabriela Galindo. Iako u Europi više nije moguće patentirati biljke dobivene prirodnim procesima, velike tvrtke patentirale su prije ukidanja te mogućnosti brojna svojstva koja se mogu pronaći u prirodi, što stvara probleme za male i organske uzgajivače. Nadolazeća EU regulativa o novim genomskim tehnikama mogla bi, strahuju kritičari, pokrenuti novi val patentiranja.

Jelena Prtorić / Gabriela Galindo

27. siječnja 2025. / Rasprave

POVIJEST BROJEVA

Rimska i arapska notacija brojeva (5). Od računanja prstima do postupka na papiru. Materijalna sredstva i razvoj matematike.

U prvom dijelu članka Željko Ivanković prepričava dosadašnju raspravu o zamjeni rimskih brojeva/brojki arapskima, a zatim raspravu proširuje teorijom kognitivne arheologinje Karenleigh Overmann koja posebnu pažnju u formiranju koncepta broja posvećuje materijalnim sredstvima među kojima je i notacija. Ivanković ističe da razvoj nije bio skokovit, od otkrića do otkrića nego postupan i dugotrajan te postavlja pitanje koja je komponenta pozicijske notacije bila presudna za kasnija matematička otkrića

Željko Ivanković

21. siječnja 2025. / Klub Batina

Konferencije

Četvrta međunarodna konferencija o sigurnosti, znanosti i miru. Poziv

Konferencija će se održati na engleskom, 22. siječnja od 10:00, putem zooma i uživo u prostorijama Nezavisnog sindikata znanosti u Zagrebu, Florijana Andrašeca 18a/I

Ideje.hr

21. siječnja 2025. / Članci

MEĐUNARODNA POLITIKA

Trumpov izazov za status quo. Doba snažnih turbulencija

Donald Trump se vraća u Bijelu kuću u trenutku kada svijet već balansira na rubu brojnih neizvjesnosti, piše Domagoj Juričić. Godina pred nama donosi dinamično i nepredvidivo globalno okruženje u kojem će geoekonomija igrati ključnu ulogu a Hrvatska, kao mala i otvorena ekonomija, mora prepoznati trendove i prilagoditi se.

Domagoj Juričić

21. siječnja 2025. / Članci

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Kriza plodnosti u modernom društvu. Kako geni utječu na naš reproduktivni potencijal

Sve manji natalitet u modernim društvima dijelom je rezultat socijalno oblikovanih životnih izbora, no i biološki čimbenici mogu igrati značajnu ulogu, piše Tamara Čačev. Osim genetskih utjecaja na stvaranje i sazrijevanje spolnih stanica ili na formiranje fetusa, na plodnost oba spola mogu utjecati i endokrini disruptori - plastika, pesticidi i kemikalije koji su u značajnoj mjeri prodrli u sve oko nas, pa i nas same.

Tamara Čačev

17. siječnja 2025. / Članci Rasprave

MAKROEKONOMIJA

(Ne)usklađenost hrvatskog poslovnog ciklusa s poslovnim ciklusom europodručja. Je li HNB manipulirao rezultatima svojeg istraživanja radi uvođenja eura?

Hrvatsko se gospodarstvo trenutačno suočava s visokom inflacijom, kojoj nimalo ne pomaže monetarna politika ECB-a, piše Viktor Viljevac. Analize su još 2017. pokazivale upitnu usklađenost hrvatskog poslovnog ciklusa s onim u eurozoni, ali je HNB forsirao drukčiji zaključak. Uz pitanje bi li s manje inflacije standard građana i gospodarstvo prolazili bolje ili lošije, ideja aktualne vlade o ograničavanju cijena pojedinih proizvoda možda je i najbolji odgovor na inflaciju.

Viktor Viljevac

15. siječnja 2025. / Članci

POVIJEST LOGIKE (3)

Logička korektnost, potpunost i kompaktnost. Gentzenov IF-sustav i Bethova semantička stabla

U trećem nastavku serijala o logici, Zvonimir Šikić fokusira se na pojmove logičke korektnosti, potpunosti i kompaktnosti, te predstavlja pravila i definicije za konstrukciju Bethovih semantičkih stabala.

Zvonimir Šikić

8. siječnja 2025. / Publikacije

OSVRTI

Mussolini danas. Moderna borba protiv fašizma i populizma. Žarišta u Hrvatskoj

Za Antonia Scuratija, Mussolini je bio ne samo začetnik fašizma, nego i onoga što danas zovemo suverenističkim populizmom, piše Enis Zebić u svojem osvrtu na knjigu "Fašizam i populizam. Mussolini danas". U Hrvatskoj nema musolinizma, ali ima suverenističkog populizma. Međutim, dok je u Italiji riječ o populizmu krajnje desne provenijencije, u Hrvatskoj on obuhvaća znatno širi politički spektar.

Enis Zebić

7. siječnja 2025. / Članci

AZIJSKA KULTURA

Feminističke vampirice i leteće glave. Čudovišta folklora jugoistočne Azije

Tisućljetni folklor i mitologija širom Azije obiluju ženskim osvetničkim duhovima i monstruoznim ženama, piše Velimir Grgić. Od Indije do Filipina i Japana, azijski folklor nerijetko opisuje žene koje tek nakon smrti (ili čarobne preobrazbe) zadobivaju kontrolu nad svojim tijelom – postajući simbol otpora spram normi i patrijarhalnog društvenog poretka.

Velimir Grgić

27. prosinca 2024. / Članci

Kronika

Moraš li trčati da bi ostao na mjestu!? Darko Polšek o prošloj i očekivanjima za sljedeću godinu

Manirom 'nepouzdanog gotičkog kroničara' Darko Polšek u prvom dijelu pregleda 2024. godine bilježi tko nas je sve napustio, obljetnice značajnih događaja i osoba, dobitnike prestižnih nagrada u svijetu i u nas, najznačajnije knjige, tehnološka dostignuća i prirodne katastrofe. Drugi je dio politički i komentatorski. Iako po vlastitim riječima nesklon 'filozofiranju' kroniku završava riječima: Očekuj nevjerojatno!

Darko Polšek

27. prosinca 2024. / Publikacije

FILOZOFIJA

Vječnost zarobljena u djeliću sekunde. Eidetička hipoteza života nakon smrti

Strangeweather nas nastoji uvjeriti u temporalni relativizam u kojemu a) postoje i druga psihofiziološka stanja sa svojim doživljajem vremena, b) nijedno psihofiziološko stanje nema istinitiju percepciju vremena od ikojeg drugog. Mozak čovjeka koji je umro i raspao se prije 3000 godina više ne postoji za nas, ali bi samome sebi mogao i dalje biti stvaran, prepričava Filip Drača Eidetic Afterlife Hypothesis koja se koristi uvidima neuroznanosti ali je zapravo o percepciji vremena

Filip Drača

23. prosinca 2024. / Članci Publikacije

ASTROBIOLOGIJA

Potraga za vanzemaljcima. Biopotpisi i tehnopotpisi. Znanost nasuprot pukih nagađanja

Tekuća istraživanja egzoplaneta i njihovih atmosfera vode nas prema novoj fazi potrage za izvanzemaljskim životom, piše Dario Hrupec. U osvrtu na „Malu knjigu o izvanzemaljcima” Adama Franka, analizira kako su rigorozni znanstveni standardi, biopotpisi i tehnopotpisi zamijenili stare mitove o NLO-ima, približavajući nas mogućim novim spoznajama o našem mjestu u svemiru.

Dario Hrupec

22. prosinca 2024. / Članci Publikacije

OSVRTI

Kad smo preusmjerili želje, nastala je civilizacija. Da bi opstali moramo ih osvijestiti

Čovjekova je sreća često posljedica zadovoljenja njegovih želja, ali to isto zadovoljstvo može voditi do novih izvora patnje, piše Zdenko Duka u osvrtu na knjigu "Filozofija želje" Frédérica Lenoira. Od ranih filozofa do suvremenih neuroznanstvenih teorija, Lenoir istražuje kako naučiti preusmjeravati žeđ za posjedovanjem, pronalazeći ispunjenje u razvoju autentičnih odnosa i poštovanju života.

Zdenko Duka

20. prosinca 2024. / Članci

SJEDINJENE DRŽAVE

Trump imenuje najbogatiji kabinet u povijesti i ohrabruje one koji uzimaju pravdu u svoje ruke

Trumpova vizija nije posve antiradnička, različita je od neoliberalne tržišne ortodoksije, koje su se obje vodeće političke stranke držale posljednjih pola stoljeća, piše Ivo Škorić pred inauguraciju novog starog američkog predsjednika. No u njoj će neproporcionalno veći dio tereta tranzicije iz demokracije elita u narodnu diktaturu podnijeti slabe manjine, na primjer imigranti i transrodne osobe. Najgore je što je Trumpovo uspješno izigravanje pravne države znatno pridonijelo jačanju nepovjerenja u sustav i osnažilo trend uzimanja pravde u vlastite ruke.

Ivo Škorić

19. prosinca 2024. / Klub Batina Rasprave

Razgovori

Useljenici ne ugrožavaju hrvatski identitet nego ga jačaju

Što ih bolje upoznaju Hrvatima su radnici iz dalekih zemalja bliži; Latinoamerikancima hrvatskog porijekla hrvatska putovnica pomaže da se slobodno kreću Europskom unijom i naseljavaju u drugim europskim zemljama (Španjolskoj)

Ideje.hr

18. prosinca 2024. / Uncategorized

Klub Batina

Kako Hrvatska dočekuje useljenike

U četvrtak, 19.prosinca, u 10:30, u Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu, Ideje.hr i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja organiziraju razgovor o imigraciji u Hrvatsku. Dragan Bagić, s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, uvodno će ocijeniti dosadašnju imigracijsku politiku te argumentirati koji su preduvjeti za suvislu integraciju useljenika, a daljnjoj će raspravi svojim komentarima pridonijeti predstavnici poslodavaca, sindikata, sociolozi, demografi, ekonomisti ...

Ideje.hr

17. prosinca 2024. / Članci Publikacije

OSVRTI

Zbogom društvenim mrežama. Digitalni minimalizam Cala Newporta

Između ekonomije pažnje i algoritama koji se prema korisnicima odnose kao prema proizvodu, potiče se nastanak ovisničkih obrazaca o društvenim mrežama, piše Hana Samaržija u osvrtu na knjigu "Digitalni minimalizam" Cala Newporta. Umjesto nekontroliranog skrolanja, Newport nudi pragmatičan pristup: ograničiti broj informacija i interakcija online kako bismo dosegli kvalitetnije forme života.

Hana Samaržija

13. prosinca 2024. / Članci Publikacije

OSVRTI

Što radikalni desni pokreti pružaju mladima? Promjene koje oblikuju budućnost Europe

U knjizi "Living Right" Angieszka Pasieka istražuje što mladi traže i nalaze u krajnje desnim pokretima, piše Domagoj Juričić. Iako zanemaruje utjecaj društvenih mreža, knjiga je ozbiljan poziv na refleksiju o snazi radikalnog nacionalizma među mladima. Ipak, njezinu neutralnost i suzdržanost pri vrednovanju određenih radikalnih ideja čitatelj koji dolazi s moralnim otporom prema desničarskom ekstremizmu može protumačiti kao manjak kritičkog stava i - slabost

Domagoj Juričić

13. prosinca 2024. / Članci Publikacije

Osvrti

Acemoglu i Johnson rade istu grešku kao i Engels i Marx. Industrijska revolucija, plaće i broj stanovnika

Današnji kritičari prve faze industrijske revolucije, kao što su nobelovci Acemoglu i Johnson, imaju isti problem koji su imali njezini klasični kritičari poput Engelsa i Marxa – teško uklapaju činjenicu o tadašnjem velikom porastu broja stanovnika u svoje negativno viđenje kapitalizma, piše Darko Oračić. Riječ je o ponavljanju pogrešne kritike. Djelovanje kapitalističke industrijalizacije na položaj radnika bilo je pozitivno, ali je poništeno posljedicama rasta stanovništva. 

Darko Oračić

10. prosinca 2024. / Uncategorized

RASPRAVE

Znanost i autorsko pravo

U četvrtak, 12. prosinca u 10:00, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja organizira u Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu, raspravu 'Autorsko pravo: prepreka ili prijatelj otvorene znanosti'.

Ideje.hr

10. prosinca 2024. / Rasprave

RASPRAVE

Svijet nakon ‘neoliberalne hegemonije’. O vrijednosti neke stvari najbolje sudimo – kada smo je izgubili.

'Neoliberalizam' nije statičan sustav (poput onih koje zazivaju njegovi kritičari): on je pojedincima, narodima i državama omogućio najrazličitije vrste kreativnosti, i ponajviše – pravo na pogreške, istaknuo je Darko Polšek u svojem govoru na Slovenskim politološkim danima. Autoru je posebno bilo stalo da se naglasi koliko je neoliberalizam "povrh stvaranja bogatstva bio važan u kreiranju mira i razmjerno stabilnog međunarodnog poretka."

Darko Polšek

9. prosinca 2024. / Članci

NOBELOVA NAGRADA ZA KNJIŽEVNOST 2024.

Han Kang. Pogled na diktaturu i patrijarhat Južne Koreje. Ekonomsko čudo plaćeno krvlju

Nasilje, rodna nejednakost, cenzura i raspad obiteljskih i društvenih odnosa nisu tek podcrtani povijesnim činjenicama, već i duboko ukorijenjeni u sadašnjost Južne Koreje, piše Jadranka Pintarić. Kroz prizmu književnosti ovogodišnje nobelovke Han Kang, koja suptilno i odlučno progovara o šutnji i nevidljivim žrtvama, otvara se prostor za bolno suočavanje s kolektivnim traumama i promišljanje nužnih promjena.

Jadranka Pintarić

8. prosinca 2024. / Iz medija

RASPRAVE

Video: Zašto je mali udio hrvatskih sveučilišta u otvorenoj znanosti

Otvorena znanost je odgovor na prezatvoreno postupanje s autorskim pravom kod publikacije znanstvenih djela, objašnjeno je na okruglom stolu na kojem su sudjelovali Iva Melinščak Zlodi, Romana Matanovac Vučković, Mirko Planinić i Miroslav Rajter

Ideje.hr

6. prosinca 2024. / Članci

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Problemi riznica DNA podataka. Kineski pristup genomskom suverenitetu

Nadmetanje za genomske baze podataka prelazi granice država i kontinenata, piše Tamara Čačev. Dok se američke tvrtke suočavaju s problemima curenja podataka, kineska tvrtka BGI sustavno prikuplja genome svjetskih građana, dok Kina istovremeno brižno skrbi o vlastitom “genomskom suverenitetu” i postavlja izazove europskim i svjetskim regulatornim okvirima.

Tamara Čačev

5. prosinca 2024. / Klub Batina

Klub Batina

Pravo u svakodnevici: od negative u pozitivu i dalje. Ili natrag?

Unatoč očitim manama koje izazivaju nepovjerenje i čak nevoljkost građana da se s njim pobliže upoznaju, pravosudni sustav opire se javnim kritikama, spomenuto je o razgovoru o istraživanju Pravo u svakodnevici čije je pesimistične, optimistične, iznenađujuće i očekivane rezultate predstavila autorica Sanja Barić

Ideje.hr

4. prosinca 2024. / Rasprave

URBANA EKONOMIKA

Usporedba Beč – Zagreb. Javni prijevoz, korištenje prostora, lokalne politike i stanovanje

Rast broja stanovnika, ali i rast životnog standarda rezultira sve većom potražnjom za stambenim prostorom, što stvara permanentan pritisak na rast cijena nekretnina, piše Josip Tica. No, na dostupnost stambenog prostora moguće je utjecati nizom faktora, od prometne infrastrukture do prostornog planiranja, što postaje jasno vidljivo u usporednoj analizi Zagreba i Beča.

Josip Tica

29. studenoga 2024. / Uncategorized

Klub Batina

Sanja Barić: Pravo u svakodnevici

U srijedu, 4. prosinca od 10:30, u Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu (Sindikat znanosti), Sanja Barić, profesorica na Pravnom fakultetu u Rijeci predstavit će rezultate međunarodnog istraživanja Pravo u zajednici. Uz prof. Barić u razovoru u organizaciji Kluba Batina/Ideje.hr sudjelovat će sa zagrebačkih institucija: Jelena Budak, Ekonomski institut, Viktor Gotovac, Pravni fakultet, Nikola Baketa, Institut za društvena istraživanja, Darko Šeperić, Savez samostalnih sindikata i drugi.

Ideje.hr

28. studenoga 2024. / Članci

BIOGRAFIJA VEĆESLAVA HOLJEVCA

Od Titovog generala do prvog prozvanog nacionalista. Čovjek koji je oblikovao moderni Zagreb

Iako je najpoznatiji kao posljeratni gradonačelnik Zagreba, radi se tek o manjem dijelu ispunjenog, ali i tragično kratkog života Većeslava Holjevca. Njegova biografija iz pera Željke Godeč generacijama koje nisu živjele za njegova vremena donosi niz informacija o čovjeku bogatom duhom, inovativnošću, hrabrošću i nepresušnim marom, piše Marina Pavković u svojem osvrtu.

Marina Pavković

27. studenoga 2024. / Članci

POVIJEST BROJEVA

Jesu li rimski brojevi zbilja jednostavniji? Odsustvo povijesnih dokaza

U nastavku rasprave o povijesnom prelasku s rimskih na arapske brojeve, Zvonimir Šikić odgovara Aleksandru Hatzivelkosu na tezu da su rimski brojevi bili jednostavniji za korištenje neobrazovanom pučanstvu, ukazujući kako ne postoje dokazi da se metoda množenja "ruskog seljaka" koristila u Srednjem vijeku ili Renesansi.

Zvonimir Šikić

20. studenoga 2024. / Klub Batina

Klub Batina

Izbori i birači: Sve ka nešto a ništa

Stabilnost hrvatskog biračkog tijela egzemplarna je u Europi. O tome kako birači odgovaraju na izazove promjena na stranačkoj sceni (neke su vrlo važne stranke nestale, druge još važnije su u usponu) te na institucionalne promjene (ulazak u Europsku uniju) razgovaralo se u Klubu Batina u povodu zbornika Hrvatski birači: 30 godina političkog ponašanja i mišljenja, koji su objavile Političke analize

Ideje.hr

20. studenoga 2024. / Članci

POVIJEST BROJEVA

Jednostavnost je prednost rimskih brojeva. Egipatsko množenje i intuitivno zbrajanje

Rimski brojevi bili su jednostavniji i intuitivniji za opću populaciju, koja je stoljećima bila slabo obrazovana u Europi, piše Aleksandar Hatzivelkos u svojem doprinosu raspravi zašto je tranzicija s rimskih na arapske brojeve trajala gotovo pet stotina godina. Osnovne matematičke operacije s rimskim brojevima - zbrajanje, oduzimanje i množenje - zahtijevale su korištenje znatno manje informacija i znatno nižu razinu apstrakcije od arapskih brojeva.

Aleksandar Hatzivelkos

14. studenoga 2024. / Uncategorized

Razgovori

Evolucija hrvatskog birača.

U srijedu, 20. studenoga, u 11:00, Ideje.hr/Klub Batina oraniziraju razgovor o zborniku 'Hrvatski birači – 30 godina političkog ponašanja i mišljenja' u izdanju Fakulteta političkih znanosti. Zbornik će predstaviti urednici Kosta Bovan i Višeslav Raos, a u razgovoru kojim se približavamo kraju superizborne godine i predsjedničkim izborima sudjelovat će istaknute istraživačice i istraživači suvremene političke i društvene zbilje

Ideje.hr

13. studenoga 2024. / Članci

GLAZBA

Zajednička pjesma dviju Koreja. Evolucija ariranga kroz ratove, podjele i umjetničke forme. Svjetski fenomen

Korejska tradicionalna pjesma arirang je na prijelazu iz 19. u 20 stoljeće služila kao inspiracija radnicima u Seulu, no preobrazila se u himnu boraca protiv japanske okupacije, iako su je sve vrijeme slušali i okupatori, piše Velimir Grgić. Glazba i stihovi u brojnim su verzijama prolazili preobražaje koji su reflektirali patnju i nade Koreanaca, upijali trendove suvremene glazbe, širili se svijetom i izronili kao rijetko zajedničko kulturno obilježje obiju Koreja.

Velimir Grgić

9. studenoga 2024. / Članci

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Bitka kod Manzikerta. Početak sunovrata imperija koji tada nitko nije prepoznao

Povijesno najznačajniji sukob Seldžuka i Bizanta bila je taktički jednostavna, gotovo banalna bitka, piše Oleg Maštruko. Tadašnji kroničari posvetili su joj samo par usputnih opaski, i tek je s odmakom stoljeća povjesničarima postalo jasnije kako se radilo o prekretnici, katastrofi koja je pogurnula Istočno rimsko carstvo na put nezaustavljivog propadanja, iako je poživjelo još četiri stoljeća.

Oleg Maštruko

8. studenoga 2024. / Članci

MEĐUNARODNA POLITIKA

Prva godina vlasti ‘argentinskog Trumpa’: Živjela sloboda, dovraga! Mjere i otpor.

U prvih godinu dana na vlasti Javier Milei nije oporavio argentinsko gospodarstvo, no uveo je brutalne rezove u javne službe, zdravstvo, znanost i kulturu, piše Nikolina Židek. Zvijezda je međunarodne desnice, družio se s Muskom i Trumpom, te je donio zakon kojim olakšava stranim tvrtkama iskorištavanje argentinskih prirodnih resursa. Za to vrijeme, 53% stanovništva živi u siromaštvu, a milijun djece svake večeri ide spavati gladno. Prirodno, jača i otpor Mileijevim potezima

Nikolina Židek

7. studenoga 2024. / Aktualno Rasprave

Američki izbori 2024

Duboke i već dugotrajne promjene SAD-a će se nastaviti, nezaustavljivo

Kompromis je bio srž američkog političkog sustava, a danas je gotovo nepostojeći, napisao je Domagoj Juričić prije predsjedničkih izbora ali su uvidi i dalje vrijedni. Juričić izdvaja društvene i političke trendove koji dovode do erozije zajedničkog identiteta, zajedničkog narativa i percepcije stvarnosti. Riječ je o kulturnim i raskolima među federalnim jedinicama, o ideološkoj polarizaciji, društvenim podjelama, ekonomskoj nejednakosti. Dugo se mijenja i globalna američka pozicija. Pred zemljom je da se redefinira ako bi htjela postići stabilnost i ponovo osvojiti lidersku poziciju

Domagoj Juričić

7. studenoga 2024. / Klub Batina

Razgovori

Bosna i Hercegovina: Sve ovisi o volji velikih sila. Video.

U organizaciji Foruma za vanjsku politiku, Kluba Batina (Ideje.hr), a u prostorijama Nezavisnog sindikata znanosti, upravo na dan pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Državama, održan je razgovor o budućnosti Bosne i Hercegovine u kojem su, uz moderiranje Bože Kovačevića, sudjelovali Ines Sabalić, Žarko Primorac, Sead Turčalo (video-vezom iz Sarajeva) i Igor Davidović. U nastavku je snimka razgovora

Ideje.hr

4. studenoga 2024. / Uncategorized

Razgovori

Razgovor o mogućem budućem uređenju Bosne i Hercegovine.

Portal Ideje.hr i Forum za vanjsku politiku organiziraju tribinu 'BiH - Kakva ako ne dejtonska?', koja će se održati u prostorijama Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, u Ul. Florijana Andrašeca 18a/I, u srijedu, 6. studenog 2024., s početkom u 14.00 (očekivani završetak je u 15.30).

Ideje.hr

3. studenoga 2024. / Članci

RASPRAVE

Razum i osjećaji. Jesu li fanatici izrazito emotivne ili krajnje usredotočene osobe?

Ambivalencija između fanatizma kao pada u regresivno stanje, s jedne strane, i kao uzdizanja u višu ili božansku dimenziju, s druge nalazi se već u Antici i kasnije ponavlja, piše Martino Rossi Monti u članku koji je pripremio na temelju uvodnog izlaganja na predstavljanju zbornika Fanaticism koji je uredio. Snimka cijelog predstavljanja u organizaciji Ideja.hr na kraju je ovog članka.

Martino Rossi Monti

31. listopada 2024. / Članci

KNJIGE

Povijest, specificnosti kapitalizma i nova rodna podjela rada

Knjiga 'Napuknuće prirode' Frana Radonića Mayra istražuje povijesne i društvene razloge razdvajanja prirode i društva u modernom dobu, piše Filip Drača. Radonić Mayr zaključuje kako je upravo kapitalizam stvorio koncept prirode kao nečega eksternaliziranog, neovisnog o ljudskom društvu i bez vlastite inteligencije. U tim okolnostima reproduktivni rad žena ima, u usporedbi s prethodnim epohama patrijarhata, dodatne svrhe, uz ostale i pojeftinjenje radne snage

Filip Drača

31. listopada 2024. / Članci

KNJIŽEVNOST

Heliogabal u 19. stoljeću. Simbol propasti Rimskog Carstva i zapadne civilizacije

U drugom eseju o prikazu Heliogabala u povijesnim i književnim izvorima, Sebastian Kukavica osvrće se na dva dekadentna romana s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Lombardova "Agonija" naglašava Carevu narav i bogat stil kao odjeke propasti civilizacije, dok Couperusovo "Brdo svjetlosti" Heliogabala prikazuje i kao umjetnika i mučenika koji kroz vlastite ekscese razotkriva raspad Rimskog Carstva.

Sebastian Kukavica

29. listopada 2024. / Članci

NOBELOVA NAGRADA ZA EKONOMIJU 2024.

Ulazak politologije u ekonomsku znanost. Kina opovrgava

Nobelova nagrada za ekonomiju Acemogluu, Robinsonu i Johnsonu potpuno je logična, piše Josip Lučev u pregledu njihovih najvažnijih članaka. U ekonomsku su znanost unijeli teme i probleme koji tradicionalno spadaju u domenu politologije, no neke su njihove ideje suviše pojednostavljene i ne poklapaju se uvijek sa stvarnim razvojem

Josip Lučev

26. listopada 2024. / Klub Batina Publikacije Rasprave

Razgovori

Snaga naših uvjerenja nije dokaz njihove čestitosti. Fanatizam.

U povodu nedavno objavljenog zbornika Fanaticism, u izdanju Instituta za filozofiju, Ideje.hr organizirale su razgovor o knjizi i fenomenu.

Ideje.hr

25. listopada 2024. / Aktualno

VANJSKA POLITIKA

Bijeg Rusa na Zapad. Lako je napustiti zemlju, teško je naći trajni dom

Nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, baltičke države i Češka posebno su se zalagale za stroža vizna ograničenja za ruske državljane, smatrajući da bi njihov slobodan ulazak predstavljao sigurnosnu prijetnju, piše Sofija Kordić. Dok Mađarska ublažuje vizna ograničenja za ruske radnike, a u Srbiji se stvaraju zajednice ruskih ekspata, češka liberalna stranka STAN predlaže amandman kojim bi se Rusi morali odreći ruskog državljanstva kako bi dobili češko.

Sofija Kordić

25. listopada 2024. / Rasprave

MATEMATIKA

Ključni problem rimskih brojeva. Razvoj prirodnih logaritama

Glavni problem sustava rimskih brojki je što nije imao nikakav sistematski način prikaza razlomaka, te je bio potpuno neprimjeren za precizne izračune u astronomiji, kao i za razvoj prirodnih logaritama, piše Zvonimir Šikić u reakciji na tekst Željka Ivankovića o knjizi Stephena Chrisomalisa o povijesti brojevnih sustava. Ističe kako su se još u antici za takve izračune koristili pozicijski brojevni sustavi.

Zvonimir Šikić

18. listopada 2024. / Uncategorized

RASPRAVE

Fanatizam. Razgovor o knjizi i fenomenu.

U srijedu, 23. listopada, Ideje.hr organiziraju razgovor o fanatizmu u povodu zbornika Fanaticism, koji je objavio Institut za filozofiju. Uvodno će govoriti urednik Martino Rossi Monti, a sudjelovat će još Tatjana Milovanović, Darko Polšek, Dalibor Milas, Božo Kovačević i drugi. Od 10:30, u Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu.

Ideje.hr

17. listopada 2024. / Članci

SLIKARSTVO I ARHITEKTURA

Umjetnik, otok i estetika. Ljubav Lanzarotea i Césara Manriquea

César Manrique se formirao kao umjetnik u Madridu i New Yorku, no vratio se na rodni otok gdje je njegov rad, pod utjecajem prirodnih fenomena i minimalističkog krajolika, stvorio temelj za očuvanje otočkog identiteta, piše Nataša Hrupec. Kroz svoju arhitekturu i skulpture prenosio je ideju o skladu između prirodnih elemenata – vjetra, vulkana i oceana – i ljudske kreativnosti.

Nataša Hrupec

17. listopada 2024. / Članci

POVIJEST

Rimski car Heliogabal. Ludi nimfoman, princ anarhije ili esteta, radikalni individualist

U dva će eseja Sebastian Kukavica opisati kako je u antičkim i modernim izvorima i umjetničkim obradama prikazivan rimski car Heliogabal. Prvo je bio predstavljan kao simbol dekadencije, čiji ekscentrični stil i anarhične reforme, poput kultnog štovanja boga Sunca, odražavaju propast i anarhiju u kasnom Rimu. U kasnijoj revalorizaciji antičkih izvora Heliogabal je žrtva imperijalne propagande, čija je demonizacija poslužila kao književna inspiracija za dekadentne romane s kraja 19. stoljeća.

Sebastian Kukavica

15. listopada 2024. / Rasprave

RASPRAVE

Razgovor o umjetnoj inteligenciji. Jednostavno, a kompleksno. Uvijek završi na etici.

O umjetnoj inteligenciji u suvremenom društvu govorili su matematičari Blaženka Divjak, Zvonimir Šikić i Tvrtko Tadić (koji trenutačno radi za Microsoft) te filozof Tomislav Bracanović, koji je zapravo govorio prvi, ali su svi drugi govornici i diskutanti implicite ili eksplicite postavljali filozofska pitanja, nerijetko etička.

Ideje.hr

14. listopada 2024. / Članci

NOBELOVA NAGRADA ZA KEMIJU 2024.

Umjetna inteligencija riješila je najveći problem biokemije, ali – kako? To ne znamo.

Zahvaljujući AI-algoritmima baza riješenih struktura proteina u samo je tri godine narasla sa 100.000 na više od 200 milijuna, piše Marko Močibob. Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za kemiju riješili su jedan od najdugovječnijih izazova biokemije za sve praktične potrebe, no nismo se približili razumijevanju pravila koja upravljaju strukturama proteina. Možda ih neuronska mreža i razumije, no tu je spoznaju nemoguće izvući i prevesti na nama razumljiv način.

Marko Močibob

13. listopada 2024. / Uncategorized

RASPRAVE

Umjetna inteligencija u suvremenom društvu, prilike i izazovi

U utorak 15. listopada, u 10:00, u Ulici Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu, razgovor o umjetnoj inteligenciji u suvremenom društvu organiziraju Pugwash Hrvatska, Svjetska akademija umjetnosti i znanosti i Ideje.hr. Razgovor će se moći pratiti na YouTube kanalu Nezavisnog sindikata znanosti https://www.youtube.com/@nszvo/streams

Ideje.hr

13. listopada 2024. / Članci

NOBELOVA NAGRADA ZA FIZIKU 2024

Što fizika ima s umjetnom inteligencijom? Nagrada koja je podijelila stručnjake

Ovogodišnja Nobelova nagrada iz fizike pokazuje spoj ljudske kreativnosti i briljantnu demonstraciju snage fizikalnih modela, piše Davor Horvatić. Iako je jedan dio fizičara revoltiran i smatra da je nagrada rezultat pretjerane fascinacije umjetnom inteligencijom, drugi tvrde da je riječ o opravdanom priznanju za revolucionarna postignuća.

Davor Horvatić

9. listopada 2024. / Članci

NOBELOVA NAGRADA ZA MEDICINU I FIZIOLOGIJU 2024.

MikroRNA. Otkriće novog mehanizma upravljanja genima

Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za medicinu ili fiziologiju, Ambros i Ruvkun, otkrićem mikroRNA otvorili su novo poglavlje u razumijevanju kako stanice koordinirano grade složene organizme, piše Tamara Čačev. Otkriće je od presudne važnosti za shvaćanje nastanka mnogih bolesti, ali i za razvoj novih terapija.

Tamara Čačev

3. listopada 2024. / Rasprave

GEOPOLITIKA

Pet scenarija budućnosti Rusije nakon Putina.

Nitko od brojnih stručnjaka specijaliziranih za SSSR nije predvidio vrijeme i način svršetka Hladnoga rata, piše Božo Kovačević u osvrtu na knjigu "Expert´s Scenarios for Russia´s Future". Ne bi li pokazali da su učili na greškama svojih prethodnika, sovjetologa, 25 kremljologa oblikovali su pet vrsta predviđanja o budućnosti Rusije. od raspada Federacije do Rusije kao kineskog satelita. Autori u zborniku, međutim, ne uzimaju u obzir činjenicu da je Rusija stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, niti da ima goleme količine nuklearnog oružja.

Božo Kovačević

30. rujna 2024. / Članci

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Biološki strojevi. Stvaranje robota iz tkiva čovjeka

Od ksenobotova nastalih iz embrionalnih stanica žaba do samosastavljajućih antrobotova izrađenih iz tkiva čovjeka, biološki roboti obećavaju novi pristup liječenju bolesti i značajan doprinos regenerativnoj medicini, piše Tamara Čačev. Osim za popravak oštećenja unutar organizma, mogli bi se koristiti i za razne druge svrhe poput čišćenja mora od mikroplastike, u personaliziranoj medicini, a u daljoj budućnosti možda bi mogli i ciljano hvatati stanice bakterija ili tumora u organizmu.

Tamara Čačev

25. rujna 2024. / Rasprave

ŠTO JE LOGIKA (2)

Logika sudova. Kondicionali, bikondicionali i implikacije

U drugom nastavku serijala o logici, Zvonimir Šikić proširuje teorijske temelje logike sudova funkcijama kondicionalom i bikondicionalom, te pojašnjava logički pojam implikacije unutar IF-sekventi.

Zvonimir Šikić

21. rujna 2024. / Publikacije

FILOZOFIJA

Povratak Spinoze. Filozofija prirode i uma u razdoblju klimatskih promjena

Sukob dva filozofa 17. stoljeća ponovno je aktualan s obzirom na odnos suvremenog čovjeka spram svijeta, prirode i životinja, ističe Filip Drača u osvrtu na knjigu Genevieve Lloyd, "Reading Spinoza in the Anthropocene". U prvom se dijelu osvrta prikazuje Descartesov dualizam čovjeka i prirode, koji - prema Lloyd - prožima suvremenu zapadnu svijest, slijedi Spinozina reakcija, a na kraju upućuje na njezinu relevantnost za današnje pokušaje redefiniranje čovjekova mjesta u prirodi.

Filip Drača

20. rujna 2024. / Rasprave

NEJEDNAKOST

Dvaput je dvaput. HNB opet ustanovio ekstremnu nejednakost dohodaka kućanstava

U Hrvatskoj je jedna od najvećih nejednakosti u Europi uspješno normalizirana, komentira Željko Ivanković rezultate najnovije HNB-ove ankete o imovini i financijama kućanstava. Stoga pravo istraživačko pitanje više nije kolika je, kako je nastala ni u čemu se sve manifestira, nego kako je visoka nejednakost prihvaćena kao normalna?

Željko Ivanković

19. rujna 2024. / Članci

INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

Fotonika u susjedstvu. Prilika za tehnološki zamah u Hrvatskoj

Suradnja između FER-a i imec-a, potvrđena Memorandumom o razumijevanju, odražava sve veću važnost poluvodičke industrije za globalnu ekonomiju, piše Ivo Špigel. U razgovoru s dekanom FER-a Vedranom Bilasom i profesorom Adrianom Barićem, Špigel otkriva kako ova suradnja i osnivanje hrvatskog Centra kompetentnosti za poluvodiče otvaraju vrata hrvatskim stručnjacima za sudjelovanje u naprednim tehnološkim projektima, te stvaranju prilika za razvoj hrvatskih startupova i tehnoloških stručnjaka u mikroelektronici.

Ivo Špigel

18. rujna 2024. / Publikacije

MATEMATIKA

Zašto je arapskim brojevima trebalo vise od pola milenija da zamijene rimske?

Stephen Chrisomalis u knjizi Reckonings istražuje zamjenu rimskih brojeva arapskima kao složen proces koji je trajao više od pet stoljeća, osporavajući uvjerenje da su arapski brojevi prihvaćeni isključivo zbog efikasnosti, piše Željko Ivanković. Koristi se uvidima iz lingvistike, kognitivne znanosti i povijesti kako bi objasnio okolnosti promjene notacije brojeva, pri čemu otvara put potpunijem razumijevanju povijesti i značenja matematičkih koncepata poput - nule.

Željko Ivanković

16. rujna 2024. / Aktualno

URBANIZAM

Nama u rukama vjerovnika. Budućnost nekadašnje robne kuće Kastnera i Öhlera

Robna kuća nije i ne može biti trgovački centar, piše Marina Pavković u tekstu o povijesti Name i aktualnoj inicijativi za njezino očuvanje, u kojoj i sama sudjeluje. Sve europske metropole, od Pariza i Londona do Beča i Berlina, čuvaju svoje robne kuće u centru grada. Ima li Gradska uprava volje i vizije pronaći način kako bi se priča o najstarijoj robnoj kući na našim prostorima završila sretno?

Marina Pavković

13. rujna 2024. / Rasprave

FILOZOFIJA

Od marksizma do Londonske škole ekonomije. Shearmur o životu i nasljeđu Imre Lakatosa

Lakatosova filozofska karijera započela je pod utjecajem Hegela, Georgea Polye, Georgea Lukácsa i Poppera, a razvila se kroz interakcije s intelektualnim krugom na Londonskoj školi ekonomije, piše Jeremy Shearmur. Lakatosov rad ostavio je značajan trag u filozofiji znanosti, no nakon njegove smrti na vidjelo su izašli i kontroverzni detalji o djelovanju u ratnoj i posljeratnoj Mađarskoj.

Jeremy Shearmur

12. rujna 2024. / Članci

POVIJEST

Vitez utopije kaosa D’Annunzijeve Rijeke. Ideali rizika i žrtve u životu Guida Kellera

D'Annunzijev "Tajnik akcije" Guido Keller bio je pogonsko gorivo ekscentrične avanture "ratnika i pjesnika" u Rijeci, utjelovljenje anarho-sindikalizma, ezoterije i hedonizma, piše Velimir Grgić o danas malo poznatom talijanskom pilotu, avanturistu i političkom aktivistu. Kellerova jedinstvena mješavina hedonizma, anarhizma i vojnog junaštva očitava se u nizu dokumentiranih detalja iz njegovog života, iz kojih je izrasla legenda koja i danas fascinira.

Velimir Grgić

5. rujna 2024. / Članci

POVIJEST

Iznimna vremena i iznimne vođe. Diktatori i demokrati koji su oblikovali modernu Europu

Britanski povjesničar Ian Kershaw kroz dvanaest eseja o fascinantnim političkim ličnostima 20. stoljeća pokušava pronaći odgovor na pitanje stvaraju li društvene okolnosti lidere i koji preduvjeti određuju vrstu vlasti kojom će vladati, piše Zdenko Duka u osvrtu na knjigu "Osobnost i moć". Od Lenjina do Kohla, preko de Gaullea, Franca, Tita i Thatcher, Kershaw se pita bi li ostavili traga u povijesti da je kontekst u kojem su došli na vlast bio drukčiji.

Zdenko Duka

2. rujna 2024. / Članci

PUTOPIS

Amerikanci na Balkanu. Povratak u prošlost Ive Škorića. Usporedbe

Kako to izgleda kada se naturalizirani Amerikanac iz šuma i planina Vermonta privremeno izmjesti natrag na brdoviti Balkan kojeg je napustio prije više od trideset godina, otkriva Ivo Škorić u tekstu koji predstavlja odmak od njegovih uobičajenih analiza društva i politike u SAD-u. U društvu sina, Škorić obilazi daleku rodbinu i stare prijatelje, prolazi kroz povijest svoje obitelji i nekadašnje države, uočava drastične razlike u odnosu na život u Americi, ali i neočekivane sličnosti.

Ivo Škorić

29. kolovoza 2024. / Rasprave

FINANCIJE

HNB će i dalje puniti rekordne profite banaka i proračunu uskraćivati stotine milijuna eura

Inflacija se standardno suzbija tako da centralna banka poveća kamatne stope po kojima banke od nje posuđuju, a onda banke povećaju kamate na kredite, usporavaju ekonomiju i ograničavaju rast cijena. Posljednji se val inflacije suzbija na isti način iako je došao u povijesno jedinstvenim okolnostima, u kojima banke ne plaćaju kamate centralnoj banci, nego ona njima, zahvaljujući čemu ostvaruju nezabilježene profite. U Hrvatskoj je sve to rezultat, uz ostalo, politike očuvanja tečaja. Viktor Viljevac opisuje posljedice te situacije i zauzima se za dodatno oporezivanje banaka koje je već uvedeno u 12 zemalja Europske unije.

Viktor Viljevac

28. kolovoza 2024. / Članci

POVIJEST

Socijalizam na američkoj pšenici i talijanskim lakim notama. Osvrt na knjigu Anite Buhin

Knjiga "Jugoslavenski socijalizam „sa okusom mora, sa okusom soli“" temeljito i dobro analizira mediteranizaciju jugoslavenske popularne kulture, piše Enis Zebić u svojem osvrtu. Iako nedostaje kontekstualizacija ekonomske krize i političkih tenzija u Jugoslaviji, Anita Buhin kroz tri studije opsežno opisuje ključne probleme popularne kulture u socijalističkom društvu.

Enis Zebić

23. kolovoza 2024. / Publikacije

EKONOMIJA

Neizvjesnost u ekonomiji nije samo nespoznatljiva, nego je to i ono što će netko napraviti

Ni stotinu godina nakon što je Frank Knight opisao razliku između rizika i neizvjesnosti, potonja nije inkorporirana u razumijevanje ekonomskih zbivanja, piše Željko Ivanković u osvrtu na knjigu "Uncertainty and Economics: A Paradigmatic Perspective" Christiana Müllera-Kademanna. Iako se snažno hvata ukoštac s ekonomskom neizvjesnošću, knjiga ostaje zarobljena u pretpostavku da cijene reflektiraju sve ekonomske informacije, i propušta uočiti da ekonomija nije autonomna od politike i tehnoloških promjena, koji su također izvor neizvjesnosti

Željko Ivanković

22. kolovoza 2024. / Članci

FILOZOFIJA

In memoriam Alvin Goldman. Čovjek koji je epistemologiju otvorio svijetu

Nedavno preminuli analitički filozof Alvin Goldman pretvorio je epistemologiju u disciplinu relevantnu za svakodnevnu praksu, piše Hana Samaržija o "ocu društvene epistemologije". Povezao je epistemologiju s društvenim i kognitivnim znanostima, jačajući joj relevantnost analizom stvarnih uvjeta spoznaje.

Hana Samaržija

21. kolovoza 2024. / Članci

KNJIŽEVNOST

Intelektualac je uvijek samosvjesni odmetnik. Osvrt na dvije knjige Nenada Popovića

U svojem osvrtu na knjige "Život s njima" i "Ukrajinski dnevnik" Nenada Popovića, Jadranka Pintarić se pita tko danas sluša intelektualce. Popoviću je, nalazi, dužnost govoriti za onoga koji nema ili mu se ne daje glas, ali i da neprestano sumnja, propituje i traži odgovore.

Jadranka Pintarić

16. kolovoza 2024. / Članci

POVIJEST

Posljednji vic komunizma. Skriveni humor za vrijeme vladavine Envera Hoxhe

Albanija je jedna od važnih zanemarenih tema iz vremena hladnog rata, a Stefan Çapaliku poduzeo je važan korak za afirmaciju ove teme, piše Božo Kovačević u pregledu Çapalikuove knjige o antirežimskom humoru za vrijeme komunizma u Albaniji. Kroz "Jokes of Albanian Communist Days", Çapaliku još jednom razobličuje strahote Hoxhinog režima s kojima, vjeruje, svijet nije dovoljno upoznat.

Božo Kovačević

14. kolovoza 2024. / Rasprave

FILOZOFIJA

Metafizika turbofolka. Susret s Dionizom unutar bakanalijske ekonomije kafane

U svojoj kritičkoj analizi fenomena turbofolka, Darko Vinketa ga povezuje s filozofskom misli od Nietzchea do Bataillea, naglašavajući njegov potencijal za subverziju društvenih konvencija i povratak načelima Dioniza, boga kaosa.

Darko Vinketa

9. kolovoza 2024. / Članci

POPULARNA KULTURA

Nejednakost, segregacija i zamke tehnološkog napretka. Ozbiljne teme u seriji inspiriranoj igrom

Animirana serija Arcane u devet epizoda priča iznenađujuće zrelu i relevantnu priču s obzirom na to da je proizašla iz video igre čija su ciljana publika tinejdžeri, piše Ivan Fischer. Inovativna animacija francuskog studija spaja se s majstorskom glazbom i složenim, nijansiranim likovima kako bi stvorila potresne, osobne drame, ali i brojne paralele s aktualnim problemima stvarnog svijeta, od jaza između bogatih i siromašnih, preko opasnosti razvoja novih tehnologija, do mentalnog zdravlja i sustavnog otpora promjenama. Sve to čini s nevjerojatnim stilom i pažnjom posvećenom svakom detalju produkcije.

Ivan Fischer

8. kolovoza 2024. / Rasprave

ŠTO JE LOGIKA (1)

Zaključivanje u prirodnom i artificijelnom jeziku. Od Aristotela prema Fregeu

U prvom nastavku serijala o logici, Zvornimir Šikić predstavlja njene temeljne forme, definicije i teoreme, te pokazuje kako je apstrahiranje formi iz prirodnih jezika logiku čvrsto vezalo uz njihovu sintaksu.

Zvonimir Šikić

2. kolovoza 2024. / Članci

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Geni i pošteno sportsko natjecanje. Granica uključivosti

Nakon što je slučaj alžirske boksačice Imane Khelif izazvao brojne reakcije s obje strane ideološkog spektra, Tamara Čačev postavlja pitanje gdje bi točno trebalo podvući crtu u slučajevima urođenih prednosti sportaša. Što učiniti s natjecateljima koji zbog mutacija u svojim genima, možda još i neotkrivenim, imaju prednost nad ostalima? U eri molekularno-genetskih testiranja uvođenje sportskih kategorija moglo bi poprimiti sasvim novo značenje.

Tamara Čačev

28. srpnja 2024. / Rasprave

Informacijska infrastruktura i sigurnost

U minimiziranju cyber-napada ključna je uloga javnosti. Upravo tu pojavili su se propusti

U seriji cyber-napada na hrvatske institucije najviše su nedostajala izviješća o napadačima i karakteristikama napada koja bi stručnjacima za sigurnost omogućila pripremiti se i prepoznati buduće sčične napade istih napadača, piše Damir Paladin. U prvom dijelu članka objašnjava da su suvremeni cyber-napadači već organizirani kao velike i razvijene tvrtke s odjelima istraživanja, egzekucije, upravljanjem novcem

Damir Paladin

28. srpnja 2024. / Rasprave

Velika Britanija: Izbori i nakon njih

Starmerizam, politika koja ‘neće biti opterećena doktrinom’?

U prvom dijelu članka Tin Radovani pokazuje što je dovelo do povijesne pobjede Laburista, odnosno povijesnog poraza Konzervativaca. U drugom dijelu rekonstruira postizbornu ekonomsku, vanjskopolitičku i parlamentarnu strategiju novog britanskog premijera koji je samo dva tjedna nakon izbora predstavio zakonodavni program s čak 39 prijedloga zakona, osnivanje Vijeća za industrijsku strategiju te izjavio da od plana Konzervativaca o deportaciji azilanata neće biti ništa

Tin Radovani

24. srpnja 2024. / Članci

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Još jedna izgubljena bitka tehno-civilizacije. Osveta plastike

Na temelju nekoliko recentnih znanstvenih radova Tamara Čačev priča 'jednu od najstrašnijih priča u povijesti naše civilizacije'. Voda koju pijemo i zrak koji udišemo, ali i hrana koju jedemo mi i ostala živa bića, sve je kontaminirano mikro i nano česticama plastike. O posljedicama dugotrajnog izlaganja ljudi i drugih živih bića tim česticama još znamo premalo, ali rezultati nekih istraživanja objavljuju se s oprezom da se u interpretacijama ne zloupotrijebe

Tamara Čačev

22. srpnja 2024. / Aktualno Članci

Američki izbori

Bože, spasi Ameriku

Nije problem Joea Bidena samo to što je star, piše Ivo Škorić u članku u kojem objašnjava sve nedosljednosti njegove političke karijere i stvarne probleme u čijem je nastajanju sudjelovao a nije ih rješavao: stopa smrti od predoziranja podsjeća na stopu smrti od alkoholizma u Rusiji u najgorem desetljeću. Škorić u jednom povijesnom pregledu opisuje neke od 13 atentata na američke predsjednike

Ivo Škorić

16. srpnja 2024. / Publikacije Rasprave

FILOZOFIJA

Kako i što sam pomagao Popperu. Shearmur o radu s filozofskim velikanom

Jeremy Shearmur proveo je većinu sedamdesetih godina prošlog stoljeća kao asistent Karla Poppera. Nakon članka o uređivanju recentnog izdanja Hayekove knjige 'Law, Legislation and Liberty, koji su Ideje.hr objavile u veljači, ovdje se osvrće na godine suradnje s Popperom, ukratko se prisjeća kako je do nje došlo, kako je izgledala i koji je bio njegov - po vlastitim riječima skromni - doprinos Popperovu opusu.

Jeremy Shearmur

15. srpnja 2024. / Članci

ASTROFIZIKA

Priča o galaktičkom kanibalizmu. Otkriće najveće crne rupe nastale od zvijezde.

Mliječna staza dom je stotinama milijardi zvijezda koje se razlikuju po masama, bojama i temperaturama. Zahvaljujući modernim teleskopima poput onih na svemirskoj letjelici Gaia, postižemo sve preciznija opažanja zvijezda, ali i planeta i manjih tijela u našoj galaksiji, piše Lana Ceraj. Gaia je do sada mapirala položaje gotovo 2 milijarde zvijezda, a za to je zaslužan tim europskih znanstvenika iz konzorcija Gaia. Upravo su oni, prilikom standardnih analiza u pripremi nove objave podataka, neočekivano otkrili crnu rupu zvjezdanog porijekla izuzetno velike mase.

Lana Ceraj

15. srpnja 2024. / Članci

URBANIZAM

Nova Stara Vlaška. Konzervatorsko ograničenje na štetu kvalitete života

Novo rješenje uređenja Stare Vlaške donosi estetske i funkcionalne promjene, no ostaje otvoreno pitanje sadnje drveća koje bi donijelo prijeko potrebni hlad, piše Marina Pavković. Konzervatorske smjernice zabranjuju krajobrazna uređenja koja bi narušila vizuru na katedralni sklop, no stabla zasađena u nastavku ulice danas pružaju ugodan hlad a da ne zaklanjaju pročelja ili Katedralu.

Marina Pavković

11. srpnja 2024. / Članci

KNJIŽEVNOST

Narativi služe da se u protok vremena unese smisao. Na kraju, svi postanemo priče.

Čitajuči publicistiku, učimo kroz informaciju, a čitajući priče - kroz imaginaciju. Ljudska vrsta svoj napredak ne zahvaljuje samo znanju i obrazovanju, nego i maštanju, izlaženju iz okvira, zamišljanju novih svjetova, piše Marija Ott Franolić u svojoj priči o pričama, u kojoj preporučuje cijeli pregršt knjiga vrijednih čitanja

Marija Ott Franolić

9. srpnja 2024. / Članci

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Cartagena de Indias. Poniženje Britanaca u bitci za srebro Novog svijeta.

Nakon laganog osvajanja Portobella, britanski admiral Vernon okrenuo se prema španjolskom gradu Cartagena de Indias, ključnoj točci kroz koju je prolazila većina svjetskog srebra početkom 18. stoljeća, iskopanog u bolivijskim rudnicima. Oleg Maštruko objašnjava kako je došlo do ove bitke i kako se razvila, te kako je britanski admiral, koji je već naručio medalju za svoju pobjedu, pretrpio jedan od najsramotnijih poraza kraljevske mornarice u njezinoj povijesti.

Oleg Maštruko

6. srpnja 2024. / Rasprave

Rasprave

Postoji li još vizija Europe? Neformalna mreža suverenih država ili carstvo, bez centra

Prije francuskih izbora a nakon europskih, 25. lipnja, gost Foruma za vanjsku politiku, s kojim Ideje.hr surađuju, bio je Jan Zielonka, koji predaje na Europskim studijima Sveučilišta Oxford. Razgovor je vodio profesor Dejan Jović, a svojim su pitanjima sudjelovali još Dragan Nikolić i Božo Kovačević. Vrlo interesantan razgovor, koji rezultati izbora uopće nisu deaktualizirali, može se pogledati u nastavku

Ideje.hr

5. srpnja 2024. / Članci Publikacije

OSVRTI

Što je hrabrost? Sposobnost za nijansu nužna je da bi se spasili.

U knjizi "Hrabrost je u nijansi" Jean Birnbaum, istražujući mogućnosti za suočavanje sa svijetom sve izraženijeg fanatizma i netolerancije, poziva u pomoć Camusa, Orwella, Arendt, Arona, Barthesa, Bernanosa, Tillion. Piše Zdenko Duka.

Zdenko Duka

2. srpnja 2024. / Uncategorized

SJEDINJENE DRŽAVE

Komfor dogmatizma. Kandidat s nogom u grobu i kandidat s nogom u zatvoru

Sjedinjenim Državama caruje dogma, piše Ivo Škorić u svojem pregledu aktualne političke situacije u toj državi. Dogma oko ograničenja brzine, oko nošenja oružja, oko niskih poreza. Rijetko tko je racionalan, osim možda milijardera, koji vrlo dobro znaju svoje prioritete, bez obzira na posljedice po ostatak ljudske vrste.

Ivo Škorić

27. lipnja 2024. / Članci

FILOZOFIJA

Zanemarena mistika Kantovog opusa. Utjecaj Swedenborga na Kritiku čistog uma

Uvriježen pogled na Kantov opus često izostavlja ulogu misticizma, no Stephen Palmquist vjeruje kako ideje švedskog mistika Emanuela Swedenborga nisu samo oblikovale Kantove rane radove već su utjecale i na njegov kasniji kritički opus. Filip Drača istražuje ove tvrdnje, kao i protuteze Ayina Maharaja, te poziva na istraživanje utjecaja misticizma i na druga velika imena u filozofiji.

Filip Drača

27. lipnja 2024. / Rasprave

FRANCUSKA

Između ekstremne desnice i republikanaca. Razorena obećanja Macronove vladavine

Francuska se pomakla dobrano udesno, uz imigraciju koja je ponovno glavna tema izbora i sve slobodnijeg rasističkog i diskriminatornog govora u javnosti, piše Jelena Prtorić u pregledu aktualnog političkog stanja u toj državi i kretanja proteklih godina koja su do njega dovela. Predsjednik Macron iznevjerio je svoja obećanja, a njegova naprasna odluka raspisivanja parlamentarnih izbora nakon neuspjeha na europskim mogla bi kao posljedicu imati situaciju u kojoj će ekstremna desnica po prvi put u petoj republici krojiti unutarnju politiku.

Jelena Prtorić

26. lipnja 2024. / Rasprave

POVIJEST MATEMATIKE

Kako su nastali brojevi, računanjem ili apstrahiranjem

U drugom članku o radu francuske matematičarke i povjesničarke Karine Chemla fokus je na njezinom istraživanju o razvoju brojeva i decimalnog sustava s mjesnom vrijednošću broja u Kini. Prema Željku Ivankoviću istraživanje povijesti i matematičke prakse u različitim kulturama potkrepljuje zaključak o praktičnoj prirodi matematike

Željko Ivanković

23. lipnja 2024. / Članci

UJEDINJENO KRALJEVSTVO

Bitna pitanja prije, tijekom i nakon izbora u Britaniji. Utjecaj Faragea i budućnost Konzervativne stranke

Rezultati predstojećih parlamentarnih izbora u Ujedinjenom Kraljevstvu gotovo su sigurna stvar, no to ne znači da detalji nisu bitni. Jeremy Shearmur otkriva kako upravo o nekoliko ključnih detalja ovise budući smjer Konzervativne stranke, odnos političkih snaga u Škotskoj i potencijalni utjecaji manjih stranaka, Liberalnih demokrata i populističke Farageove stranke Reform UK.

Jeremy Shearmur

21. lipnja 2024. / Aktualno

PSIHOLOGIJA

Može li kockar govoriti? Čin koji tjera na postavljanje teških pitanja

Kada je Thích Quảng Đức 1964. zapalio vlastito tijelo u Saigonu kao protest protiv opresije kršćana nad budistima, on nije bio duševno uznemiren, nego spreman umrijeti za svoja uvjerenja, piše Ivan Flis u tekstu o potresnom slučaju s Markovog trga. No, kada netko s poviješću narušenog mentalnog zdravlja to učini, taj čin se ne može čitati kao išta osim nešto osobno. Opasani s ta dva ruba - ludila i političkog - nama, koji svjedočimo samospaljivanju, naš svijet ima smisla, posebno ako nismo depresivni niti radikalno politični.

Ivan Flis, Lana Bojanić

18. lipnja 2024. / Aktualno

RATNI ZLOČINI

Slučaj Foča. O zločincima, žrtvama i o premalo dobrih ljudi. Moralna obveza na reakciju

Knjiga "Ženski sud - slučaj Foča" donosi svjedočenja tri žene i jednog muškarca, žrtava i svjedoka masovnih silovanja u Foči, te kronologiju i opis zločina srpskih vojnih i paravojnih snaga u Foči u ratu u BiH, piše Enis Zebić. To je knjiga potrebna žrtvama, ali i počiniteljima i njihovim nalogodavcima. Potrebna je i javnosti Srbije, ali i kao ohrabrenje i putokaz ženama žrtvama silovanja u ratnim konfliktima drugdje na svijetu - kako se boriti za svoja prava i za pravdu.

Enis Zebić

18. lipnja 2024. / Publikacije

promocija knjige

Boris Kožnjak: Metafizički temelji fizike mikrosvijeta

U sklopu programa Priroda uživo u knjižnici Bogdan Ogrizović u Zagrebu Boris Kožnjak predstavio je svoju knjigu Demokritova tjelešca i Parmenidova punina. Kao moto, autor se poslužio zaključkom Daniela Dennetta da 'ne postoji znanost oslobođena od filozofije, postoji samo znanost čija je filozofska prtljaga ukrcana bez pregleda'. Ljubaznošću organizatora Darija Hrupeca i knjižnice Bogdan Ogrizović u nastavku prenosimo video-zapis predavanja, kratki sadržaj knjige i bilješku o autoru

Ideje.hr

13. lipnja 2024. / Članci

TEATAR

Tragedija osvete od Seneke do Shakespearea. Divlje strasti i završna katastrofa

Od Tijesta, preko Španjolske tragedije do Hamleta i Tita Andronika, zadana struktura tragedija osvete neizbježno započinje stravičnom nepravdom, a kulminira u spektaklu zaključnoga krvoprolića. U pregledu povijesti žanra, Sebastian Kukavica argumentira kako se zajednica u tragediji osvete pročišćava tek prolazeći kroz ekstremno nasilje koje se ne uspijeva zadovoljiti ni nezamislivom okrutnošću.

Sebastian Kukavica

12. lipnja 2024. / Publikacije

promocija knjige

Nadežda Čačinović: Za koga pišemo? Nada da će poruka u boci dospjeti daleko

Jesenski i Turk objavio je knjigu Nadežde Čačinović Poželjnost krize koja je 17. lipnja predstavljena u Zagrebu u knjižnici Bogdan Ogrizović. Ljubaznošću autorice ovdje objavljujemo uvodni članak u knjizi.

Ideje.hr

10. lipnja 2024. / Aktualno

konferencija za medije

Apel za mir i žurni prekid svih ratova u svijetu!

Akademik Ivo Šlaus počasni predsjednik Svjetske akademije umjetnosti i znanosti te član međunarodnog savjeta Pugwash Conferences on Science and World Affairs, inicirao je Apel za mir koji je potpisao niz uglednih predstavnika javnog života u Hrvatskoj i u svijetu. Apel su predstavili bivši predsjednici RH Stjepan Mesić i Ivo Josipović, zatim filozofkinje Ivana Skuhala Karasman i Marita Brčić Kuljiš, te Krunoslav Pisk, u ime Nezavisnog sindikata znanosti. U nastavku donosimo tekst Apela

Ideje.hr

8. lipnja 2024. / Publikacije

POVIJEST MATEMATIKE

Je li matematika Zapada superiorna matematici Istoka?

Tijekom povijesti a i danas u različitim se dijelovima svijeta matematika drukčije prakticirala. Francuska povjesničarka matematike i filozofkinja Karine Chemla smatra te razlike bitnima za razumijevanje prirode matematike. No, suprotstavlja se predodžbi prema kojoj je matematika na Zapadu superiorna matematici Istoka. Željko Ivanković prikazuje njezin zbornik o povijesti matematičkog dokaza na Istoku i Zapadu u kojem objašnjava i razlike između tih matematičkih kultura.

Željko Ivanković

6. lipnja 2024. / Uncategorized

EUROPSKI IZBORI

Posljednje predizborno sučeljavanje: Kako će nakon izbora izgledati EU politika?

Predstavnici istaknutih političkih opcija uoči izbora za Europski parlament podijelili su stavove o budućnosti odlučivanja u Europskoj uniji, migracijama, nestašici radne snage te demografskim politikama

Ideje.hr

6. lipnja 2024. / Članci

JAVNE FINANCIJE

Koliko je otvoren hrvatski proračun? Tema koju ne treba prepustiti samo političarima i činovnicima

Unatoč otvorenosti proračuna, mogućnosti za sudjelovanje javnosti u proračunskim procesima su slabe, piše Katarina Ott o rezultatima ovogodišnjeg međunarodnog istraživanja o otvorenosti proračuna u kojem je Hrvatska poboljšala svoj rezultat. No, nedovoljno, ako svoje sudjelovanje u proračunskim procesima ne intenziviraju svi sudionici, od Sabora i nezavisnih institucija do stručnjaka i što šire javnosti

Katarina Ott

5. lipnja 2024. / Članci

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Kako okoliš utječe na našu DNA? Prekidači za gene i opasnost pokušaja pomlađivanja

Iako ekstremni utjecaji okoliša mogu izazvati oštećenja molekule DNA, njegov je utjecaj na našu biološku osnovu uglavnom mnogo suptilniji, piše Tamara Čačev. Epigenetske promjene pod utjecajem okoliša reguliraju aktivnost gena, na reverzibilne načine, tako što "gase" i "pale" dijelove njihove ekspresije. Razumijevanje ovog procesa otvara mogućnost utjecaja na ekspresiju vlastitih gena kroz ishranu i životni stil, ali i opasnosti koje bi proizišle iz pokušaja okretanja biološkog sata.

Tamara Čačev

31. svibnja 2024. / Aktualno

UJEDINJENO KRALJEVSTVO

Velika očekivanja i male mogućnosti buduće laburističke vlade. Prostor za rast populizma

Na skorim izborima u Ujedinjenom Kraljevstvu premoćnom će većinom vjerojatno pobijediti Laburisti, no brzo bi mogli otkriti da je vlast otrovani kalež, analizira Jeremy Shearmur društveno, gospodarsko i političko okruženje nakon 14 godina vladavine Konzervativne stranke. Problemi su brojni a mogućnosti bilo koje buduće vlade vrlo su ograničene, pa bi razočaranje birača lako moglo izazvati novi uspon populizma.

Jeremy Shearmur

29. svibnja 2024. / Članci

JAPAN

Urušavanje utjecaja jakuza. Od romantiziranja samurajske prošlosti do osvete izdanih političara

Velimir Grgić istražuje povijest i evoluciju jakuza, od kockarskih pacera i nasilnih bandi s dna društvenog staleža do suvremenih kriminalnih sindikata. Kroz brojeve, tetovaže i samurajski kod otkriva njihov utjecaj na japansku povijest i njihov neočekivan i vrlo temeljit poraz od strane nekadašnjih bliskih saveznika - japanske Liberalno demokratske stranke.

Velimir Grgić

22. svibnja 2024. / Rasprave

Europski izbori

Drugo predizborno sučeljavanje: Hrvatska politika u Europskoj uniji

Sudionici su iznijeli svoje stavove o mogućoj promjeni konsenzualnog odlučivanja u Europskoj uniji, govorili su i o imigracijskim politikama, problemu iseljavanja, osvrnuli se na postojeći sustav kohezijskih fondova

Ideje.hr

21. svibnja 2024. / Članci

IN MEMORIAM

Kraj putovanja Nenada Miščevića. Filozof neusporedive širine i zaraznog utjecaja

Povodom smrti Nenada Miščevića Ideje.hr, u suradnji s Vox Academiae Riječkog sveučilišta, objavljuju govor koji je Dunja Jutronić održala na posljednjem ispraćaju, te in memoriam koji je napisao Nenad Smokrović.

Ideje.hr, Dunja Jutronić, Nenad Smokrović

18. svibnja 2024. / Članci

UMJETNA INTELIGENCIJA

Matematika neuronskih mreža. Je li ChatGPT simplificiran model ljudskog mozga?

U članku o umjetnoj inteligenciji Zvonimir Šikić objašnjava kako se generativni pretrenirani transformatori koriste za stvaranje pisanih sadržaja. Opisuje princip rada i treniranja neuronskih mreža, ali i ograničenja, te zaključuje kako svejedno mogu pokazati da su neke ideje, na prvi pogled nezamislive, ipak zamislive, možda i realne.

Zvonimir Šikić

17. svibnja 2024. / Klub Batina

Klub Batina

Uzurpira li Vlada diobu vlasti? Što bi trebao raditi Ustavni sud?

Funkcionira li načelo diobe vlasti u Hrvatskoj i jesu li potrebne promjene? Na ta su pitanje odgovarali Đorđe Gardašević s Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, Goran Selanec, sudac Ustavnog suda RH, Enes Kulenović, profesor političke filozofije na Fakultetu političkih znanosti, Sanja Barić, profesorica ustavnog prava s Pravnog fakulteta u Rijeci. Raspravu je moderirala Jasmina Popović

Ideje.hr

15. svibnja 2024. / Rasprave

EKONOMIJA

U Saitovoj viziji svi bi čistili ulice i radili hranu. Pitanje je – zašto ne? I zašto odrast a ne održivi razvoj?

Odrast, odustajanje od ekonomskog rasta, japanskog filozofa Koheia Saita nije povratak u kameno doba, već put u bolji život, piše Filip Drača o knjizi 'Slow Down: A Degrowth Manifesto'. Ne radi se o spašavanju okoliša radi njega samog, ekonomski rast je i monotonija jednog te istog napornog posla cijeli život. Među prijedlozima promjena je i jedno iznenađenje, oblik rada koji je, ako se radi dobro - neefikasan. Koji?

Filip Drača

14. svibnja 2024. / Uncategorized

Klub Batina

Točno u podne: Dioba vlasti – vladavina prava

U 12:00, 15. svibnja Ideje.hr organiziraju razgovor o diobi vlasti. Uvodničar je Đorđe Gardašević, profesor na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, a sudionici su Enes Kulenović, profesor Fakulteta političkih znanosti, Goran Selanec, sudac Ustavnog suda, Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci i profesorica Anita Blagojević s Katedre ustavnog prava Pravnog fakulteta u Osijeku. Razgovor u Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu moderira Jasmina Popović i bit će dostupan na youtube kanalu Nezavisnog sindikata znanosti

Ideje.hr

13. svibnja 2024. / Aktualno

Europski izbori

Je li veto u Europi anakronizam ili nije? Prvo sučeljavanje uoči europskih izbora.

Stephen Nikola Bartulica iz Domovinskog pokreta, Tomislav Sokol iz HDZ-a, Zvonimir Troskot iz Mosta, Jelena Miloš iz Možemo!, Milorad Pupovac iz SDSS-a te Zorislav Antun Petrović iz Zelene alternative-Održivi razvoj Hrvatske raspravljali su o hrvatskoj politici u Europskoj uniji.

Ideje.hr

10. svibnja 2024. / Uncategorized

RASPRAVE

Sučeljavanje stranaka uoči izbora: Hrvatska politika u Europskoj uniji

U 10:00 sati, 13. svibnja Nezavisni sindikat znanosti i Ideje.hr u suradnji s članovima Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) organiziraju predizborno sučeljavanje pod nazivom 'Hrvatska politika u Europskoj uniji'. Da suprotstave svoje stavove pozvani su Domovinski pokret, HDZ, Most, Možemo!, SDSS i Zelena alternativa-Održivi razvoj Hrvatske. Sučeljavanje će se održati u zgradi Hypatia, Ulica Florijana Andrašeca 18A u Zagrebu (1. kat, dvorana Andromeda).

Ideje.hr

9. svibnja 2024. / Članci

KNJIŽEVNOST

Prikaz prosječnog života u Jugoslaviji. Sreća izvan dohvata većine

Goran Ferčec odvažno se prihvatio zadatka stvaranja književnog djela koje eksplicitno tematizira zadnja dva desetljeća Jugoslavije kroz prizmu života potpuno prosječne osobe, piše Hana Samaržija u svojem osvrtu na knjigu 'O životu radnice krajem dvadesetog stoljeća'. Ljudski život u Ferčecovom je prikazu niz propusta i razočaranja, a njegova neimenovana radnica sretnija ne bi bila ni u kojem drugom sustavu.

Hana Samaržija

4. svibnja 2024. / Članci

umjetnost

Tulumi Lovre Artukovića u interpretaciji Leonide Kovač

Ono što postoji na platnima Lovre Artukovića bliskije je permanentnom performansu koji se događa ispod praga percepcije, negoli kategoriji slike, piše Leonida Kovač. Tri rada povezana pojmom tuluma - dvije slike i jedna prostorna instalacija - dio su izložbe koju je kao kustosica postavila s umjetnikom u Zagrebu ove godine. U svojem osvrtu Kovač izložbu promatra u širem kontekstu Artukovićevog stvaralaštva, povezuje je s njegovim drugim radovima i njegovim pristupom umjetnosti.

Leonida Kovač

3. svibnja 2024. / Rasprave

INSTITUCIONALIZAM

I korupcija je ekonomski funkcionalna, ako nema bolje alternative. Teret perifernosti

Dugoročno je ekonomska struktura ponajprije određena teretom perifernosti, piše Josip Lučev u završnom članku svoje institucionalne analize hrvatskih perspektiva. Dio te perifernosti su demografski problemi, iseljavanje i teškoće s integracijom i useljavanjem, zatim perzistentni robni deficit te teško iskorjenjivi klijentelizam, korupcija i loše upravljanje po čemu daleko zaostajemo. Promjena uvijek ima, ali su mukotrpne, spore i ne omogućuju odmicanju od začelja

Josip Lučev

1. svibnja 2024. / Rasprave

POLITIKA I RELIGIJA

Zašto evangelički kršćani podržavaju Donalda Trumpa? Paralele s kraljem Kirom

Donald Trump se ni najmanje ne doima usklađen s vrijednostima konzervativnih evangeličkih kršćana, no unatoč tome on uživa njihovu snažnu podršku, piše Jeremy Shearmur u svojoj dubinskoj analizi ovog fenomena. Ulazi u povijest konzervativne kršćanske kulture u Americi, i objašnjava kako je Trump zadobio podršku ne kao osoba kršćanskih vrlina, već kao osoba koja ispunjava ciljeve evangeličkih kršćana.

Jeremy Shearmur

26. travnja 2024. / Članci

IN MEMORIAM

Oproštaj od nježnog diva filozofije. Daniel Dennett o velikim je temama pisao nevjerojatnom lakoćom

Bavio se prirodom uma i svijesti, slobodom volje, evolucijskom teorijom i religijom, piše Pavel Gregorić o nedavno preminulom filozofu kojeg je imao priliku i upoznati. Daniel Dennett se u svojim radovima uvijek oslanjao na prirodne znanosti, koristeći pažljivo oblikovane argumente s puno primjera, duhovitih analogija i maštovitih misaonih eksperimenata, uz majstorsko korištenje engleskog jezika.

Pavel Gregorić

25. travnja 2024. / Članci

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Sprečavanje epidemija, zaštita okoliša. Što je eDNA i kako i amateri mogu biti korisni istraživačima?

Pretpostavlja se da između 80 posto i 90 posto vrsta na našem planetu još nije otkriveno, piše Tamara Čačev i pojašnjava novu metodu istraživanja složenih interakcija života i okoliša koja nalikuje forenzici iz kriminalističkih serija. Dok dio terenskog rada za njih mogu obaviti drugi, čak i na turističkim putovanjima, znanstvenici se u laboratorijima mogu posvetiti analizi prikupljenih podataka

Tamara Čačev

24. travnja 2024. / Članci

HRVATSKA POVIJEST

Izbrisani. Dva impressuma Hrvatske enciklopedije 1941. godine. Sudbina uključenih Židova i HSS-ovaca

Postoje dva impressuma Ujevićeve Hrvatske enciklopedije, čije se prvo izdanje pojavilo netom pred uspostavu ustaške vlasti u NDH. Enis Zebić otkriva kako su nakon objave u kratkom roku nestala imena Židova i HSS-ovaca koji su sudjelovali u njezinom stvaranju. Prateći njihove biografije otkriva kako neki izbrisani nisu živi dočekali kraj rata, dok su neki od preživjelih imali problema i s narednim režimom. Istraživanje je pokazalo kako su impressum mijenjale ustaške vlasti, dok za alternativnu teoriju – da je izmijenjen još ranije pod pritiskom Beograda - nema temelja u prikupljenoj građi.

Enis Zebić

19. travnja 2024. / Članci

Parlamentarni izbori 2024.

Kombinatorika raspleta. Plenkovićeve opcije, oporbene konstrukcije. Novi izbori.

Uz scenarije raspleta postizborne situacije, Zdenko Duka skreće pažnju i na obećanja kakve bi politike vodile desnica i ljevica kad bi uspjeli sastaviti vladu: koje bi poreze uvodili, koje bi institucionalne promjene proveli. A neke bi se stvari mogle dogoditi i same od sebe, na primjer imobilizacija Ustavnog suda, jer u roku reizbora većine ustavnih sudaca dvotrećinska većina koja bi se usuglasila i izglasala ih je - nezamisliva

Zdenko Duka

19. travnja 2024. / Članci

IN MEMORIAM PETER HIGGS

Genijalni teoretičar s ljudskim kvalitetama. Prokletstvo ‘božje čestice’

Peter Higgs je u svojim najplodnijim znanstvenim godinama živio u zlatnom dobu fizike elementarnih čestica i imao je genijalnost povezati koncepte koji nadilaze to specifično područje fizike, piše Davor Horvatić o preminulom nobelovcu. On nije bio samo genijalni teoretičar, bio je poznat i po skromnom i povučenom stilu života, a njegovu predanost i znatiželju nisu promijenili ni sva slava ni vanjska priznanja.

Davor Horvatić

19. travnja 2024. / Članci

MATEMATIKA I GLAZBA (1)

Dvanaest veličanstvenih. Matematika glazbene oktave

U svojem eseju o matematici podjele tonova unutar oktave, Zvornimir Šikić ulazi duboko u povijest razvoja muzičkih skala, prolazi kroz eksperimentiranja s različitim modusima i skalama, te pojašnjava zašto je u modernoj muzici uvriježena dodekatonska, kromatska skala.

Zvonimir Šikić

15. travnja 2024. / Klub Batina

Klub Batina

Pet ključnih pitanja o useljavanju i iseljavanju. Video.

Dana prije predizborne šutnje Ideje.hr i Sindikat znanosti održali su raspravu o migracijama i što politika može učiniti s time u vezi. Sudjelovali su Ivan Vidiš (HDZ), Bojan Glavašević (Rijeke pravde), Jelena Miloš (Možemo!), Marija Selak Raspudić (Most) Davorko Vidović (Socijaldemokrati), Josip Jurčević (Domovinski pokret)

Ideje.hr

15. travnja 2024. / Članci

MATEMATIKA I GLAZBA (2)

Pitagorin zakon malih brojeva. Od glazbe do fizike i natrag

U svojem drugom eseju o matematici glazbe, Zvonimir Šikič objašnjava matematičku logiku tonova i konsonantnosti, započinjući s otkrićem Pitagorejaca, pojašnjavajući fizikalni model zvuka kroz niz primjera koji se mogu čuti i vidjeti, te čini puni krug natrag do glazbe.

Zvonimir Šikić

14. travnja 2024. / Članci

MEĐUNARODNA POLITIKA

Bijeg u BiH od progona za korupciju. Slovački obavještajac i sigurnosni dužnosnici traže azil

Tri bivša visokopozicionirana člana slovačkih sigurnosnih službi, skrivaju se od slovačkog pravosuđa u Bosni i Hercegovini, gdje su zatražili azil, piše Sofija Kordić. Istraživački novinari iz Slovačke i BiH tvrde da slovački bjegunci u BiH uživaju određenu zaštitu zbog spore birokracije i potencijalne političke podrške, što im omogućava da se izmaknu pravosuđu do povoljnog trenutka za povratak u Slovačku.

Sofija Kordić

12. travnja 2024. / Uncategorized

Izborna sučeljavanja

Hrvatska: iseljavanje i(li) useljavanje

Ideje.hr i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja organiziraju u ponedjeljak, 15. travnja u 10:30, u Florijana Andrašeca 18a u Zagrebu predizbornu raspravu o pitanjima migracija. Sudjeluju Ivan Vidiš (HDZ), Bojan Glavašević (Rijeke pravde), Jelena Miloš (Možemo!), Marija Selak Raspudić (Most) Davorko Vidović  (Socijaldemokrati), Josip Jurčević (Domovinski pokret), a moderira Jasmina Popović

Ideje.hr

11. travnja 2024. / Publikacije

KNJIŽEVNOST

O moći gledanja. ‘Rasprizorenja’ Leonide Kovač

'Rasprizorenja' Leonide Kovač važna su knjiga iz dva razloga koji se čitateljima nenametljivo predočuju, piše Biljana Kašić. Knjiga promišlja o etičkoj odgovornosti i inaugurira drugačiji pristup analizi teorije i prakse, nudeći koncept "rasprizorenja" kao protudiskurs teroru slikovnih opsjena.

Biljana Kašić

10. travnja 2024. / Članci

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Odvažna akcija kraljevske flote. Napad na talijansku luku koji je inspirirao Pearl Harbor

Britance ništa nije moglo odvratiti od odvažnog zračnog napada na talijansku luku Taranto, utvrđenu poziciju na kojoj se skrivao značajan dio talijanske flote za Drugog svjetskog rata, piše Oleg Maštruko. Ni nesreća koja im je prepolovila dostupne nosače zrakoplova, ni avioni koji su pali u more prije same akcije. U studenom 1940. uspješno je izveden jedan od prvih značajnih napada mornaričke avijacije u povijesti, koji su Japanci potom pomno proučavali u pripremama za Pearl Harbor.

Oleg Maštruko

6. travnja 2024. / Članci

portret

John von Neumann. Ogroman znanstveni utjecaj, neobično nedovoljno poznat.

Nekoliko recentnih biografija približavaju širem krugu čitatelja djelo i karakter čovjeka kojeg mnogi koji imaju osnove o tome govoriti smatraju jednim od najutjecajnijih znanstvenika ikad, piše Slaven Smojver. Von Neumannov doprinos matematici, fizici, ekonomiji, računarstvu, statistici, čak i biologiji je izniman, no pozor zaslužuju i njegovi politički stavovi, posebno 'politika prve upotrebe' atomskog oružja

Slaven Smojver

2. travnja 2024. / Članci

ARHITEKTURA

Zatočenik Studentskog centra u Zagrebu. Zaboravljeni biser Bauera i Haberlea

Francuski paviljon, ekstravagantno umjetničko djelo i vrijedan eksponat u centru grada, čak ni nakon obnove gotovo ne postoji u svijesti Zagrepčana, a još manje posjetilaca grada, piše Marina Pavković. Radi se o građevini koja zaslužuje društvenu osviještenost i punokrvan cjelogodišnji život, no za to je potrebno iznova razmotriti svrhu i budućnost Studentskog centra.

Marina Pavković

1. travnja 2024. / Članci

IN MEMORIAM DANIEL KAHNEMAN

Izgradnja bihevioralne ekonomike, dva prijateljstva i jedno neprijateljstvo.

U povodu smrti nobelovca Daniela Kahnemana Goran Mihelčić prikazuje njegov znanstveni doprinos izgradnji i razvoju bihevioralne ekonomike, prijateljstvo sa Amosom Tverskim i Richardom Thalerom ali i neprijateljstvo s Gerdom Gigerenzerom. Uz nesaglediv doprinos razumijevanju ljudskog ponašanja Kahnemanova znanstvena djelatnost imala je i svoje duboke padove

Goran Mihelčić

1. travnja 2024. / Članci

SJEDINJENE DRŽAVE

Središnji događaj globalne izborne godine. Borba da izbori u SAD-u ne budu i posljednji

Donald Trump se obraća svima koji se osjećaju izigrani od postojećeg sustava: On je njihova osveta. Kaos koji će posijati je njihova zadovoljština. Biden poziva na jedinstvo građana i suradnju sa saveznicima u izgradnji boljeg i pravednijeg svijeta. Čovjek bi, piše Ivo Škorić, greškom mogao pomisliti da je tu izbor jasan.

Ivo Škorić

1. travnja 2024. / Članci

FILOZOFIJA

Je li život bez nade zaista život? Svendsenov pregled filozofije nade od Antike do Camusa

Lars Fr. H. Svendsen istražuje u knjizi "Filozofija nade" važnost nade kroz povijest filozofije, odbacujući religiozne i psihološke definicije te se fokusira na nadu kao sekularnu snagu koja oblikuje naš identitet i omogućava nam da se nosimo s izazovima života. U pregledu knjige Zdenko Duka zaključuje kako se radi o čitkom djelu za svakoga tko želi još nešto doznati da bi sam razmislio o smislu života.

Zdenko Duka

20. ožujka 2024. / Klub Batina

Klub Batina

Liječnike bi ocjenjivali po broju zahvata a ne po kvaliteti. Video rasprave o ocjenjivanju zaposlenika u javnim službama

U utorak 19. ožujka Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja i Ideje.hr organizirali su raspravu o novom sustavu ocjenjivanja u javnim službama. U nastavku je video-snimka te rasprave.

Ideje.hr

16. ožujka 2024. / Klub Batina Rasprave

Klub Batina - Rasprava

Opasne posljedice Zakona o plaćama. Urušavanje akademske slobode i prijetnja olakih otkaza

Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja i Ideje.hr organizirat će u utorak, 19. ožujka 2024. u 11 sati u prostorijama NSZ-a u Andrašecevoj ulici 18a u Zagrebu okrugli stol na temu mogućih posljedica novog sustava ocjenjivanja u javnim službama, koji dolazi uz novi Zakon o plaćama u državnoj i javnim službama. Kao uvod u raspravu Ideje.hr donose članak dr. Ivana Obadića o mogućim neželjenim posljedicama ovog Zakona po akademsku zajednicu i njezine članove

Ivan Obadić

16. ožujka 2024. / Članci

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Razgovor ugodni umjetne inteligencije i Tamare Čačev.

Umjetna inteligencija otvara značajne mogućnosti ne samo za otkriće novih proteina i razvoj novih lijekova, već i za personalizaciju medicine, prilagođavanje dijagnoza i terapija kako bi one bile optimalne za pojedinca kojem su namijenjene, piše Tamara Čačev. Automatizacija istraživačkih procedura oslobodila bi stručnjake da se bave kreativnijim dijelom znanstvenih istraživanja, a analiza i sažimanje opširnih informacija mogli bi olakšati interdisciplinarnost i suradnju između različitih specijalizacija unutar srodnih ali različitih područja istraživanja.

Tamara Čačev

12. ožujka 2024. / Rasprave

ESEJI

Palahniukova transgresivna fikcija. Društveni raspad za užitak djece dekadencije

U djelima transgresivne fikcije protagonisti su ovisnici, teroristi, ubojice i seksualni prijestupnici koji svoju svrhu i smisao dobivaju isključivo kroz transgresije i devijacije, piše Sebastian Kukavica o opusu Chucka Palahniuka. U srcu ovih naizgled nihilističkih romana nije čista transgresija, već željezni kavez odnosa između transgresije i poretka smisla, gdje transgresija služi afirmaciji idealtipa poretka, pokazujući da se istinski red i vrijednosti mogu razotkriti samo kroz njihovo ispitivanje i izazivanje.

Sebastian Kukavica

7. ožujka 2024. / Rasprave

FIZIKA

Usklađivanje matematičkih modela s podacima. Deluzije o poštenju i zablude genijalaca

Opažanja su upućivala na zaključak da je svemir statičan, ali izvorne Einsteinove jednadžbe nisu ga takvim opisivale. Da bi tome doskočio, Einstein je povukao pomalo diskutabilan potez. U jednadžbe je uveo dodatni član koji je dobio naziv kozmološka konstanta. Matematički su oba modela jednako vrijedna, i onaj s kozmološkom konstantom i onaj bez nje. No, fizika preferira model koji najbolje opisuje dotad poznate podatke, objašnjava Dario Hrupec odnos modela i podataka u fizici

Dario Hrupec

6. ožujka 2024. / Publikacije

DRUŠTVO

Beskorisni radnici, beskorisni šefovi. Poslovi bez smisla koje stvara kapitalizam

Kapitalizam ima tendenciju generirati sasvim apsurdne poslove nadglednica i nadglednika ljudi koji mogu i sami raditi, ili beskorisnih podređenih isključivo radi održavanja javne percepcije svoje institucije, piše Hana Samaržija o knjizi "Besmisleni poslovi" Davida Graebera, koju opisuje kao bolno izravni podsjetnik na tu činjenicu.

Hana Samaržija

2. ožujka 2024. / Rasprave

INTERDISCIPLINARNOST

Povezivanje rovova znanstvenih disciplina. Uloga humanitstičkih znanosti danas

Hrvatski znanstveni i akademski sustav održava strogu podjelu među disciplinama, piše Pavel Gregorić u eseju o značaju humanističkih znanosti u modernom svijetu. Dok je velika snaga tradicionalnih američkih, ali i nekih europskih svezučilišta, upravo u tome što studenti prirodnih i tehničkih znanosti moraju odslušati i položiti barem nekoliko osnovnih kolegija iz humanističkih znanosti, naša sveučilišta nisu iskoristila priliku Bolonje, zbog toga što su gledala kako da sa što manje truda i izmjena zadovolje formalne zahtjeve, kako da rovovi ostanu na istom mjestu.

Pavel Gregorić

19. veljače 2024. / Članci

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Snijeg, led i Kinezi. Mitski poraz marinaca koji je istjerao SAD iz Sjeverne Koreje

Američku vojnu silu je izuzetno teško pobijediti na taktičkoj razini, dakle u pojedinačnoj bitci, piše Oleg Maštruko u svojem tekstu o jednom od ključnih bojišta Korejskog rata. Malo tko je čuo za Operaciju kod akumulacije Chosin, iako je ta bitka jedna od najvećih i najvažnijih u 20. stoljeću. Malo tko je čuo za nju jer je bila daleko, ali i zato jer su je Amerikanci - izgubili.

Oleg Maštruko

19. veljače 2024. / Članci Publikacije

SOCIOLOGIJA

Nova i stara srednja klasa, prekarijat i tri scenarija raspleta. Andreas Reckwitz: Kraj iluzija

Civilizacijski napredak postoji i značajan je, ali brojni događaji ukazuju na to da je društvena zbilja krhka i proturječna, prikazuje Zdenko Duka knjigu "Kraj iluzija" njemačkog sociologa Andreasa Reckwitza. Uz tri opsežne skupine: nove visokokvalificirane srednje klase u usponu, stagnirajuće tradicionalne srednje klase te nove prekarne klase u silasku u društvu kasnog modernizma tu je još i gornja klasa superbogatih, onih najviše jedan (ili još manje) posto koji se oslanjaju na imetak

Zdenko Duka

16. veljače 2024. / Rasprave

INDEKS RAZVIJENOSTI

Koliko je emigracija promijenila hrvatsku statistiku? Zamrzavanje regionalnih nejednakosti

Nedavno objavljeni "indeks razvijenosti" pokazuje kako u Hrvatskoj nije bilo velikih promjena od 2010. do 2020., s izuzetkom pada stope nezaposlenosti za cijelu zemlju, piše Marko Grdešić u svojoj analizi podataka Ministarstva regionalnog razvoja. Značajna emigracija - koja je u nekim sredinama dosezala i 40 posto - ipak nije imala osjetni utjecaj na regionalne nejednakosti.

Marko Grdešić

15. veljače 2024. / Članci

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Masnoće koje bismo trebali unositi što više. Znanstvene spoznaje o zdravoj prehrani

Osamdesetih godina prošlog stoljeća mnoga su kućanstva zamijenila maslac margarinom, a slijedili su i drugi proizvodi sa smanjenim udjelom masti, no danas znamo da su određeni tipovi masnoća zapravo izrazito korisni i trebalo bi ih unositi i u znatno većim količina nego što je uobičajeno u standardnoj prehrani, piše Tamara Čačev u svojem tekstu o višestruko nezasićenim masnim kiselinama. Problem je što na trendovima zdrave prehrane zarađuje mnogo parazitirajućih paraznanstvenih industrija, zbog kojih su ljudi izgubili povjerenje u informacije koje dolaze od znanstvenika.

Tamara Čačev

13. veljače 2024. / Članci

JAPAN

Kamikaze i japanski kult smrti. Izobličenje trešnjina cvijeta

Nacionalni simbol Japana, sakura, trešnjin cvijet, bio je benigni simbol kulturnog identiteta, no 1870-ih je izobličen u maligni simbol nacionalizma i agresije, piše Velimir Grgić u eseju o kulturi smrti koja je stvorila kamikaze. Istražuje i ulogu D.T. Suzukija, najvećeg poslijeratnog "izvoznika" Zen filozofije na Zapad, koji je carskim vlastima pomogao pretvoriti Zen u oružje, šireći gospel o načelu jedinstva Zena i mača, o ravnopravnom odnosu prema životu i smrti.

Velimir Grgić

9. veljače 2024. / Rasprave

POLITIKA

Sveta Stolica i RH. Bezuvjetna predaja Vatikanu u četiri potpisana dokumenta

U analizi odnosa Katoličke Crkve i Hrvatske, Božo Kovačević prvo prikazuje povijest, zatim raspravlja okolnosti potpisivanja "Vatikanskih ugovora", kritizira način na koji su oni doveli do toga da je kanonsko pravo stavljeno iznad zakona RH, i to što su dali znatne povlastice Crkvi u poljima obrazovanja, financiranja, imovinskih prava i prava klera. Pojašnjava i posljednji Sporazum Vlade i HBK, iz prosinca prošle godine, te poziva na ukidanje svih ugovora i zaustavljanje provedbe Sporazuma.

Božo Kovačević

9. veljače 2024. / Članci

ASTROFIZIKA

Uhvaćena svjetlost svemirske zore. Potraga za zvijezdama sa samog početka univerzuma

Gravitacijske leće - svojevrsne naočale svemira - mogu nam omogućiti promatranje i proučavanje izuzetno dalekih galaksija i zvijezda koje bi inače bilo nemoguće opaziti, piše Lana Ceraj u tekstu o otkriću Earendel, dosad najudaljenjijoj opaženoj zvijezdi. Početak je to novog poglavlja istraživanja fizike zvijezda, pogotovo u trenucima kada je svemir još bio mlad.

Lana Ceraj

8. veljače 2024. / Publikacije Rasprave

FILOZOFIJA

Uređivanje Hayeka. Utjecaj Leonija i Poppera. Izvanredan rad koji poziva na poboljšanje

Urednički posao na knjizi 'Law, Legislation and Liberty' Friedricha Hayeka bio mi je otežan nedostupnim izvorima, problematičnim citatima i nestankom Hayekovih radnih materijala, piše Jeremy Shearmur u osvrtu na zadatke s kojima se suočio u nekoliko godina priprema knjige za objavu u Sabranim djelima. Shearmur se neizbježno suočio i s interpretacijom i odgovorima na pitanja koja Hayekov rad otvara, i s utjecajem drugih mislilaca koji su Hayeka inspirirali

Jeremy Shearmur

3. veljače 2024. / Članci

OBRAZOVANJE

Zastrašujuća degradacija pomoćnika u nastavi, jednog od najhumanijih zanimanja

Odnos prema asistentima u nastavi slika je 'humanosti' društva i deklarirane inkluzivnosti. Satnica im je tek nekoliko eura, uvijek rade na određeno a o ostalim benefitima radnog statusa ne mogu ni sanjati. Pomoćnike u nastavi uglavnom se financira iz fondova Europske unije i dijelom iz lokalnih proračuna.

Biljana Bašić

3. veljače 2024. / Članci

KNJIŽEVNOST

Raj za introverte. Knjižnica nije mjesto nego osjećaj.

Knjiga o knjižnici Susan Orlean počinje opisom velikog požara koji je 1986. uništio ogromno blago Javne knjižnice Los Angelesa, ali se razvija u napetu, dokumentiranu i emotivnu priču o životu knjižnica, ljudima i predmetima. Marija Ott Franolić povodom prikaza te knjige iznosi i svoje impresije i ljubav prema knjižnicama

Marija Ott Franolić

28. siječnja 2024. / Rasprave

KNJIŽEVNOST

Injekcije feminizma u literaturu. Poniranje u prazan prostor, intimu očišćenu od društvenosti

Prevelik broj žena i muškaraca koji sebe vide kao feministe/kinje smatraju da je dobro svako pisanje, koje i ne zna što bi s feminizmom, ali koje ga nesmiljeno rauba kao frazu, piše Đurđa Knežević. Feminizam je danas sveden na jednu temu - nasilje među ženama - a svi drugi aspekti položaja žena u društvu, ne tako drastični kao fizičko nasilje, ispadaju prekomplicirani i padaju u drugi i sve udaljenije planove bavljenja.

Đurđa Knežević

27. siječnja 2024. / Članci

indeks razvijenosti

Napredak kojim se Vlada ne hvali. Što se događa ‘ispod haube’

Promjene su relativno skromne, piše Marko Grdešić u analizi novih podataka indeksa razvijenosti. Iako su neznatno smanjene nejednakosti u regionalnoj razvijenosti opstaju. U podatcima najviše odskače veliki pad stope nezaposlenosti koji je, s obzirom na uzroke, zapravo loša vijest. U cijeloj zemlji raste udio visokoobrazovanih

Marko Grdešić

25. siječnja 2024. / Članci

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Napoleonov nezasluženi trijumf. Žrtva koja je spasila karijeru legendarnog vojskovođe

Bitka je bila posve izgubljena, ali još je bilo vremena dobiti drugu, kazao je general Desaix Napoleonu kod Marenga, u sukobu s početka karijere francuskog vojskovođe. U članku o ovom sukobu Oleg Maštruko analizira pogreške koje su počinile obje strane, ali i pojašnjava kako je dotad beznačajno selo u Lombardiji preko noći ušlo u povijest ratovanja, kulinarstva, konja i boja za tkanine.

Oleg Maštruko

23. siječnja 2024. / Rasprave

REAGIRANJA

Đurašković ponovo napao Ideje.hr (ili ustvari stranku Možemo!?)

Stevo Đurašković ovaj je put reagirao na odgovor urednika Željka Ivankovića usredotočivši se ponovo na pitanje zašto je portal Ideje.hr objavio članak Danijele Dolenec, zamjenice gradonačelnika Zagreba?*

Stevo Đurašković

22. siječnja 2024. / Članci

pregled godine 2023.

Nered koji neće stati. Darko Polšek o godini na izmaku i očekivanjima za sljedeću

Na početku članka navedeni su najznačajniji događaji u 2023. godini koji će sigurno utjecati i na zbivanja u 2024., uz neizvjesnosti koje ta godina i sama nosi: pola stanovništva svijeta izlazi na izbore, u okolnostima koje se opisuju kao slabljenje demokracije; udio Zapada u svjetskom gospodarstvu prvi je put nakon 19 stoljeća manji od 50 posto. U općem kaosu Hrvatska možda ima neke prednosti?

Darko Polšek

21. siječnja 2024. / Članci

BIOLOGIJA

Suvremene prijetnje biološkim oružjem. Mikroorganizmi iz kuhinja biohakera

Napredak molekularne genetike učinio je dostupnim manipuliranje mikroorganizmima čak i ljudima bez formalnog obrazovanja i drugih resursa, piše Tamara Čačev. Danas ne postoje mehanizmi sigurnosnih provjera koji bi otkrili mikroorganizme na aerodromima ili državnim institucijama, a o mogućnostima u kontaminaciji hrane ili ventilacijskih sustava hotela ili dućana užasno je i razmišljati.

Tamara Čačev

21. siječnja 2024. / Članci

kriza sveučilišta

Antisemitizam, saslušanje tri predsjednice i sloboda govora na američkim sveučilištima

Ivo Škorić je pitanje o slobodi govora na američkim sveučilištima postavio umjetnoj inteligenciji ChatGPT. Pokazala je da je nešto naučila iz saslušanja predsjednica najvećih američkih sveučilišta u Kongresu. Studentski prosvjedi intenzivirani ratom Izraela i Hamasa dostižu razinu onih protiv rata u Vijetnamu. Što danas (!) znači biti antisemit, pita se Škorić i zaključuje da se ni Hannah Arendt opet ne bi dobro provela

Ivo Škorić

20. siječnja 2024. / Rasprave

REAGIRANJA

Oporbena situacija u Zagrebu. Zašto je objavljen članak Danijele Dolenec

Nakon reakcija i pitanja koja su uslijedila, urednik portala Ideje.hr objašnjava zašto je objavljen članak Danijele Dolenec, zamjenice gradonačelnika Zagreba

Željko Ivanković

16. siječnja 2024. / Rasprave

GLAZBA

Uzlet skladateljica u prošlom stoljeću. Burne biografije i politički angažmani

S krajem 19. i početkom 20. stoljeća profesionalne skladateljice postaju sve brojnije, ohrabrene bar naizgled većim pravima od svojih prethodnica, piše Alenka Bobinsky u drugom nastavku teksta o skladateljicama kroz povijest. Pored važnih autorica sa sjevera Europe, redom burnih i zanimljivih biografija, u ovom se periodu pojavljuju i hrvatske skladateljice, poput Dore Pejačević.

Alenka Bobinsky

13. siječnja 2024. / Klub Batina

Klub Batina i Pugwash

Sigurnost i uloga Europe u novom svjetskom poretku. Video

Treća Security, Science and Peace Conference, sigurnosno-mirovna konferencija Svjetske akademije umjetnosti i znanosti te hrvatskog ogranka Pugwash Conferences on Science and World Affairs, međunarodne organizacije dobitnice Nobelove nagrade za mir, održana je 12. siječnja 2024., u prostorijama Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, u partnerstvu s portalom Ideje.hr, a pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića.

Ideje.hr

13. siječnja 2024. / Klub Batina

Klub Batina

Nasljedstvo koje traži nasljednike. Štalske ideje, neobične perspektive, provokacije i pozivi na razgovor. Video.

U knjižnici Bogdan Ogrizović u Zagrebu potkraj 2023. godine predstavljena je knjiga profesora Ive Bićanića Ekonomist ima dvije ruke, koji je bio jedan od pokretača stranice Ideje.hr i među njezinim najvažnijim suradnicima. Ljubaznošću voditeljice knjižnice Jasne Kovačević u nastavku donosimo video tog predstavljanja

Ideje.hr

12. siječnja 2024. / Članci

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Ultraprocesirana hrana. Uloga inzulina, stvaranje žudnje i mantre gurua zdrave prehrane

Ultraprocesirana hrana zapravo korespondira slabim otrovima, piše Tamara Čačev. Neće nas ubiti u sekundi, ali dugotrajno, prekomjerno izlaganje ovim tvarima vodi u najraširenije zdravstvene probleme današnjice. Nimalo ne pomaže što se neke mantre gurua zdrave hrane ne preklapaju sa stvarnim zbivanjima u ljudskom metabolizmu.

Tamara Čačev

11. siječnja 2024. / Članci

KNJIŽEVNOST

Labuđi pjev Cormaca McCarthyja. Jednadžba koja opisuje svijet

U posljednja dva romana Cormacka McCarthyja ogledaju se rezultati njegova druženja sa znanstvenicima, piše Jadranka Pintarić u svojoj recenziji "Putnika" i "Stelle Maris". Radnja kao da je samo kostur iz kojeg raste bujno tkivo ideja o naravi znanja, matematici, filozofiji, kvantnoj fizici/mehanici, glazbi, jeziku, psihologiji i psihijatriji, smislu i besmislu, ograničenjima, ništavilu, patnji, tuzi.

Jadranka Pintarić

8. siječnja 2024. / Uncategorized

Klub Batina i Pugwash

Pugwash: Konferencija o sigurnosti, znanosti i miru

Pugwash Hrvatska, Svjetska akademija umjetnosti i znanosti i Ideje.hr organiziraju u petak, 12. siječnja s početkom u 10:00 međunarodnu hibridnu konferenciju pod naslovom Sigurnost, znanost i mir. Konferencija će se fizički održati u prostorijama Nezavisnog sindikata znanosti i obrazovanja Florijana Andrašeca 18a/I. Moći će se izravno pratiti na youtube-kanalu Sindikata i dostupna nakon konferencije

Ideje.hr

7. siječnja 2024. / Rasprave

GLAZBA

Skladateljice u povijesti klasične glazbe. Tjerali su ih da muziciraju u svoja četiri zida.

Od žena iz dobrostojećih obitelji stoljećima se očekivalo da svladaju neki instrument, ali sve do 20. stoljeća smatralo se nepristojnim da izvode u javnosti, piše Alenka Bobinsky. Kroz gotovo tisuću godina glazbene povijesti, tek su se rijetke žene izborile da budu zapamćene po svojem doprinosu glazbi.

Alenka Bobinsky

6. siječnja 2024. / Rasprave

ESEJI

Spektakli propadanja Bruxellesa. Duga tradicija predviđanja civilizacijske katastrofe

Dva recetna satirička romana kao mjesto kolapsa ili odumiranja civilizacije nimalo slučajno odabiru Bruxelles, piše Sebastian Kukavica. Houllebecqovo Pokoravanje i Menasseov Glavni grad nastavljaju tako dugu tradiciju prikazivanja i zamišljanja Bruxellesa kao mjesta predestiniranog za veliku društveno-političku katastrofu.

Sebastian Kukavica

6. siječnja 2024. / Publikacije Rasprave

FILOZOFIJA

Kako je to biti Parfit. Najvažniji filozof za kojeg šira javnost ne zna

Efekt kojeg je Reasons and Persons imao na cijele generacije filozofa ne smije se i ne može podcijeniti, piše Tin Radovani u svojem pregledu biografije Dereka Parfita iz pera Davida Edmondsa. Moralna je filozofija odjednom postala sexy, dobila nove dimenzije, cijepaju se mozgovi, ide se na Mars, operira se na trojčekima, otišla je tamo gdje čovjek još nije stupio, otvorena su nova pitanja - kakvih nema baš mnogo u posljednjih dvije tisuće godina u filozofiji.

Tin Radovani

5. siječnja 2024. / Članci

BIOLOGIJA

Povijest biološkog oružja. Od oportunog širenja zaraza do zvjerskih ekspermenata

Najraniji zabilježeni primjer korištenja biooružja datira iz 14. stoljeća, kada su Tatari leševe umrlih od kuge prebacivali preko bedema utvrde Kafa, piše Tamara Čačev. Kroz povijest su biološka oružja većinom korištena oportunistički, kada bi se ukazala (ne)prilika, a tek s I. svjetskim ratom pojavila se ideja da mikroorganizme možemo koristi ciljano i selektivno kao oružje.

Tamara Čačev

5. siječnja 2024. / Rasprave

Reagiranja

Reakcija na članak Danijele Dolenec. Kakva je kritika ako nije interesna?!

U svojoj reakciji na članak Danijele Dolenec, zamjenice gradonačelnika Zagreba, Stevo Đurašković se dotaknuo niza važnih tema: medijskog tretmana stranke Možemo, njezine 'političke tehnologije' (neposredno informiranje građana) te pitanja je li rješavanje ortačkog kapitalizma čaroban štapić za razvoj

Stevo Đurašković

4. siječnja 2024. / Rasprave

POLITIKA

Politička ekonomija upravljanja Zagrebom. Mogu li nositelji promjena u crony kapitalizmu opstati dulje od mandata

Reforme crony kapitalizma ne sprečavaju oni kojima će privremeno biti lošije a poslije bolje, nego tranzicijski pobjednici kojima bi bili onemogućeni njihovi insiderski dealovi. Na predstavljanju knjige Ive Bićanića Ekonomist ima dvije ruke Danijela Dolenec, zamjenica gradonačelnika Zagreba govorila je o odnosu Zagreba i državne vlasti te o izbornim izazovima pred onima koji provode promjene

Danijela Dolenec

27. prosinca 2023. / Publikacije

RAT I MEDIJI

Chris Hedges: Najviše me uznemiruje ljudsko biće. Lekcije iz dva desetljeća ratnih reportaža

Ratova će biti dok nas ima, ali to ne znači da se njihovom ludilu na svaki način ne treba opirati, piše Zdenko Duka u pregledu knjige "Rat je najveće zlo" dugogodišnjeg ratnog izvjestitelja Chrisa Hedgesa. Ratovi se možda vode da bi se osigurao opstanak, ali oni su uvijek tragični, i uvijek na površinu izvlače najgore elemente svakog društva.

Zdenko Duka

20. prosinca 2023. / Uncategorized

Najava

Koliko nam samo nedostaje. Razgovor o knjizi Ive Bićanića i što bi on danas pisao

U knjižnici Bogdan Ogrizović u Zagrebu, Preradovićeva 5, u petak, 22. prosinca od 19:00, o postumno objavljenoj knjizi Ive Bićanića Ekonomist ima dvije ruke govorit će njegovi prijatelji i suradnici: Danijela Dolenec, Žarko Puhovski, Ivan Žilić i Željko Ivanković. Oni koji su ga voljeli i poštovali događaj ne bi trebali propustiti

Ideje.hr

16. prosinca 2023. / Klub Batina

Klub Batina

Video: Očekivanja za 2024. godinu. Svjetski rat je trik-pitanje

U 2024. godini više od polovica svijeta izlazi na izbore. O snagama koje će stupiti na političku pozornicu, zadržati je ili ojačati ovisi odnos prema migracijama, klimi, tehnološkom razvoju i ukupnim geopolitičkim odnosima

Ideje.hr

16. prosinca 2023. / Klub Batina

Klub Batina

Video: Matematičke artikulacije u fizici od Newtona do danas. Što je bilo prije, u kojem smjeru to ide

Bilić, Hrupec i Kožnjak u razgovoru su iznijeli ne samo mnoge primjere koji potvrđuju Šikićevu tezu, ilustriraju je ili donekle korigiraju nego i primjere koji je možda ne dovode toliko u pitanje koliko pokazuju da je vrlo kompleksna i da zahtijeva i potiče daljnja objašnjenja još nedovoljno razjašnjenih tema

Ideje.hr

13. prosinca 2023. / Članci

SLOVAČKA

Strukture dugog trajanja. Povijest koja je triput dovela Roberta Fica na vlast u Bratislavi

Slovački premijer Fico se pokazao kao mačka sa sedam života, piše Stevo Đurašković u svojoj analizi prošlosti i sadašnjosti slovačke politike. Iako je dvaput gubio vlast zbog endemske korupcije, isporučivao je socijalne politike, a u diskursu o krizama migracija, korone ili rata u Ukrajini vješto je iskorištavao povijesne trope Slovačke kao mosta između istoka i zapada.

Stevo Đurašković

13. prosinca 2023. / Uncategorized

Klub Batina

Rasprava: Svijet u 2024. godini

U četvrtak, 14. prosinca u 17:00 Ideje.hr i Forum za vanjsku politiku organiziraju razgovor o tome što svijet i nas očekuje u 2024. godini. Uvodno će govoriti Zorana Baković, Ivana Dragićević i Petar Popović

Ideje.hr

8. prosinca 2023. / Uncategorized

Klub Batina

Razgovor: Kako matematika dovodi do fizikalnih uvida

Ideje.hr i Hrvatsko pagvaško društvo (ogranak Pugwash Conferences on Science and World Affairs, kojoj je 1995 dodijeljena Nobelova nagrada za mir), organiziraju 15. prosinca 2023. u 14:00 u prostorijama Nezavisnog sindikata znanosti Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu, razgovor o matematičkim artikulacijama suvremene fizike. Uvodno će govoriti Zvonimir Šikić, predsjednik Hrvatskog pagvaškog društva

Ideje.hr

1. prosinca 2023. / Članci

ŠPANJOLSKA POLITIKA

Frankenstein vlada Pedra Sáncheza. Politički instinkt i lekcije iz sklapanja koalicija

Frankenstein i Francostein koalicije na neki su način vratile Španjolsku na svojevrsno dvostranačje, piše Nikolina Židek u analizi epiloga parlamentarnih izbora u toj zemlji. Socijalistički premijer Sánchez pokazao je nevjerojatan politički instinkt - kad se pomisli da je gotov, on nađe način da se vrati na vrh. Ako sada izdrži puni mandat bit će na vlasti gotovo 10 godina, no pitanje je hoće li uspjeti.

Nikolina Židek

30. studenoga 2023. / Članci

UMJETNA INTELIGENCIJA

Slučaj Open AI. Microsoftov izbor između profita i čovječanstva

Neovisni Odbor direktora tvrtke OpenAI imao je zadaću osigurati da umjetna inteligencija bude na korist cijelog čovječanstva, a ako se pokaže opasnom na vrijeme je zaustaviti, piše Ivan Fischer. No spektakularno je posrnuo. Ispada da razvojem sve umjetne inteligencije danas upravlja kapital, bez ikakvih osigurača i zaštitnih ograda.

Ivan Fischer

29. studenoga 2023. / Klub Batina

Klub Batina

Video. Što nam o EU govore izbori u Slovačkoj i Poljskoj?

Forum za vanjsku politiku i Ideje.hr organizirali su 28. studenoga u prostorijama Nezavisnog sindikata znanosti razgovor o rezultatima i posljedicama parlamentarnih izbora u Slovačkoj i Poljskoj. Ovdje možete pogledati snimku razgovora

Ideje.hr

27. studenoga 2023. / Članci

SLOVAČKA

Povratak Roberta Fica. Prijetnje medijima i civilnom sektoru, problemi za Ukrajinu i EU

Robert Fico vratio se na mjesto premijera Slovačke i smjesta je krenuo u obračun s nezavisnim medijima, kao i s pravosuđem koje ga je proganjalo, piše Sofija Kordić. Slovački analitičari ipak vjeruju da neće uspjeti u "orbanizaciji" te zemlje, kao i da će iza zatvorenih vrata vjerojatno slijediti umjereni kurs sa zapadnim kolegama, no njegov je izbor ipak potencijalan problem za Ukrajinu, kojoj je stopirao dalje slanje vojne pomoći.

Sofija Kordić

27. studenoga 2023. / Uncategorized

Klub Batina

Izbori u Poljskoj i Slovačkoj: rezultati i efekti

U utorak 28. studenoga od 17:00, u prostorijama Nezavisnog sindikata znanosti, Florijana Andrašeca 18a/I, Forum za vanjsku politiku i Ideje.hr organiziraju razgovor o rezultatima i posljedicama parlamentarnih izbora u Slovačkoj i Poljskoj. Razgovor će se moći pratiti izravno ili poslije pogledati snimku na youtube kanalu Sindikata

Ideje.hr

24. studenoga 2023. / Klub Batina

Klub Batina

Poput neke klase čije vrijeme prolazi. Znanost i obrazovanje oči u oči sa stvarnošću. Video.

U prvom u seriji razgovora o znanosti i obrazovanju Snježana Prijić-Samaržija eksplicirala je izazove koji stoje pred sustavom, u svijetu i u Hrvatskoj. U raspravi je u nekoliko navrata potencirano da ni u svijetu ni u Hrvatskoj većina unutar sustava nije svjesna da su promjene neminovne, da mogu doći izvana, možda čak kaotično, ili će ih ljudi unutar sustava osvijestiti, pronaći saveznike i ostati na visini zadatka

Ideje.hr

23. studenoga 2023. / Članci

SJEDINJENE DRŽAVE

Val pobjeda sindikata u Sjedinjenim Državama. Povratak u središte pažnje medija i političara

Holivudski glumci i scenaristi, radnici u zdravstvu i automobilskoj industriji izvojevali su proteklih mjeseci povišice, za mnoge od njih prve značajne nakon krize 2008. godine. Ivo Škorić piše kako se uspjeh sindikata radnika tri najveće tvrtke autoindustrije preslikao i na uvjete u drugim tvrtkama, poput Toyote i Nissana, gdje su uprave požurile poboljšati uvjete i plaće i svojim radnicima. Većina Amerikanaca i dalje ne vidi korist od sindikata, ali nedavne su ih pobjede gurnule u medije, privukle pažnju političara i navele kapital da ih se - ponovno - pomalo boji.

Ivo Škorić

22. studenoga 2023. / Članci Publikacije

POVIJEST

Arheološki pogled na Sovjetski Savez. Imaginarni muzej nedavno izgubljenog svijeta

Njemački povjesničar Karl Schlögel u knjizi "The Soviet Century" povijest Sovjetskog Saveza promatra kroz predmete, materijalne ostatke, kroz koje ostvaruje uvide u kulturu koja ih je oblikovala i upotrebljavala, piše Marko Fuček. Ovo opsežno djelo kroz osamnaest cjelina kulminira stvaranjem zamišljenog muzeja, koji bi prikazivao iznimnu raznolikost sovjetske civilizacije u prostoru i vremenu.

Marko Fuček

22. studenoga 2023. / Uncategorized

Razgovori o visokom obrazovanju i znanosti

Prijić-Samaržija: Znanost i obrazovanje u vrtlogu vanjskih i unutrašnjih kriza. Imaju li snage

Ideje.hr s partnerima započinje niz razgovora o znanosti i visokom obrazovanju. Rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić-Samaržija u uvodnom će izlaganju prvog razgovora (23. studenoga od 14:00 u Florijana Andrašeca 18a/I), pokušati obuhvatiti glavne neuralgične točke sustava, ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu. U nastavku donosimo glavne teze izlaganja, a na kraju i organizacijske detalje

Ideje.hr

17. studenoga 2023. / Članci

POVIJEST

Tajna organizacija Galeb. Plan za osvajanje D’Annunzijeve Rijeke iz ateljea Ivana Meštrovića

Za članove Galeba, hrvatske intelektualce okupljene u stanu Ivana Meštrovića, Talijani su bili glavni neprijatelji, a Gabriele D'Annunzio bio je zli patuljak kojeg je trebalo istjerati iz okupirane Rijeke, piše Velimir Grgić u svojem tekstu o slabo poznatoj epizodi iz života slavnog kipara. Operacija Galeb bila je politička koliko i vojna, a hrvatski domoljubi koji su u njoj nabavljali oružje i okupljali ratnike put prema hrvatskoj slobodi vidjeli su kroz Jugoslaviju, u koju će se kasnije većina razočarati.

Velimir Grgić

16. studenoga 2023. / Članci

KNJIŽEVNOST

Otići, ostati, ili otići pa se vratiti. Pristajanje i odbacivanje. Dijalog s romanom Šalaporte

Treba li hrabrost za ići ili ostati, piše Nataša Hrupec u svojem osvrtu na roman Šalaporte Marka Gregura. Treba li hrabrost za umjetnost, ili za ne umjetnost? Autor vrlo živo slika otok, realistično i s puno detalja, te uz pregršt citata lucidno otvara niz tema o umjetnosti, isplovljavanju i povratku.

Nataša Hrupec

15. studenoga 2023. / Publikacije

NEUROKEMIJA

Zašto ljubav traje samo 12 mjeseci? Knjiga o molekuli koje nam nikad nije dosta

Dopamin je kemijski spoj koji gleda u budućnost, to nije molekula užitka, nego molekula iščekivanja, piše Zdenko Duka u prikazu knjige "Nezasitna molekula", koja istražuje kako dopamin utječe na naše ponašanje i razvoj civilizacije, a postavlja i pitanje hoće li biti odgovoran i za kraj ljudske vrste.

Zdenko Duka

10. studenoga 2023. / Članci

BIOLOGIJA

Ostarjeti što kasnije. Molekula koja bi mogla produžiti razdoblje zdravog života

Produljenje životnog vijeka bez produljenja perioda u kojem ćemo biti zdravi i funkcionalni nema smisla, piše Tamara Čačev u članku o rapamicinu, molekuli koja pokazuje velik potencijal u usporavanju starenja ljudi. Problem je što preostaje još mnogo naučiti o njoj, a istraživanja dugovječnosti na ljudima su izrazito komplicirana.

Tamara Čačev

10. studenoga 2023. / Članci

NJEMAČKA

Je li rat za Ukrajinu počeo 2008? Upitna ostavština Angele Merkel.

Aussitzen - "odsjedanje" - u njemačku je politiku na velika vrata uveo Helmut Kohl, ali Merkel je tu metodu upravljanja dovela do neslućenih vrhunaca, piše Anđelko Šubić u pregledu 16 godina njezine vladavine. Kad se podvuče crta pod tim godinama, otvara se niz pitanja na koji bivšoj kancelarki nije osobito ugodno odgovarati.

Anđelko Šubić

9. studenoga 2023. / Članci

ARHITEKTURA

Uspavani betonski div s Petrove gore. Tri desetljeća rastakanja umjetnosti i baštine

Spomenik na Petrovoj gori je arhitekturom i umjetničkim potpisom nadrastao lokalni značaj, piše Marina Pavković u svojem pogledu na zapušteno djelo Vojina Bakića. Za njega, kao ni za obližnju Centralnu partizansku bolnicu, nekad redovite lokacije školskih ekskurzija, danas nije zadužena niti jedna institucija. Uz političku volju i sredstva Europske unije ove bi se lokacije mogle oživjeti, kao što je vidljivo na slovenskom primjeru.

Marina Pavković

6. studenoga 2023. / Publikacije

ŠTO JE VJEROJATNOST (9)

Kauzalna revolucija u vjerojatnosti. Formalne metode tumačenja uzročnosti

Korelacija nije uzročnost i nema čisto probabilističke metode koja uzročnu priču može odrediti samo iz podataka, piše Zvonimir Šikić u svojem posljednjem nastavku serije o vjerojatnosti. Sami podaci nisu dovoljni da se iščita priča, no kauzalne pretpostavke mogu pomoći u pronalaženju varijabli koje treba ili ne treba kontrolirati.

Zvonimir Šikić

3. studenoga 2023. / Klub Batina

Klub Batina

Video-snimka razgovora o Bliskom Istoku

Forum za vanjsku politiku i Ideje.hr organizirali su razgovor o situaciji na Bliskom Istoku i okrutnom sukobu Izraela i Palestinaca. U razgovoru su sudjelovali Hrvoje Krešić, novinar koji je prije nekog vremena posjetio Gazu i iznio vrlo dojmljiva zapažanja, te politički analitičari Denis Avdagić i Božo Kovačević. Moderirao je Dejan Jović, a u razgovor se uključila i publika vrlo konkretnim pitanjima i komentarima. Snimku razgovora možete pogledati u nastavku

Ideje.hr

2. studenoga 2023. / Rasprave

HRVATSKI JEZIK

Pripada li jezik državi ili njegovim govornicima? Problemi Zakona o hrvatskom jeziku

Prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku ne donosi mnogo novina izvan okvira postojećih zakona, a veliko je pitanje je li samo zbog njih bilo potrebno njegovo predlaganje, piše Milorad Pupovac u svojoj analizi ovog pravnog teksta, ali i konteksta u kojem je nastao. Uspoređuje ga sa tekstovima zakona onih evropskih država koje su odlučile regulirati upotrebu svojeg jezika posebnim zakonom, i pronalazi sličnosti sa zakonima donesenim u svrhu "zaštite kulturnog nasljeđa" i "nacionalnog identiteta".

Milorad Pupovac

1. studenoga 2023. / Publikacije

NOVE TENDENCIJE

‘Prema kraju’ Matka Meštrovića. Odmak od umjetnosti, potraga za alternativom kapitalizmu

Moglo bi se reći da su Nove tendencije bile obilježene pokušajem konvergencije umjetnosti i znanosti, ali i kapitalizma i socijalizma, piše Božo Kovačević u svojem pregledu nove knjige ideologa tog pokreta, Matka Meštrovića. Problemi o kojima je Meštrović govorio početkom šezdesetih godina 20. st., kojima je predvidio rješenje do kraja stoljeća, danas ne samo da nisu riješeni već su neki i drastično potencirani. Autor se u 'Prema kraju' više ne bavi umjetnošću, već onim što je nakon propasti socijalizma ostalo kao dominantna odrednica stvarnosti: kapitalizmom.

Božo Kovačević

31. listopada 2023. / Rasprave

FILOZOFIJA

Postoneovo tumačenje modernog antisemitizma kao oblika kritike kapitalizma

Reinterpretirajući Marxa Moishe Postone pronalazi neočekivane paralele između tradicionalne kritike kapitalizma i modernog antisemitizma, objašnjava Filip Drača. Je li nacizam bio pobuna protiv moderniteta ili jedan od njegovih oblika? Koliko je nacional-socijalizam pokušaj pobune protiv one dimenzije kapitalizma koju se identificiralo sa Židovima

Filip Drača

30. listopada 2023. / Članci

KNJIŽEVNOST

Mačka na kraju svijeta. Oda životu u suglasju s prirodom

Brod za Issu Roberta Perišića rahlo je štivo koje u ruke mogu uzeti nadobudni adolescenti kao i radoznala starčad, piše Jadranka Pintarić u svojem pregledu. Koliko god da je autor dobrano istražio povijest o kojoj piše, ona nije sama po sebi bitna. Perišića zanima ponajprije odnos prema prirodi i gospodarenje prirodnim resursima. Nova je to i moćna priča koja proširuje razumijevanje starih te otvara nadu za moguće transformacije - barem pojedinačne svijesti.

Jadranka Pintarić

28. listopada 2023. / Uncategorized

razgovori

Bliski Istok. Razgovor u organizaciji Foruma za vanjsku politiku i portala Ideje.hr

U četvrtak, 2. studenoga u 17:00 u Ulici Florijana Andrašeca 18a/I Forum za vanjsku politiku i Ideje.hr organiziraju razgovor o situaciji na Bliskom Istoku. Sudionici su Denis Avdagić, Božo Kovačević, Hrvoje Krešić, a moderator Dejan Jović

Ideje.hr

27. listopada 2023. / Članci Publikacije

RUSIJA

Putinova generacija Z. Internetski pokreti mladih s obilježjima fašizma. Ideološka osnova

Osobne priče običnih Rusa Goran Mihelčić ističe kao najzanimljiviji dio knjige Z Generation povjesničara Iana Garnera. Iako se na trenutke pretvara u produženi i repetitivni esej, Garnerova knjiga postavlja bitna pitanja i predstavlja zabrinjavajuće probleme koji su vrijedni javne rasprave.

Goran Mihelčić

27. listopada 2023. / Publikacije

ANTIČKA TEHNOLLOGIJA

U Antici su tehnologiju bolje razumjeli nego mi danas. Svi Prometejevi darovi

Tehnologija se svođenjem na inženjering i oruđe nije mogla dovoljno razumjeti ni u Antici ni danas, piše Željko Ivanković u prikazu knjige Serafine Cuomo o tehnologiji i kulturi u antičkoj Grčkoj i Rimu. Nasuprot nekadašnjim pretpostavkama kako su izumi tog vremena bili tek misaoni eksperimenti, nepotrebni dokoličarskoj klasi koja se oslanjala na rad robova, Cuomo pokazuje kako se tehnologija primjenjivala te da su zanatlije imali i ekonomsku i političku snagu

Željko Ivanković

26. listopada 2023. / Članci

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Križarski ratovi. Brutalni masakri i plemenite geste

U križarskim ratovima isprepliće se nevjerojatna surovost s likvidacijama tisuća zarobljenika, i epizode iznimne časti kakve su nezamislive u današnjim sukobima, piše Oleg Maštruko u svojem tekstu o dvije značajne bitke između Drugog i Trećeg križarskog rata. Saladin, temeljito poražen u prvoj bitki, svladao je deset godina kasnije brojnu kršćansku vojsku i zauzeo Jeruzalem, no bez finalnog masakra i pljačke.

Oleg Maštruko

20. listopada 2023. / Aktualno

BOSNA I HERCEGOVINA

Budućnost europske države bez ustava. Što nakon kraja poretka koji je omogućio Dayton?

Međunarodna zajednica koja je privoljela zaraćene snage na prihvaćanje sporazuma iz Daytona danas više ne postoji, a Vijeće sigurnosti UN-a zbog ruskog veta više ne može jamčiti cjelovitost BiH, piše Božo Kovačević u svojoj analizi nastanka i predviđanjima budućnosti susjedne države. Blokada Republike Srpske integracija u EU i NATO znači da BiH još dugo neće ući u te organizacije, no da će one zato biti sve prisutnije u njoj kao jamci njezine cjelovitosti.

Božo Kovačević

19. listopada 2023. / Članci

IN MEMORIAM

Govor Bože Kovačevića na ispraćaju Vjerana Zuppe

Na ispraćaju profesora Vjerana Zuppe, u ponedjeljak 16. listopada 2023. na zagrebačkom groblju Mirogoj, njegov prijatelj Božo Kovačević održao je oproštajni govor koji, uz njegovo dopuštenje, Ideje.hr prenose u cijelosti.

Božo Kovačević

18. listopada 2023. / Aktualno

ARHITEKTURA

Bijeli slon zagrebačke spomeničke baštine. Zakašnjela izvedba i promašena lokacija

Zagrebački Spomenik domovini, iako gotovo pet puta skuplji od kninskog Spomenika pobjedi u Domovinskom ratu, nije postao mjesto okupljanja građana, a podbacila je i protokolarna aktivnost, piše Marina Pavković u svojoj analizi spomenika koji je ovih dana pod skelama zbog sanacije, te predstavlja faktore zbog kojih smatra da je ta struktura zakazala u svojim namjenama.

Marina Pavković

13. listopada 2023. / Članci

NOBELOVA NAGRADA ZA KNJIŽEVNOST 2023

Jon Fosse. Romani koji se čitaju zbog onog između radnje. Život sažet samo na bitne trenutke

Jon Fosse kaže kako je cjelina "duša pisanja", a ta cjelovitost mora biti tiha, mora šutjeti. Za njega je pisanje "čin slušanja", piše Jadranka Pintarić o ovogodišnjem dobitniku Nobelove nagrade za književnost. Za njega je u pisanju riječ o transformaciji. Svako ljudsko biće je jedinstveno, a on traga za onim što nam je univerzalno.

Jadranka Pintarić

12. listopada 2023. / Članci

JUŽNA AMERIKA

Argentinski masakr motornom pilom. Milei bi razorio Središnju banku i privatizirao čak i ulice

Predsjednički kandidat Javier Milei puno priča i puno obećava, a na skupove dolazi s motornom pilom s kojom će "srezati državu", opisuje Nikolina Židek ekstremno desnog, samoprozvanog anarhokapitalista. Podivljala inflacija i zamor birača peronistima i makristima, gurnuli su Mileija na prvo mjesto u preliminarnim izborima, svojevrsnoj probi za predstojeći prvi krug predsjedničkih izbora.

Nikolina Židek

11. listopada 2023. / Članci

FILOZOFIJA

Zanemarena magija i mistika u Hegelovim idejama. Nadahnuće u alkemiji i hermetizmu

Hegel je smatrao da su paranormalne moći empirijski dokumentirane činjenice, te je sposobnost svoje filozofije da ih objasni smatrao dokazom njezine superiornosti, piše Filip Drača u svojem tekstu o misticizmu u Hegelovim djelima, te postavlja pitanje koliko nas prihvaćanje njegovih ideja obvezuje na iste zaključke o magiji.

Filip Drača

7. listopada 2023. / Članci

NOBELOVA NAGRADA ZA KEMIJU 2023.

Otkriće i sinteza kvantnih točaka. Nobelova nagrada za raskošne boje kvantne kemije

Kemičari Ekimov, Brus i Bawendi nagrađeni su ovogodišnjom Nobelovom nagradom za kemiju za pronalazak i stvaranje nanometarskih kristala poluvodiča, koje Marko Močibob opisuje kao sasvim novu vrstu materijala, čiju građu ne možemo opisati ili razumjeti isključivo na molekulskoj razini. Kvantne točke do danas su postale najsjajniji i možda najrašireniji primjer nanotehnologije.

Marko Močibob

6. listopada 2023. / Članci

NOBELOVA NAGRADA ZA FIZIKU 2023

Bljesak koji traje milijardinku milijardinke sekunde. Nobel za pogled u dosad skriveni svijet elektrona

Fizičari Agostini, Krausz i L'Huillier ove su godine dobili Nobelovu nagradu za stvaranje nezamislivo kratkih pulsova svjetlosti, trajanja mjerljivog u atosekundama. Oni bi nam, piše Dario Hrupec, mogli omogućiti finu manipulaciju elektronima. Primjene ove tehnologije mogle bi biti brojne, od tisuće puta bržih elektroničkih uređaja do nikad preciznije medicinske dijagnostike, a vjerojatno će se pojaviti i brojne druge.

Dario Hrupec

5. listopada 2023. / Aktualno

BOSNA I HERCEGOVINA

Kako popraviti entitet izgrađen na zločinima? Povijest stvaranja Republike Srpske

Da je čelništvo kninskih Srba 1995. godine prihvatilo plan Z4, hrvatski put u NATO i EU bio bi jednako nemoguć kao što je danas euroatlantski put BiH, piše Elvis Bećirović u prikazu knjige "Nastanak Republike Srpske". Hrvatske povratnike u SAO Krajinu "čuvala" bi milicija SAO Krajine koja ih je u ljeto 1991. i protjerala, u selu Kijevu bio bi mural Ratku Mladiću, a Hrvatski sabor ne bi mogao donijeti nikakvu odluku bez podrške autonomnih vlasti iz Knina. Sličan je scenarij realnost BiH danas.

Elvis Bećirović

2. listopada 2023. / Aktualno

NOBELOVA NAGRADA ZA MEDICINU I FIZIOLOGIJU 2023

Karikó i Weissman. Nobel za modifikaciju nukleozidnih baza. Početak ere munjevitih razvoja cjepiva

Brzina kojom su nakon pojave COVID-19 pandemije razvijena mRNA cjepiva zatekla je sve koji nisu pratili razvoj modernih tehnologija na ovom području, piše Tamara Čačev u tekstu posvećenom ovogodišnjoj Nobelovoj nagradi za medicinu i fiziologiju. Istraživanja Karikó i Weissmana, zajedno s razvojem učinkovitih sustava za dopremanje mRNA u stanice, omogućila su da cjepiva protiv SARS-CoV-2, ali i sva buduća cjepiva koja će nam hitno trebati, možemo razviti u iznimno kratkom roku.

Tamara Čačev

30. rujna 2023. / Rasprave

DUGOROČNI POGLED

Periferna ekonomija kojoj tepamo da je mala i otvorena, a održavaju je doznake iz inozemstva i rente

Hrvatska nije kadra trajno privući radnu snagu koja bi nadomjestila onu radnu snagu koju gubimo, piše Josip Lučev u analizi perifernosti i rentijerstva hrvatske ekonomije. Uz dezindustrijalizaciju Hrvatsku karakterizira smanjen utjecaj sindikata, veliki trgovinski deficit i dominacija usluga u izvozu. U dugom roku, koji je jedini ispravan pogled, oslonac na doznake iseljenih radnika nije održiv model nego jednogeneracijski: Hrvatska nije država mladih i ovakva emigracija neće biti moguća u svakoj generaciji, a vrlo se negativno odražava na sustave poput mirovinskog

Josip Lučev

30. rujna 2023. / Rasprave

CIONIZAM

Zamišljeni ideal i složena stvarnost židovske države. Povijest cionizma, Herzl, Avineri.

Theodor Herzl bio je kozmopolitski, sekularni Židov, pa se postavlja pitanje zašto je kao rješenje židovskih problema na početku prošlog stoljeća ponudio upravo cionizam i stvaranje židovske države. Jeremy Shearmur u svojem tekstu slijedi Shlomoa Avinerija i studije o povijesti cionizma u potrazi za ovim pitanjem, te uspoređuje Herzlove ideje s izraelskom sadašnjošću.

Jeremy Shearmur

22. rujna 2023. / Članci

KNJIŽEVNOST

Psuju, kunu, prostače, bogohule. Selo je u ljudima na vijeke vjekova. Dok god ima mizernih

Neimenovano selo na otoku na okuci Dunava poprište je strahota u romanu Pétera Nádasa, u kojem je glavni lik kolektivna svijest sela iz čije polifonije izranjaju pojedinačni glasovi. Roman je briljantno djelo o zlu u ljudima, piše Jadranka Pintarić, o „zlu kao obliku kozmičke mrzovolje“

Jadranka Pintarić

21. rujna 2023. / Rasprave

ŠTO JE VJEROJATNOST (8)

Problem indukcije i Simpsonov paradoks. Istina skrivena u sub-populacijama

Intuitivno očekujemo da će svojstvo koje vrijedi za neke dvije sub-populacije vrijediti i za ukupnu populaciju koju one sačinjavaju, no to ne mora nužno biti tako, piše Zvonimir Šikić u osmom nastavku serijala o vjerojatnosti. Ljudska je prednost pred umjetnom inteligencijom što u nedostatku informacija praznine popunjavamo najjednostavnijim pretpostavkama, no u nekim slučajevima one mogu dovesti do pogrešnih zaključaka.

Zvonimir Šikić

20. rujna 2023. / Članci

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Bitka za Điện Biên Phủ. Krvavi raspad kolonijalnog sna

Dvije značajne bitke u Prvom indokineskom ratu poslužile su kao uvod u odlučujući sukob francuskih kolonijalnih postrojbi i vijetnamskog pokreta otpora. Obje su strane imale po jednu pobjedu i pretrpjele po jedan poraz, i vjerovale su da su naučile lekciju koja će im osigurati pobjedu. U svom novom članku o povijesti ratovanja, Oleg Maštruko objašnjava zašto je samo jedna bila u pravu.

Oleg Maštruko

19. rujna 2023. / Klub Batina Rasprave

Forum za vanjsku politiku i Ideje.hr

Video-snimka razgovora o južnoafričkom samitu BRICS-a

Forum za vanjsku politiku u suradnji s portalom Ideje.hr organizirao je 18. rujna u prostorijama Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja razgovor o samitu zemalja BRICS-a koji se održao od 22. do 24. kolovoza u Johannesburgu. Uvodno su govorili Božo Kovačević, Želimir Brala i Zorana Baković, a razgovor je moderirao Tvrtko Jakovina. U nastavku je video razgovora

Ideje.hr

16. rujna 2023. / Rasprave

URBANIZAM

Nezavršena urbanistička priča. Potraga za vizijom budućnosti Zagrebačkog velesajma

Luka Korleat, zamjenik gradonačelnika Zagreba reaktualizirao je obnovu Zagrebačkog velesajma, vrijedne arhitektonske, urbanističke ali i društvene baštine. Marina Pavković, koja je bila ravnateljica Velesajma u vrijeme kad je gradom upravljala Sandra Švaljek, i sama je osmišljavala revitalizaciju prostora čije karakteristike, visoku vrijednost i potencijale ovdje opisuje

Marina Pavković

16. rujna 2023. / Uncategorized

razgovori

BRICS: planovi i mogućnosti

Forum za vanjsku politiku, u suradnji s portalom Ideje.hr, organizira 18. rujna od 17:00 , razgovor BRICS: Planovi i mogućnosti. Uvodno će govoriti Zorana Baković, Želimir Brala i Božo Kovačević

Ideje.hr

15. rujna 2023. / Članci

ODRAST

Avangarda odrasta je Zapad, već ga živi, nevoljko

Ivo Škorić naručio je knjigu Marx u antropocenu prije nego što je uopće znao da će njezin autor Kohei Saito biti glavni govornik na zagrebačkoj konferenciji o Degrowth ideji. Kao još jedna od bezbrojnih interpretacija Marxa knjiga izlaže političku ideologiju popularniju i vjerojatno potrebniju u Sjedinjenim Državama nego u Kini koja je imala iskustvo sa svojom verzijom odrasta

Ivo Škorić

12. rujna 2023. / Rasprave

ODRAST

Matko Meštrović: Društveni fetišizam i ideja ne-rasta

U Zagrebu je od 29. kolovoza do 2. rujna održana 9. međunarodna konferencija o Degrowth (Odrast) ideji, odnosno pokretu. Otvorio ju je gradonačelnik Tomislav Tomašević, a u popularnoj je javnosti iznenada 'otkriveno' i da je Danijela Dolenec, zamjenica gradonačelnika, koautorica predgovora zborniku o toj temi objavljenom u Hrvatskoj 2016. godine kada je još bila profesorica na Fakultetu političkih znanosti. Politički su protivnici pokušali iskoristiti priliku, a reakcije su bile uzrujane bez težnje da se sazna o čemu je ustvari riječ. Ideje.hr će u članku Matka Meštrovića informirati zainteresirane o autorima i polazištima ideje, a u sljedećem članku prikazati i knjigu Marx u antropocenu koja je privukla golemu pažnju u svijetu a čiji je autor Kohei Saito bio glavni govornik na zagrebačkoj konferenciji

Matko Meštrović

8. rujna 2023. / Rasprave

književnost

De Sade, dekadentska estetika. Užitak u ekscesima, razotkrivanje sotonizma “ere progresa”.

Estetička razina dekadentskih romana služila je kao kritika moderniteta, sustavno posezanje za estetikom transgresije i bizarnosti kako bi se "era progresa" razotkrila kao govor "Zvijeri s Tisuću Jezika", piše Sebastian Kukavica u svojem eseju o djelima De Sadea i Barbeyja, u kojem dubinski analizira njihovu estetiku i njezinu svrhu.

Sebastian Kukavica

7. rujna 2023. / Članci

BIOLOGIJA

Epistaza. Nasljednost koja nedostaje skrivena u složenoj interakciji gena

Projekt humanog genoma nosio je nadu da ćemo moći pronaći genetske uzročnike svih mogućih svojstava, od nasljednih bolesti do inteligencije, no pred kraj projekta postalo je jasno kako su ta očekivanja bila preoptimistična. U svojem tekstu o epistazi, Tamara Čačev objašnjava izazove koje pred znanstvenike stavljaju kompleksni genetski sustavi koji ovise o međusobnoj interakciji mnogih gena, u kojima je teško povezati genotip s fenotipom.

Tamara Čačev

6. rujna 2023. / Članci

BIOGRAFIJA

Život i filmovi od humora i tuge. Od bijega iz siromaštva do izgnanstva iz Hollywooda

Charlie Chaplin prošao je put od dickensovskog djetinjstva do svjetske zvijezde i miljenika hollywoodske publike, piše Nataša Hrupec u podsjećanju na biografiju slavnog umjetnika. U svojim je filmovima kapitalizmu suprotstavljao ljudsko biće, a njegovi socijalistički pogledi u konačnici su ga doveli do izgnanstva iz svijeta filma.

Nataša Hrupec

31. kolovoza 2023. / Publikacije

prikazi

Kako su oni sve to znali? Duboki rudnik antičke matematike

Iz knjige o antičkoj matematici Serafine Cuomo Željko Ivanković izdvaja tri od bezbroj inspirativnih tema: koliko je suvremenih matematičkih pitanja raspravljano s jednakom težinom već prije više tisuća godina, je li matematika ustvari techne, iako je egzemplar teorije, te navodi probleme s političkom i religijskom upotrebom matematike

Željko Ivanković

29. kolovoza 2023. / Rasprave

MATEMATIKA

Elementarno o Einsteinovoj specijalnoj teoriji. Euklidska i hiperbolička geometrija

Potaknut člankom Daria Hrupeca o brzini svjetlosti, Zvonimir Šikić predstavlja jednostavno matematičko objašnjenje zašto je nužno da ona bude jednaka u svim referentnim sustavima, a potom proširuje temu pogledom na malo poznate Epsteinove dijagrame, te ih uspoređuje s dijagramima Hermanna Minkowskog.

Zvonimir Šikić

29. kolovoza 2023. / Rasprave

kultura

Prijedlog Zakona o jeziku je mjestimično rubno pismen, a o logici da se i ne govori, ali ima svoju, naoko skrivenu, svrhu

Uz to što smatra da je Zakon o jeziku nepotreban Nikola Petković izdvojio je neka od spornih mjesta Prijedloga: odnos standardnog jezika i idioma, položaj manjina … Zaključuje da je njegov smisao samo u povećanju broja sinekura

Nikola Petković

25. kolovoza 2023. / Publikacije

knjige/povijest

O ženama u ustaškom pokretu i ustaškom režimu

Od 6.000 žena članica Hrvatske seljačke stranke, koja je bila najsnažnija politička stranka u međuratnoj Hrvatskoj, samo njih 160 javno je potpisalo pristupnicu u ustaški pokret, piše Enis Zebić u prikazu knjige Martine Bitunjac Žene i ustaški pokret

Enis Zebić

23. kolovoza 2023. / Članci

Njemačka

Rast Alternative za Njemačku potiče pristup vladajuće politike prema kojem ništa za što se ona zauzima – ‘nema alternative’

Vrhunac rasta broja pristaša AfD-a svakako je vezan uz Zakon o grijanju. Prema analizi Anđelka Šubića stalne tvrdnje vladajućih da njihovim politikama 'nema alternative' okreće glasače prema stranci koja u svom nazivu ima 'alternativu', iako je ni mediji ni konkurencija ne potiču da u konkretnim pitanjima alternativu zaista i ponude

Anđelko Šubić

19. kolovoza 2023. / Članci

fizika

Zašto je brzina svjetlosti cijeli broj? Kroz koji ‘medij’ putuje val svjetlosti?

Hipotetski: kad bismo se gibali 10 000 km/s „u odnosu na vakuum” prema svjetlosti rezultat mjerenja brzine svjetlosti bio bi 310 000 km/s. Ali, ne možemo se gibati „u odnosu na vakuum”, vakuum nije sredstvo, nije referentno tijelo, objašnjava Dario Hrupec kontraintuitivne zaključke na kojima se temelji suvremena fizika

Dario Hrupec

15. kolovoza 2023. / Članci

kultura otkazivanja

Herbert von Karajan: između nacizma i oportunizma

Herbert von Karajan, jedan od najslavnijih dirigenata 20. stoljeća, dvaput se upisao u Nacističku stranku, moguće iz oportunizma, no konačnim dolaskom u Berlin izgubio je kontrolu nad političkim aspektom svoje karijere, piše Alenka Bobinsky. Postao je pijun u borbi za kontrolu nad berlinskim kulturnim institucijama između ministra propagande Josepha Goebbelsa i ministra unutarnjih poslova Hermanna Goeringa.

Alenka Bobinsky

11. kolovoza 2023. / Članci

bilogija i klima

Možemo li se klimatskim promjenama suprotstaviti promjenama genoma

Organizmi se od promjena kao što su klimatske brane migracijom, aklimatizacijom i adaptacijom, piše Tamara Čačev. Biljke i dio životinjskih vrsta ipak ne migrira već se aklimatizira i adaptira, no još je premalo vremena proteklo da možemo govoriti o promjenama genoma u okolnostima klimatskih promjena. Ali istraživanja ima

Tamara Čačev

10. kolovoza 2023. / Članci

EPISTEMOLOGIJA

Glasači su glupi, preziru stručnije od sebe i što sad s demokracijom.

U prikazu 'prve međunarodne publikacije o epistemologiji demokracije', kako stoji u njezinu uvodu, Božo Kovačević zapaža da je zanemarena duga i bogata misaona tradicija koja je već razmjerno plodno obrađivala pitanja koja se u knjizi raspravljaju. Uz sve kritike demokraciji zbog toga što joj glasači nisu dorasli, nekolicina autora brani taj politički sustav, možda po logici da je ipak 'najmanje loš'

Božo Kovačević

1. kolovoza 2023. / Članci

EKONOMIJA

Inflacija se opire. Potraga za uzrocima: plaće, tiskanje novca, utrka za dobiti, psihologija dobitnika i gubitnika.

Kad se inflatorna prašina slegne, realni dohodak jedne skupine ljudi bi se mogao povećati a druge smanjiti, ovisno o tome jesu li njihovi troškovi rasli brže ili sporije od prihoda, objašnjava Josip Lučev. Prema dostupnim podacima vlasnici kapitala u Hrvatskoj u inflatornom razračunu prolaze relativno bolje nego u SAD-u ili u Eurozoni.

Josip Lučev

31. srpnja 2023. / Članci

PSIHOLOGIJA

Nasilje u medijima i ljudska agresivnost. Potraga za vezom i smjerom u kojem djeluje

U javnosti je uvriježeno mišljenje da nasilni filmovi, a pogotovo nasilne video igre čine djecu i odrasle agresivnijim. U pregledu istraživanja o tom pitanju, Goran Mihelčić zaključuje kako nije razvidno da nasilne igre i filmovi vode do agresije i nasilja, a ispituje se mogućnost i da zapravo djeluju u obrnutom smjeru.

Goran Mihelčić

29. srpnja 2023. / Rasprave

ŠTO JE VJEROJATNOST (7)

Algoritamske definicije slučajnosti. Nepredvidivost, tipičnost i nekompresibilnost beskonačnih nizova

Uvođenje "algoritma" u Misesovu definiciju slučajnosti učinilo ju je matematički preciznom i cijelo je područje učinilo trajno "algoritamskim", piše Zvonimir Šikić u sedmom nastavku serijala o vjerojatnosti. Iako danas većina stručnjaka smatra da je Church-Turingova teza "bolje potvrđena", mnogi se nadaju da će Martin-Löf-Chaitinova teza s daljim radom dosegnuti istu razinu sigurnosti.

Zvonimir Šikić

26. srpnja 2023. / Članci

ŠPANJOLSKA POLITIKA

Francostein protiv Frankensteina. Katalonski separatisti u ulozi kingmakera Španjolske

Nakon neočekivano dobrog rezultata španjolskih socijalista na izvanrednim izborima, te podbačaja ekstremno desne stranke Vox, ključ sastavljanja nove španjolske vlade nalazi se u rukama stranke katalonskih separatista, piše Nikolina Židek u svojem pregledu aktualnih političkih zbivanja u toj državi. Pregovori oko sastavljanja vlade će sigurno biti teški i neizvjesni, a ponavljanje izbora značilo bi i novo miješanje karata.

Nikolina Židek

26. srpnja 2023. / Članci

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Sve zbog trenutka paranoje. Najveći dnevni gubitak brodovlja u Drugom svjetskom ratu

Nakon Hitlerove invazije Sovjetskog Saveza, Zapadni su saveznici počeli opskrbljivati Staljina ratnim materijalom kroz tri prekomorske rute. Arktička veza bila je najkraća, najbrža, ali i najopasnija, piše Oleg Maštruko u članku o konvoju PQ17. Tradicionalno riziku skloni Britanci pokazali su nekarakterističan oprez, ali jedna panična odluka izazvala je gubitak vojne opreme dovoljne za 50.000 ljudi.

Oleg Maštruko

25. srpnja 2023. / Rasprave

DEMOGRAFIJA

Prava žena, briga za djecu i starije, produženo školovanje: Vrijednosni i praktični izazovi starenja stanovništva.

Jeremy Shearmur nastoji sistematizirati izazove s kojima se suočavaju javne politike u zapadnom svijetu koji proistječu iz demografskih kretanja. Promjena sustava vrijednosti izaziva neočekivane posljedice koje sa svoje strane utječu na zadržavanje tradicionalnih vrijednosti. A tu su i praktična pitanja: tko će njegovati sve starije stanovništvo koje sve duže ovisi o tuđoj pomoći i sl. 'Laka rješenja' poput stimuliranja nataliteta ili imigracije, također dolaze uz vlastite složene izazove.

Jeremy Shearmur

20. srpnja 2023. / Rasprave

ARHITEKTURA

Svjetska atrakcija ili svjetska sramota? Osvrt na primoštensku Gospu od Loreta

Primoštenska Gospa iz Loreta danas privlači i po sto tisuća posjetitelja, čak i u pandemijskim godinama, usprkos tome što njezinu vizuru kritiziraju povjesničari umjetnosti. Arhitektica Marina Pavković zaključuje kako je propuštena prilika da na brdu pokraj Primoštena nikne istinsko umjetničko djelo koje bi privuklo i posjetitelje izvan niše vjerskog turizma.

Marina Pavković

20. srpnja 2023. / Članci

ČEŠKA POLITIKA

Prva četiri mjeseca Petra Pavela. Pažljivo osmišljen marketing, ljudske geste i nespretna izjava

Novi češki predsjednik prve je dane mandata obilježio zaokretom prema zapadnim zemljama, te brojnim pozitivnim gestama, piše Sofija Kordić u pregledu postignuća Petra Pavela nakon prvih sto dana. Demonstrirao je brigu za manjine, posebno Rome, obećaje uvođenje mladih u javni život, među kojima uživa potporu od čak 70 posto. Ipak, njegova izjava o Rusima na Zapadu izazvala je proturječne reakcije

Sofija Kordić

14. srpnja 2023. / Članci

KNJIŽEVNOST

Psihoanaliza korijena i prirode mržnje. Odnos žrtve i počinitelja. Vječna ovisnost o neprijateljima

"Mržnja" je odlična, dosljedna, hrabra, uvjerljiva psihoanalitička studija u kojoj možemo razumjeti mržnju i prepoznati odakle dolazi, piše Zdenko Duka u pregledu knjige švicarske psihoanalitičarke Jeannette Fischer. Od progona vještica, preko Hitlera do Breivika, Fischer pokušava razotkriti zašto su se mogli dogoditi zvjerski zločini, ali i istražuje ulogu žrtve kao počinitelja, te moć majki u obitelji.

Zdenko Duka

12. srpnja 2023. / Članci

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Genske terapije. Nada za oboljele i tržište u usponu. Tko će plaćati milijune po pacijentu?

Genske terapije omogućavaju oboljelima od niza bolesti koje u podlozi imaju mutaciju nekog gena potencijalno jednokratno rješenje za njihove muke. Visoka cijena ovih terapija - koja doseže milijune dolara po pacijentu - mogla bi se opravdati činjenicom da su one u mnogim slučajevima jeftinije od cjeloživotnog troška oboljelog po zdravstveni sustav. Tamara Čačev u svojem tekstu ističe kako je u Hrvatskoj moguće već dobiti neke od ovih modernih terapija, no one su velik zalogaj i za puno bogatija društva.

Tamara Čačev

7. srpnja 2023. / Članci

PSIHOFARMAKOLOGIJA

Dinastija filantropa koja se obogatila na tuđoj boli. Izvor epidemije ovisnosti o opioidima

Obitelj Sackler donirala je stotine milijuna dolara kulturnim i znanstvenim institucijama, imala je svoja krila u muzejima Guggenheim i Metropolitan, Oxford je imao njihovu knjižnicu, a Harvard njihov muzej. No, sav taj novac zarađen je prodajom opioida za koje su od početka znali da uzrokuju tešku ovisnost. Danas je vjerojatnije da će prosječni Amerikanac umrijeti od posljedica ovisnosti nego u prometnoj nesreći ili oružanom zločinu, piše Goran Mihelčić u osvrtu na knjigu "Empire of Pain".

Goran Mihelčić

5. srpnja 2023. / Rasprave

ARHITEKTURA

Alagmatika arhitekture. Od generičkih struktura do genetičkih operacija

Trebali bismo preispitati kako izgrađena okolina oblikuje naše identitete, upozorava Andrej Radman u svojem prvom članku za Ideje. Ukazuje na međuigru apstraktnih sredstava i konkretnih ciljeva arhitekture, demonstrirajući kako je u isti mah moguće biti i neprecizan i rigorozan, a zaključuje ekološkom kritikom egološkog razmišljanja.

Andrej Radman

30. lipnja 2023. / Rasprave

POVIJEST

Rusi i Hrvati: Nade i zablude Jurja Križanića. Što je od Moskve očekivao Radić

Odnosi Rusije, Ukrajine, Poljske i drugih susjednih država koje danas uočavamo u okrutnom ratu dobrim su se dijelom formirali upravo u vrijeme kad je Juraj Križanić sanjao svoj sveslavenski san čija je glavna sastavnica bilo crkveno ujedinjenje. Zašto se to nikad nije ostvarilo objašnjava Božo Kovačević

Božo Kovačević

29. lipnja 2023. / Članci

EKONOMIJA

Sve zbog inflacije. Hrvatska narodna banka plaća ogromne kamate bankama za novac koji kod nje besposleno čuvaju

Je li Europska centralna banka nužno morala odlučiti da HNB, kao i sve ostale središnje banke koje su dio Eurosustava, poslovnim bankama plaća ovu kamatu koja na godišnjoj razini može dostići više od 400 milijuna eura, pita Viktor Viljevac i tvrdi: Ne, nije morala. Pročitajte kako i zašto.

Viktor Viljevac

27. lipnja 2023. / Članci

BUDUĆNOST AMERIKE

Presuda koja je oduzela nadu republikancima. Posljednji izbori za bijele stare muškarce

Premijer UK je etnički Indijac, prvi ministar Škotske i gradonačelnik londona etnički su Pakistanci. Presuda kojom je Vrhovni sud ugasio nade da će kozervativci krojiti izborne zakone kako bi ostali na vlasti i kada će postati manjina uvod je u budućnost u kojoj je sasvim moguće da će predsjednik SAD-a 2028. postati pripadnik rasne manjine, dijete imigranta ili žena, piše Ivo Škorić.

Ivo Škorić

20. lipnja 2023. / Članci

BILJEŠKE O GLAZBI

Glazbene kulise u javnim prostorima. Oblikovanje ukusa. Poticaj potrošnji.

O pozadinskoj se glazbi u komercijalnim okruženjima - trgovinama i uredima - počelo razmišljati u 30-im i 40-im godinama prošlog stoljeća. Od plemenite želje poboljšanja raspoloženja zaposlenika i klijenata došlo se do pokušaja psihološke manipulacije s ciljem rasta produktivnosti, a trend se preokrenuo 90-ih godina, kada je konkurencija ponudila ručno birane liste pop-glazbe.

Alenka Bobinsky

20. lipnja 2023. / Rasprave

EKONOMIJA

Ako plaće ovise o produktivnosti, o čemu ovisi produktivnost. Je li sve na kvaliteti radnika?

Kad je objavljen izvještaj Svjetske banke o Hrvatskoj, u javnosti je izveden porazan zaključak da su plaće kakva je i produktivnost: triput manje nego u Njemačkoj jer je i produktivnost triput manja. Josip Lučev analizirao je Izvještaj nijansiranije, a izdvojio je na kraju i marže koje su u posljednje vrijeme, zbog inflacije, često diskutirane

Josip Lučev

18. lipnja 2023. / Rasprave

ŠTO JE VJEROJATNOST (6)

Proširena logika vjerojatnosti. Počeci i suvremeni kontekst

Logika počiva na binarnim propozicijama - one mogu biti istinite ili lažne. U 6. članku o vjerojatnosti, Zvonimir Šikić pokazuje kako se vjerojatnost može promatrati kao proširena propozicijska logika, u kojoj propozicije mogu biti više ili manje vjerojatne, a u drugom dijelu teksta demonstrira generalizaciju propozicijskih formula.

Zvonimir Šikić

14. lipnja 2023. / Članci

FIZIKA

Zadovoljstvo razmišljanja. Iskušenja kreativnosti u doba brzih promjena

Fleksibilno razmišljanje je sposobnost da se o nečemu razmišlja na drukčiji način, no između Einsteina i Antuntuna postoji jedna tanka crta koju mnogi ne vide, piše Dario Hrupec u svojem pregledu knjige Elastičnost Leonarda Mlodinowa. Kako bismo oslobodili svoje kreativne potencijale, trebamo oslabiti svoje kognitivne filtere, što će u vremenima pred nama biti ne samo korisno već i neophodno.

Dario Hrupec

8. lipnja 2023. / Članci

MIGRACIJE

Migranti: Bježe od rata i progona, ali ne žele ostati u Hrvatskoj. Najviše pritužbi na policiju

Istraživanje provedeno među migrantima u Hrvatskoj ustanovilo je da pola ispitanika smatra da su im ovdje prekršena prava i zato nevoljko kontaktiraju s hrvatskim institucijama, piše Lana Pavić, a u prvom dijelu članka opisuje dokument o migracijskoj politici predstavljen na nedavnom kongresu europskih liberala čijeg je saveza njezina stranka članica

Lana Pavić

7. lipnja 2023. / Članci

KNJIŽEVNOST

Potop Damira Karakaša. Balkan samo guta, ništa ne vari. Patnja je naše najljudskije stanje

Potop je roman o onome o čemu se u familijama ne govori i ne pita. Nemir pokreće pisanje i upuhuje čitatelja u tekst, u čijim će pjesničkim dijelovima, u detaljima, pisac otkriti suštinu i bit, piše Nataša Hrupec u svojem pregledu najnovije djela Damira Karakaša.

Nataša Hrupec

2. lipnja 2023. / Članci

BIOLOGIJA

Hamburgeri bez krava. Tehnologija industrije mesa iz laboratorija

Meso uzgojeno u laboratorijima nudi potencijalno rješenje za etičke dvojbe oko konzumacije mesa, kao i velik potencijal za smanjenje stakleničkih plinova, no Tamara Čačev upozorava da nije sve tako jednostavno kako se prikazuje. Uzgoj takvog mesa još uvijek zahtijeva serume životinjskog porijekla u velikim količinama, a postoje i drugi potencijalni problemi - od mutacija stanica do korištenja čimbenika rasta.

Tamara Čačev

1. lipnja 2023. / Rasprave

FILOZOFIJA

Napredak – ekonomski, tehnološki ili moralni. Koliko je svijet zaista ‘sve bolje mjesto’?

Općeprihvaćeno je da je progres tema Novog vijeka, iako se o njemu, na svoj način, razmišljalo i u Antici. U raspravama o napretku koje su se intenzivirale posljednjih desetljeća uvijek je barem implicitno i moralno pitanje. Frauke Albersmeier u knjizi The Concept of Moral Progress pokušava ustanoviti što je moralni progres uopće, je li moralni progres moguć ili je moral uvijek isti, a analizira i tezu da je moralni progres moralna dužnost. Iako je suvremena etika življa nego ikad, Željko Ivanković postavlja pitanje koliko su moralne rasprave danas uopće važne

Željko Ivanković

27. svibnja 2023. / Članci

KNJIŽEVNOST

Žeđ za smirajem i vječna pitanja. U vremenima nesuosjećanja, čitajte Irenu Vrkljan

Irena Vrkljan nije pisala o skandalima, nije dijelila svoju intimu, iako je stalno pisala o sebi. Od materijala svoga života stvarala je poeziju, pravu literaturu, a ne trač i aktivizam, piše Marija Ott Franolić u svojem osvrtu na polustoljetni opus jedne od najvažnijih hrvatskih pjesnikinja i prozaistica.

Marija Ott Franolić

26. svibnja 2023. / Članci

POVIJEST UMJETNOSTI

Reinkarnacija impulsa Matka Meštrovića. Važnost Novih tendencija u današnjem vremenu

Predstavljanje knjige skupine autora o Novim tendencijama u MSU u svibnju 2023. potaknulo je Matka Meštrovića na prisjećanje i rekapitulaciju. Svoje impulse koji su obilježili njegov cjelokupni intelektualni i moralni lik reinkarnirao je kroz niz natuknica bez razrade, i s tek kojom dopunom. Nakon svake natuknice dodana je i referenca na koju autor upućuje. Ideje.hr ponosne su što im je gospodin Meštrović omogućio objaviti te inspirativne natuknice s ujedno i dokumentarnom vrijednošću.

Matko Meštrović

25. svibnja 2023. / Članci

polifonija

Između supstancije i senzacije: politička komunikacija u Hrvatskoj

Treća epizoda Polifonije, koju organiziraju Agencija za politički razvoj i Ideje.hr bavi se političkom komunikacijom. Svoje su zaključke iznijeli Nataša Božić Šarić, novinarka N1 Hrvatska, Marijana Grbeša Zenzerović, profesorica s Fakulteta političkih znanosti, i Mario Aunedi Medek, PR stručnjak, Val grupa, predsjednik udruge za odnose s javnošću. Razgovor vodi izvršna direktorica APR-a, Ivana Novoselec.

Ideje.hr

18. svibnja 2023. / Članci

KNJIŽEVNOST

Živimo li ili samo trajemo? Misli i slike Roberta Torrea

Robert Torre, iza kojeg je ostalo desetak knjiga i stotinjak slika, prije prerane smrti bio je najpoznatiji hrvatski psihijatar, piše Zdenko Duka u pregledu knjige Robert Torre: Misli i slike, koju potpisuje Torreov prijatelj Neven Kepeski. Kao njegove najznačajnije misli izdvaja one kako valja živjeti nepatvoreno, bez maski, slobodno i izvorno.

Zdenko Duka

17. svibnja 2023. / Rasprave

IDENTITET

Hegelov koncept Sittlichkeita. Društvene uloge suočene s promjenom i inovacijama

Neke aspekte konzervativnijeg čitanja Hegelove društvene filozofije vrijedi ponovno razmotriti, a čak se i iz njegovih neuspjeha može nešto naučiti, piše Jeremy Shearmur u tekstu u kojem razmatra Hegelov koncept Sittlichkeita, konkretnih moralnih uređenja unutar tržišnog društva, kao i njegove ideje o podjeli rada i etičkom sustavu utemeljenom na ulogama.

Jeremy Shearmur

12. svibnja 2023. / Članci

PSIHOLOGIJA

Masovna ubojstva. Osveta svijetu, odlazak pod vlastitim uvjetima i potraga za slavom

Masakr u Columbineu potaknuo je novu eru napada u školama, u kojoj su brojni napadači pokušavali imitirati počinitelje tog zločina i 'nadmašiti' njihov rezultat. U pregledu literature o psihologiji tih potresnih napada, Goran Mihelčić piše o profilu napadača i objašnjava zašto je bitno da društvo i mediji prestanu veličati nasilje.

Goran Mihelčić

6. svibnja 2023. / Rasprave

ŠTO JE VJEROJATNOST (5)

Očekivanje u vjerojatnosti. Petrogradski paradoks i problem dvije omotnice

U 5. nastavku svojeg serijala o vjerojatnosti Zvonimir Šikić objašnjava koji su najbolji prediktori ovisno o tome zanima li nas jesmo li u pravu ili ne, ili koliko griješimo u apsolutnom ili kvadratnom iznosu. Šikić iznosi i dva poznata paradoksa - petrogradski i paradoks dvije omotnice - i detaljno pojašnjava njihove mehanizme.

Zvonimir Šikić

6. svibnja 2023. / Članci

KNJIŽEVNOST

Zbogom, stvari! Transformacija kroz odricanje, od stoicizma do zena

Fumio Sasaki na nepretenciozan način argumentira kako prihvaćanje minimalizma vodi do jednostavnijeg i sretnijeg života, piše Hana Samaržija u svojem pregledu njegove knjige Goodbye, Things. Sasaki govori o oslobođenju od prolaznih trendova i društvenih konvencija, lakšem probiru ljudi s kojima se doista osjeća dobro, te novopronađenom fokusu na svrhovite i društveno vrijedne aktivnosti.

Hana Samaržija

6. svibnja 2023. / Članci

FINANCIJE I JAVNOST

Novi igrači u ekonomskom upravljanju. Uloga i utjecaj fiskalnih odbora u Hrvatskoj i EU

Glavni savjetnik u Hrvatskoj narodnoj banci Maroje Lang za Ideje.hr piše o knjizi Sanje Bach, koja nastoji široj javnosti približiti ideju i djelovanja fiskalnih odbora u državama članicama EU i Hrvatskoj.

Maroje Lang

29. travnja 2023. / Članci

BIOLOGIJA

Potraga za zajedničkim svojstvima svih tumora. Ideal pronalaska univerzalnog lijeka

Ubrzani napredak u razumijevanju etiologije tumora započeo je prije tri do četiri desetljeća s razvojem molekularnih bioznanosti. Tamara Čačev u svojem pregledu aktualnih spoznaja popisuje sve zajedničke karakteristike tumora koje smo do danas identificirali, te objašnjava zašto je još uvijek nemoguće pronaći "lijek za rak", panaceu koja bi djelovala na sve oblike ove maligne bolesti.

Tamara Čačev

28. travnja 2023. / Klub Batina Rasprave

Klub Batina - Siromaštvo

Dvije trećine građana Hrvatske se osjeća siromašnima. Europsko im istraživanje daje za pravo

Izviješće Europske komisije o apsolutnom siromaštvu nije privuklo pažnju ne samo u popularnoj nego ni u stručnoj javnosti. U Klubu Batina koji su pokrenule Ideje.hr predstavcio ga je Zoran Šućur, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu u petak, 28. travnja. U razgovoru su još sudjelovali Božo Kovačević, Ivica Rubil, Danijel Nestić, Martina Pezelj i Predrag Bejaković. U nastavku je snimka razgovora

Ideje.hr

22. travnja 2023. / Uncategorized

Najava razgovora - Klub Batina

Apsolutno siromaštvo. Istraživanje Europske komisije. Hrvatske stope među najvišima

Izviješće Europske komisije o apsolutnom siromaštvu nije privuklo pažnju ne samo u popularnoj nego ni u stručnoj javnosti. Zoran Šućur, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu, predstavit će ga u petak, 28. travnja od 13:00 na adresi Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu. Razgovor o siromaštvu u Hrvatskoj mjeri li se europskim kriterijima organiziraju Ideje.hr u sklopu svojeg Kluba Batina. Uvodno izlaganje i diskusija izravno će biti emitirani na YouTubeu, a oni koji su spriječeni doći u dvoranu razgovoru će moći pristupiti i putem Zooma.

Ideje.hr

22. travnja 2023. / Članci

KRIZA DEMOKRACIJE

Algoritmi koji guraju društvo unatrag. Rješenje za povratak demokracije u ruke ljudi

Algoritmi danas oblikuju političku percepciju, volju i mišljenja, a velike tehnološke tvrtke po svojoj su moći postale usporedive s utjecajem velikih država, upozorava doc. dr. sc. Kristina Feldvari u svojem preglednom radu "Hakiranje krize demokracije". Feldvari argumentira kako je potencijalno rješenje ovog problema, koji je doveo do nazadovanja demokracije diljem svijeta, u stvaranju ljudskih sustava kontrole, nadzora i upravljanja algoritmima.

Ivan Fischer, Kristina Feldvari

15. travnja 2023. / Rasprave

filozofija

Pandemijski izazov zapadnoj predodžbi o čovjeku i prirodi, pojedincu i društvu. Buduća politika i prirodne znanosti.

Filozof Benjamin Bratton u knjizi "Revenge of the Real" argumentira da bi se tvrde znanosti trebale uzeti kao temelj za rekonstituciju današnje političke kulture. Filip Drača ocjenjuje Brattonove ideje i zaključuje kako knjiga bolje prolazi kao predviđanje onoga što dolazi, nego kao manifest.

Filip Drača

13. travnja 2023. / Članci

SOCIOLOGIJA

Kako u najbogatijoj zemlji na svijetu uopće ima siromašnih, i to još toliko puno: 1 od 9

Ivo Škorić prikazuje knjigu "Poverty, by America" sociologa Matthewa Desmonda sa Sveučilišta Princeton prema kojoj su pomoć bogatima i izrabljivanje siromašnih ugrađeni u američko društvo i kulturu.

Ivo Škorić

9. travnja 2023. / Rasprave

EPISTEMOLOGIJA

Kraj Condorcetovog teorema. Greške u pretpostavkama zbog kojih većina nije u pravu

Condorcetov teorem porote matematički je argument da kolektivno odlučivanje agenata epistemički kompetentnijih od onih koji odlučuju nasumično proizvodi kvalitetniju odluku od bilo kojeg individualnog agenta, piše Hana Samaržija u svojoj analizi rezultata empirijskih istraživanja demokratskih izbora. Zaključuje kako Condorcetov teorem u praksi postavlja prezahtjevna očekivanja od agenata, te poziva na promišljanje novih procedura donošenja odluka.

Hana Samaržija

7. travnja 2023. / Članci

PSIHOLOGIJA

Najdugovječnija laž socijalne psihologije. Povijest razotkrivanja Zimbardova eksperimenta

Slavni Stanfordski zatvorski eksperiment Philipa Zimbardoa u brojnim je udžbenicima psihologije, snažno je utjecao na javnost i popularnu kulturu, a mediji njegove kritike većinom ignoriraju, piše Goran Mihelčić u pregledu rada psihologa koji su dublje istraživali ovaj znanstveni rad. Ispostavlja se kako ne samo da je kršio etička pravila i znanstvene standarde, već se temeljio i na nizu lažnih tvrdnji svojeg autora.

Goran Mihelčić

5. travnja 2023. / Članci

FIZIKA

Fizičar i svijet. Naći teoriju svega. Vježba poštenja.

Postoji koncepcija koja povezuje sva tri nosiva stupa današnje fizike - relativnost, kvantnu teoriju i termodinamiku: to je informacija, piše Dario Hrupec u pregledu knjige Jima Al-Khalilija. Iransko-britanski fizičar na sažet način predstavlja status današnje fizike, njezine glavne ideje i mogući razvoj, a završava vrijednostima koje smatra da bi trebali prigrliti svi koji se njome bave.

Dario Hrupec

31. ožujka 2023. / Članci

PSIHOANALIZA

Intelektualci i narativi kojima stvaraju preduvjete za nasilje. Psihoanaliza ratnog ludila.

Masovno nasilje posljedica je otrovne mješavine politički-ideoloških diskursa koji sugeriraju paranoidna objašnjenja kriza i problema, piše Anna Leszczynska-Koenen. Iza diskursa koji dovodi do nasilja redovito stoje intelektualci, dok je crkva u svakom povijesnom primjeru zakazala u svojoj funkciji moralnog autoriteta.

Anna Leszczynska-Koenen

24. ožujka 2023. / Publikacije Rasprave

GLOBALNA POLITIKA

Trilaterala i alternative. Budućnost kapitalizma iz drugih perspektiva.

U trećem članku o budućnosti kapitalizma Božo Kovačević predstavlja druge skupine, političare i autore koji su se bavili istim pitanjem kao i Trilateralna komisija. Zajedničko im je, uočava, odmak od dioničarskog i okretanje "stakeholder" kapitalizmu. Prikazuje njihov odnos prema Kini, a na kraju problematizira pozivanje autora studije "Novi duh kapitalizma" na sociologa Maxa Webera

Božo Kovačević

24. ožujka 2023. / Publikacije Rasprave

GLOBALNA POLITIKA

Vizija pete faze kapitalizma. Trilateralna komisija usmjerava vlade prema socijaldemokraciji

Knjiga Trilateralne komisije "Novi duh kapitalizma" zapravo je politički program za ostvarivanje socijaldemokratskog kapitalizma, piše Božo Kovačević. Autori strahuju kako bi globalna prevlast zapada mogla nestati zbog neravnomjerne raspodjele bogatstva i smanjenja povjerenja u temeljne demokratske institucije, što je posljedica desetljeća uvjeravanja elita da neoliberalni dioničarski kapitalizam nema alternativu.

Božo Kovačević

18. ožujka 2023. / Publikacije Rasprave

GLOBALNA POLITIKA

Kriza kapitalizma i/ili kriza demokracije. Dva supstancijalna izviješća Trilateralne komisije.

Trilateralna komisija osnovana je u jeku kriza sedamdesetih, koje u mnogočemu izgledaju slično kao krize koje potresaju današnji svijet. Božo Kovačević uspoređuje recentno izvješće Trilateralne komisije pod naslovom "Novi duh kapitalizma" s kontroverznim izvješćem "Kriza demokracije" iz 1975., u kojem su autori zaključili da je ključni problem demokratskih društava u prevelikom stupnju demokratičnosti.

Božo Kovačević

17. ožujka 2023. / Članci

EPIGENETIKA

Povratak Lamarckovih žirafa. Mogu li se stečene promjene prenijeti na buduće generacije?

Lamarckova ideja naslijeđivanja, po kojoj potomci nasljeđuju osobine koje su njihovi roditelji stekli za života, danas je gotovo u potpunosti zasjenjena Darwinovom idejom o prirodnoj selekciji iza koje stoji planina znanstvenih dokaza, piše Tamara Čačev. No, krajem prošlog stoljeća postalo je jasno da postoje i nasljedni elementi iznad genetičke osnove, što je ponovno na površinu izbacilo Lamarckova promišljanja.

Tamara Čačev

16. ožujka 2023. / Rasprave

UJEDINJENA KRALJEVINA

Klizanje u povijest Konzervativne stranke. Britanski liberalizam i simbolička uloga Liz Truss

Britanska Konzervativna stranka, stara gotovo dva stoljeća, u ozbiljnoj je opasnosti da postane dugoročno politički irelevantna, sugerira Jeremy Shearmur. Odlazak u oporbu dao bi stranci priliku za preispitivanje svojih ideja, ali pitanje je koliko bi joj to pomoglo. U poziciji je u kojoj ne može privući mlađe birače, mora zadržati one koje je privukao populizam Brexita, a istovremeno mora pokušati i povratiti povjerenje onih koji su je smatrali gospodarski uspješnom strankom, što bi se moglo pokazati nespojivim.

Jeremy Shearmur

15. ožujka 2023. / Članci

ASISTIRANA SMRT (4)

Moralno opravdanje asistirane smrti. Je li gora terminalna bolest ili cjeloživotna patnja?

Ako asistiranu smrt ograničimo samo na one koji su nepokretni ili pred neizbježnim krajem svog života, ignoriramo važan element - smanjenje patnje za sve one koji teško pate i svakodnevno proživljavaju agoniju, piše Duje Kovačević u svojem zadnjem tekstu o asistiranoj smrti. Niti jedan teški slučaj ne bi trebalo odbiti u startu, i svaki zaslužuje specifičan pristup.

Duje Kovačević

11. ožujka 2023. / Članci

ARHEOLOŠKA FOTO-REPORTAŽA

Današnji život “drugog Rima”. Nadrealna atmosfera grada zamrznutog u vremenu.

Grad kojeg su po carskom nalogu osnovali legionari postao je "drugi Rim" preseljenjem Augusta i njegove obitelji, a danas je, za razliku od većine sličnih središta iz vremena antike, pogotovu ako su tih ogromnih dimenzija - oaza mira i tišine tek dvadesetak kilometara od masovnog turizma i industrijskog središta. Slađana Bukovac fotografijama i tekstom zabilježila je čudesnu atmosferu Akvileje.

Slađana Bukovac

8. ožujka 2023. / Članci

LATINSKA AMERIKA

Argentina, 1985. Priča o građanima i zemlji koja je sudila svojoj zločinačkoj vojnoj hunti, ali i civilnim suradnicima

Film Argentina, 1985. već je treći argentinski film koji bi također mogao dobiti Oscara za bavljenje istom temom - građansko-vojnom diktaturom sedamdesetih i osamdesetih godina. Suđenje iz filma Nikolina Židek opisuje u puno širem kontekstu u kojem su borba majki i baka za desetke tisuća nestale djece i unuka, civilne udruge koje nisu odustajale od zahtjeva za osudom zločina vojske ali i kompanija i ljudi iz institucija i medija koji su hunti pomagali. Priča s puno divnih i hrabrih likova

Nikolina Židek

7. ožujka 2023. / Rasprave

Što je vjerojatnost (4)

Kako je manje ispravna metoda zamijenila puno ispravniju. Laplace vs. Fisher.

Statističari s kraja 19. i s početka 20. stoljeća počeli su insistirati da se vjerojatnosti moraju shvaćati isključivo kao granične frekvencije u tzv. slučajnim eksperimentima, piše Zvonimir Šikić. Rezultat je bila Fisherova metoda, iako nema razloga da se ne upotrebljava generalna, precizna i matematička Laplaceova, tj. bejesovska metoda

Zvonimir Šikić

3. ožujka 2023. / Članci

KNJIŽEVNOST

Ubijanje u ime civilizacije. Ideja kolonijalizma koji danas živi u novim oblicima

Kako i zašto su europski osvjači bili tako nadmoćni i tako samouvjereni da im pripada tuđa zemlja i životi? Kako su opravdavali svoja zvjerstva i zločine? Jandranka Pintarić odgovore traži u knjigama posvećenim temama kolonijalizma i imperijalizma, i nalazi da su mnogi od uzroka - i posljedica - prisutni i danas.

Jadranka Pintarić

1. ožujka 2023. / Članci

FILOZOFIJA

Moral i matematika. Treba li se oko aksioma usuglašavati? Što je realno, a što objektivno

Bilo bi to praktično dostignuće ako bi se svi složili da je Peti Euklidov postulat istinit, iznenađujuće zaključuje Justin Clarke-Doane, s obzirom na pretpostavku da su matematičke istine neovisne o nama. Čemu se onda o njima usuglašavati? Knjigu o odnosu matematike i morala, a ustvari o odnosu teorije i prakse, Željko Ivanković nastojao je ovdje predstaviti što jasnije

Željko Ivanković

25. veljače 2023. / Članci

FILOZOFIJA

Je li moguće u virtualnoj stvarnosti živjeti moralan i smislen život? Problemi u Chalmersovim argumentima

U drugom djelu prikaza knjige Reality+ Davida Chalmersa, Ljudevit Hanžek prolazi kroz preostala poglavlja, raspravlja moralno i pitanje smisla u virtualnim svjetovima, a zatim neke autorove tvrdnje i argumente podvrgava detaljnoj kritici. Na kraju na pitanje je li Reality+ dobra knjiga odgovara nedvojbenim: Da!

Ljudevit Hanžek

25. veljače 2023. / Članci

ASISTIRANA SMRT (3)

Pristanak na ponuđenu smrt. Procjenjuje liječnik, ali konačnu riječ ima pacijent.

U svojem trećem članku o asistiranoj smrti, Duje Kovačević nudi srednji put između dvaju proturječnih modela opisanih u prethodnom tekstu. Između apsolutnog prava na samoodređenje i ustrajanja na najboljem interesu pacijenta, postoji i opcija koja pacijentu ostavlja stupanj autonomije, a istovremeno se oslanja i na liječničku procjenu objektivnih faktora.

Duje Kovačević

23. veljače 2023. / Rasprave

ESEJI

Charles Péguy: Buržuj je ultimativni idiot. Obračun s modernim svijetom.

Ovo je esej o konzervativnom otporu modernitetu. U prvom dijelu Sebastian Kukavica ukratko opisuje antimodernizam Carlylea, Novalisa, Donoso Cortésa, Bonalda i drugih, a u drugom se dijelu, slijedom eseja Novac i Naša mladost, usredotočuje na Charlesa Péguya, koji je Francusku revoluciju vidio kao očuvanje tradicije starog svijeta

Sebastian Kukavica

17. veljače 2023. / Članci

POLITIKA

Obostrano ignoriranje Ustava. Kako zemlja uopće funkcionira

Predsjednik Republike i Predsjednik vlade se ne trpe. Božo Kovačević još je jednom detaljno prošao kroz ustavne i zakonske odredbe koje ih obvezuju na suradnju. Osim obrane i vanjske politike pronašao je i druge primjere neusklađenog funkcioniranja tijela vlasti. Reakcije u inozemstvu idu od podsmijeha do čuđenja. Kovačević na kraju članka komentira i neke prijedloge rješenja

Božo Kovačević

15. veljače 2023. / Rasprave

PODCAST

Zeleno. Floskule i stvarnost

Pred vama je opet Polifonija, drugi u nizu podcasta koji se bave aktualnim temama a nastaju u suradnji s Akademijom za politički razvoj. Ovaj put je tema zelena tranzicija.

Ideje.hr

15. veljače 2023. / Članci

ČEŠKA

Povratak Havelove politike ljudskih prava u Praški dvorac. Udaljavanje od Kine i Mađarske

Nakon Miloša Zemana, bilo koji drugi izbor predstavljao bi priklanjanje politici ljudskih prava, no izbor liberalnog umirovljenog generala Petra Pavela posebno je dobra vijest za Ukrajinu, jer ni Česi niti Ukrajinci ne bi bili sigurni što bi na njegovom mjestu govorio i činio nepredvidljivi populist Andrej Babiš, piše Sofija Kordić. Pavel je čvrsto prozapadnih stavova i veliki kritičar Viktora Orbána, a čak i prije inauguracije svojim je potezima razljutio i Rusiju i Kinu.

Sofija Kordić

11. veljače 2023. / Publikacije

FILOZOFIJA

Ne možemo biti sigurni da ne živimo u simulaciji. Suočenje filozofije s virtualnim svjetovima

Reality +, opsežna knjiga australskog filozofa Davida Chalmersa o filozofiji i virtualnoj realnosti, našla se na nekolicini popisa najboljih knjiga 2022. godine. Ljudevit Hanžek predstavit će je u dva članka, a također iznijeti i neke svoje kritičke opaske. Teme koje se u knjizi raspravljaju snažno intrigiraju i više su nego aktualne, svakodnevne su.

Ljudevit Hanžek

9. veljače 2023. / Članci

BIOLOGIJA

Disruptori kozmetičke industrije. Manje tvrtke i spojevi koji djeluju

Kozmetička industrija koristi se pojmovima molekularne biologije čak i kada nemaju smisla u tom konteksu, piše Tamara Čačev. Biljne "matične stanice" u preparatima ne mogu imati učinak na naše stanice; u takvim je proizvodima prisutnost živih stanica tehnološki nemoguća. Ipak, postoje brojne tvari za koje se na temelju znanosti može tvrditi da uistinu djeluju. Neke se tvrtke na njih oslanjaju

Tamara Čačev

9. veljače 2023. / Članci

AMERIKA, STANJE NACIJE

Što kamiondžije imaju s inflacijom. Biden o stanju nacije

Dok jedni za inflaciju u SAD-u krive niske kamatne stope i veliku kupovnu moć zbog visoke zaposlenosti, zanemaruje se drugi bitan čimbenik - poremećaj u opskrbnim lancima, piše Ivo Škorić. Jedan od razloga tom poremećaju je nedostatak vozača kamiona, koje iz posla tjeraju pretjerana regulativa, prekarni rad i tehnološkim nadzorom svake sekunde njihova radnog i slobodnog vremena.

Ivo Škorić

3. veljače 2023. / Publikacije

ASISTIRANA SMRT (2)

Autonomija odlučivanja o prekidu svog života. Paradoks oprečnih modela samoodređenja

Što u medicinskoj etici točno znači autonomija pacijenta, jesu li pacijenti zaista u stanju biti autonomni pitanja su kojima se Duje Kovačević bavi u drugom dijelu serijala o asistiranoj smrti. Ljudi mogu razumjeti medicinske činjenice čak i posljedice svoje odluke, no mogu li uistinu odrediti što je u njihovom najboljem interesu?

Duje Kovačević

3. veljače 2023. / Članci

KNJIŽEVNOST

Priče Slavenke Drakulić, čitane (i) iz ukrajinske perspektive

Dok je ukrajinski prijevod knjige Oni ne bi ni mrava zgazili stjecao novu popularnost nakon početka ruske invazije, Hana Samaržija prevodila je na hrvatski pojedine kratke ratne priče koje je Slavenka Drakulić objavljivala na engleskom i njemačkom devedesetih godina prošlog stoljeća. U svojem pregledu knjige Rat je svugdje isti, Samaržija ističe kako je gotovo svaka od ovih vješto napisanih priča poopćiva i na današnje stanje u Ukrajini.

Hana Samaržija

1. veljače 2023. / Rasprave

Što je vjerojatnost (3)

Vjerojatnost kao stupanj plauzibilnosti. Matematički temelji bejesovske teorije

Na pitanje kako opravdati aksiome vjerojatnosti ako su vjerojatnosti racionalne procjene uvjerenja odgovor su ponudili Ramsey i de Finetti, definicijom vjerojatnosti kroz kladilačke koeficijente, koji su se pokazali koherentnima samo ako zadovoljavaju aksiome, piše Zvonimir Šikić. Temelje teorije vjerojatnosti kao logike postavio je Richard Cox, iz čega je izrasla današnja bejesovska teorija vjerojatnosti.

Zvonimir Šikić

30. siječnja 2023. / Članci

BRITANIJA

Vlast čeka da se javnost okrene protiv štrajkova. Pobuna koja još nema svoj kreativni naboj.

Početkom veljače u Britaniji se očekuje izlazak na ulice stotine tisuća učitelja, sveučilišnih predavača i državnih službenika. Štrajkalo je i 300.000 medicinskih sestara, tehničara i vozača hitne. Prosječno britansko kućanstvo na putu je da već sljedeće godine postane siromašnije od prosječnog slovenskog, piše Nataša Babić

Nataša Babić

28. siječnja 2023. / Članci

EKONOMIJA

Plaće – globalni pad, a tu je i inflacija. Hrvatska na začelju usporedivih zemalja.

Prema najnovijem izvještaju Međunarodne organizacije rada (ILO) plaće su na globalnoj razini pale prvi put od 2006. godine. Raskorak plaća i produktivnosti je nastavljen. Izvještaj zaključuje da rast plaća ne bi inicirao inflacijsku spiralu. Josip Lučev analizirao je podatke o Hrvatskoj i došao do još poraznijeg zaključka.

Josip Lučev

28. siječnja 2023. / Aktualno

FERMIJEV PARADOKS

Kako izgledaju vanzemaljci? Teleskop koji bi ih mogao vidjeti i pisac koji ih može zamisliti

Život na planeti ostavlja svoj potpis u atmosferi, a novi svemirski teleskop James Webb prvi je koji bi mogao razaznati taj potpis na udaljenim planetama. Sasvim je moguće, vjeruje Dario Hrupec, da ćemo već ove godine saznati da nismo sami u svemiru. Dok čekamo, možemo uživati u maštanjima, poput onih u novom romanu uspinjuće zvijezde SF-a, Andyja Weira.

Dario Hrupec

27. siječnja 2023. / Aktualno

UMJETNOST

Žena koja ni za čim nije žalila. Glas koji je okrenuo svijet naglavačke. Sve ljubavi Edith Piaf

Uz šezdesetu obljetnicu smrti Edith Piaf, u Lisinskom gostuje predstava PIAF! s pjevačicom i glumicom Nathalie Lermitte u naslovnoj ulozi. U tom povodu Nataša Hrupec piše o fascinantnom životu francuske dive, koja se nikad nije prestala zaljubljivati, vjerovala je da bez ljubavi ne može živjeti, uvjeravala se da ljubi, zato se prostirala i nije željela da joj ljubav ikad nedostaje.

Nataša Hrupec

20. siječnja 2023. / Članci

KNJIŽEVNOST

Feminizam u tri romana. Algoritmi koji diskriminiraju na zapadu, borba za goli život u Koreji

Austrijska spisateljica Gertraud Klemm izazvala je pozornost romanom Hippocampus u kojem piše o mizoginiji u književnosti. Caroline Criado-Perez u svojoj je knjizi analizirala kako odsutnost rodno osjetljivih podataka oblikuje moderni svijet, od likova na novčanicama do umjetne inteligencije. Cho Nam-joo svojim je romanom skrenula svjetsku pažnju na stravičnu mizoginiju u Južnoj Koreji, piše Jadranka Pintarić.

Jadranka Pintarić

18. siječnja 2023. / Članci

ASISTIRANA SMRT (1)

Eutanazija i medicinski potpomognuto samoubojstvo. Etika odabira vlastitog kraja

Na ubojstvo iz milosrđa, koje je postojalo od 5. stoljeća p.n.e., nije se gledalo odviše negativno sve do Srednjeg vijeka, kada je doktrina svetosti života ušla u društvo kroz kršćanstvo, piše Duje Kovačević u osvrtu na etiku asistirane smrti. Iako dobronamjerni, najčešći argumenti protivnika asistirane smrti redom pate od logičkih problema.

Duje Kovačević

14. siječnja 2023. / Članci

ETNOGRAFIJA

Etnografski muzej Istre. Priča o zemlji i podneblju kao izvoru života i prihoda, bez politike

Specifičnost Istre, najvećeg hrvatskog i jadranskog poluotoka, ali i dalje relativno malog prostora, jasno se vidi upravo u nevjerojatnoj raznolikosti izvora prihoda i prevladavajuće ekonomije koji se ponekad mijenjaju doslovno od sela do sela, piše Slađana Bukovac. Upravo ta heterogenost, odlično predočena u pazinskom Etnografskom muzeju, jedna je od najvećih osobitosti regije.

Slađana Bukovac

13. siječnja 2023. / Članci

BIOLOGIJA

Antidijabetici. Pomama za novim lijekovima koji značajno pomažu smanjiti tjelesnu težinu

Nova klasa antidijabetika, razvijenih u prošlom desetljeću, ima snažan odjek u medijima otkako su kliničke studije pokazale kako imaju značajan učinak na smanjenje tjelesne mase, piše Tamara Čačev. Potražnja je tolika da je Novo Nordisk lani uložio 1,6 milijardi dolara u gradnju tri proizvodna pogona kako bi zadovoljio potrebe tržišta.

Tamara Čačev

12. siječnja 2023. / Članci

PSIHOLOGIJA

Flynnov efekt. Kontroverzna rasprava o uzrocima porasta inteligencije. Mogući kraj trenda

Prosječni kvocijent inteligencije postojano je rastao većim dijelom prošlog stoljeća. To se naziva Flynnovim učinkom, objašnjava Goran Mihelčić. Rasprava o toj pojavi je složena. Otvaraju se pitanja koliko su razlike u mjerenoj inteligenciji među rasama i socijalnim grupama posljedica vanjskog utjecaja, do koje granice vanjski faktori mogu utjecati na rast inteligencije, i koliko smo daleko od vrhunca.

Goran Mihelčić

7. siječnja 2023. / Članci

INSTITUCIONALIZAM (8)

Razlike u inflaciji i tipovi kapitalizma. Sudbina perifernih postsocijalističkih zemalja

Već desetljećima tradicionalni pogled na inflaciju: niska u razvijenim gospodarstvima središnje i sjeverne Europe, visoka u mediteranskim gospodarstvima, ne opisuje adekvatno kretanja, zaključuje Josip Lučev svoj detaljni prikaz. Tipovi kapitalizma ne mogu objasniti ranjivosti post-socijalističke Europe. Položaj u međunarodnim ekonomskim odnosima nameće se kao početna točka analize

Josip Lučev

5. siječnja 2023. / Članci

KNJIŽEVNOST

Svijet bez kraja. Ekološka kontroverza oko najprodavanije knjige u Francuskoj. I obični ljudi troše previše energije

Danas su ekološke priče bara prepuna greenwashinga na koju se mnogi, čak i u dobroj namjeri, lako upecaju, podsjeća Ante Alerić u članku o najprodavanijoj knjizi u Francuskoj prošle godine, o kontroverznom stripu o nuklearnoj energiji koji ekološke udruge nastoje diskreditirati. Politička pozadina slučaja izbija na svakom koraku

Ante Alerić

4. siječnja 2023. / Članci

ETIKA

Moralna neizvjesnost. Matematika moralnih odluka

Etičari danas puno istražuju i objavljuju, ali u javnosti nerijetko izazivaju zbrku. Možda zato što je etika teška, a možda zato što je javnost sklona zanemariti da je teška i izabrati prečac, piše Željko Ivanković u osvrtu na knjigu o moralnoj neizvjesnosti Williama MacAskilla, Kristera Bykvista i Tobyja Orda. Popularni autori primijenjene etike u knjizi nastoje različite etičke pristupe svesti u zajedničku shemu

Željko Ivanković

29. prosinca 2022. / Publikacije

2022: PREGLED I OCJENA

Prije proslave. Godina na odslasku u retrospektivi Darka Polšeka. Ipak nije kao druge

Svijet je premašio osam milijardi stanovnika, u 2022. godini došao najbliže svjetskom ratu od 1945., zabilježio prve znakove slabljenja autoritarnih režima Kine i Irana, ali i jačanje populista i nedemokratskih snaga, ističe Darko Polšek u pregledu zbivanja godine za koju pokazuje da predstavlja vrlo posebnu razdjelnicu, Zeitenwende, kako kaže njemački kancelar Olaf Scholz

Darko Polšek

28. prosinca 2022. / Rasprave

ŠTO JE VJEROJATNOST (2)

Vjerojatnost kao frekvencija. Rasprava empirista i racionalista, britanskog i kontinentalnog pristupa. Žilavi argument

Na početku Zvonimir Šikić (ponovo) opisuje vjerojatnost kao frekvenciju u populaciji, što je zapravo klasični pojam vjerojatnosti iz prethodnog članka, te predstavlja stablo frekvencija kao lakši način razumijevanja onog što se izračunava Bayesovom formulom. Zatim objašnjava vjerojatnost kao frekvenciju u ponavljanom pokusu i probleme s kojima se taj koncept suočava (granična frekvencija, prebrojiva aditivnost). Napokon, distinkciju klasičnog i frekventističkog pojma vjerojatnosti diže na razinu rasprave empirista i racionalista. Završava Bernoullijevom pogreškom

Zvonimir Šikić

27. prosinca 2022. / Članci

UZ GODIŠNJICU SMRTI

Bela, Irina, Eliza, Božena. Bela. Krleža i ljubav, intimni Krleža.

Uz suprugu Belu život Miroslava Krleže obilježile su i druge žene, Irina Aleksander, za kojom je žudio i s kojom je prijateljevao desetljećima, koja mu je intelektualno dorasla te razumjela i ono neizgovoreno, Eliza Gerner, glumica, obiteljska prijateljica i Belina kolegica, zatim Božena Kraljeva, glumica čijem se umijeću divio. Iz zapisa i prikaza žena u njegovim djelima Nataša Hrupec, u povodu obljetnice njegove smrti, opisuje Krležin odnos sa ženama i odnos žena prema njemu

Nataša Hrupec

26. prosinca 2022. / Publikacije

KNJIŽEVNOST

Che bella voce! Glas u opoziciji spram govora. Poluga mišljenja, moći i osnove ljudskog subjekta

Glas je moguće razumijeti na tri razine - kao nositelj značenja, kao estetski fenomen, i kao prozor u subjekt, piše Josip Luković u svojem čitanju teza slovenskog filozofa i teoretičara kulture Mladena Dolara. Povijesno gledan primarno kroz vizuru retorike ili umjetnosti, sa strukturalističkim "zaokretom prema jeziku" prošlog stoljeća glas je zadobio i sve značajniju ulogu u teorijskim razmatranjima.

Josip Luković

23. prosinca 2022. / Članci

Sjedinjene Države

Dva velika američka štrajka, željezničara i sveučilišnih radnika. Rast potpore sindikatima

Štrajk američkih željezničara spriječen je odlukom Kongresa sa zakonskom snagom, s obrazloženjem da bi na koljena bacio američku privredu, a s njom i svjetsku. Ivo Škorić piše što su željezničari na kraju ipak dobili, a za što su se izborili sveučilišni radnici u Kaliforniji najvećim akademskim štrajkom u američkoj povijesti

Ivo Škorić

22. prosinca 2022. / Članci Publikacije

politika i ekonomija

Rat za najvažniji resurs današnjice. Ekonomska politika koju vodi vojska.

Knjiga Chip War Chrisa Millera uvrštena je u sve važnije popise najboljih knjiga godine a Financial Times ju je proglasio najboljom poslovnom knjigom godine. Prema Goranu Mihelčiću neizbježna je za razumijevanje suvremene geopolitike. U njoj se uz povijest razvoja poluvodiča objašnjavaju ruski neuspjesi i ukrajinski uspjesi u ratu, no možda još važnije intenzivni poluvodički rat Sjedinjenih Država protiv Kine

Goran Mihelčić

15. prosinca 2022. / Članci

INTERVJU

Rada Iveković. Feminizam je danas u stanju povući za sobom i druge pokrete, od SAD-a do Irana

Današnje se feministice svuda u svijetu moraju boriti za očuvanje onih prava koja su imale a nisu još izgubile, a često se moraju ispočetka boriti za već stečena a oduzeta prava, objašnjava Rada Iveković u razgovoru sa Sanjom Bojanić. Otkriva i kako feministički pokreti diljem svijeta stvaraju neku vrstu nove hegemonije, povlačeći za sobom i druge pokrete i interese.

Sanja Bojanić

15. prosinca 2022. / Rasprave

PODCAST

Što misle lideri koji dolaze, je li politika prljava riječ?

U suradnji s Akademijom za politički razvoj Ideje.hr pokreću Polifoniju, seriju podcasta koji se bave aktualnim temama. Karla Ressler, Zvonimir Glavaš i Josipa Majić Predin, pripadnici najnovije generacije Akademije raspravljaju je li politika prljava riječ. Razgovor moderira Ivana Novoselec

Ideje.hr

11. prosinca 2022. / Članci

biologija

Prebiotici, probiotici i postbiotici. Ima li koristi od funkcionalne hrane i pripravaka?

Probiotici su s nama oduvijek a mnogi prebiotici su korišteni u našoj prehrani već tisućama godina, iako nismo znali koja je njihova dobrobit. Najnoviji termin su postbiotici, koji obećavaju iskorak u odnosu na obje prethodne skupine ukoliko uspijemo ovladati njima, piše Tamara Čačev.

Tamara Čačev

8. prosinca 2022. / Rasprave

rasprave

Kuglati se sam, znati sve sam. Smanjenje povjerenja, smanjenje znanja, povećanje klasnih razlika. Preporuke za obrtanje trenda

Prijateljstva koja nadilaze klasne linije izravno su povezana s većom društvenom mobilnošću i smanjenjem siromaštva, navodi Jeremy Shearmur. Ljudi sve manje osjećaju potrebu sudjelovati u grupnim aktivnostima na kojima bi upoznali i dijelili zajedničke ciljeve i s ljudima koji nisu njihovi istomišljenici. To vodi do gubitka ne samo društvenog povjerenja i nepristranosti, već i do nestanka ključnih znanja. Shearmur nudi i ideje kako bismo mogli preokrenuti taj trend

Jeremy Shearmur

4. prosinca 2022. / Članci

EKOLOGIJA

Savjesni pojedinci ne mogu biti rješenje za cijeli sustav. Problem ‘vječnih kemikalija’

Europski parlament odobrio je reviziju pravila o postojanim organskim zagađivačima, popularno zvanima 'vječne kemikalije', kojima treba dugi period da se razgrade u okolišu i predstavljaju veliku opasnost za ekosustave. Visoka izloženost 'vječnim kemikalijama' rezultirala je bolestima ili abnormalnostima kod brojnih vrsta divljih životinja. Ti spojevi pronađeni su i kod ljudi

Ana Kodžoman

4. prosinca 2022. / Rasprave

Što je vjerojatnost (1)

Klasična vjerojatnost i primjeri povijesnog razvoja

Pojam vjerojatnosti vrlo je složen, to jest razvija se od vrlo očiglednog do zaključivanja koje zahtijeva više koncentracije. Zvonimir Šikić u sedam nastavaka matematički prikazuje pojam vjerojatnosti na način koji se uz nešto volje može slijediti ali uz prikaz daje i zaključke o prirodi vjerojatnosti koji su i zaključci o svijetu

Zvonimir Šikić

1. prosinca 2022. / Članci

KNJIGE

Fizičar, pjesnik, zanesenjak. Eseji Carla Rovellija zrače mudrošću, dobrotom i vjerom u bolji svijet

Zbirka eseja iz knjige talijanskog fizičara Carla Rovellija ne govori samo o crnim rupama i teleskopima, piše Dario Hrupec u svojoj recenziji. Rovelli između ostalog otkriva kako je ljubaznost važnija od pravila, kako bez filozofije nema ni napretka u fizici, te zašto bi radije bio tihi ateist nego vjerovao u Boga.

Dario Hrupec

26. studenoga 2022. / Članci

MAKROEKONOMIJA

Potražnja za radom je snažna a realne plaće ne rastu. Zašto?

Ekonomisti ne postižu konsenzus ni o uzrocima aktualne inflacije ni o tome kako bi je trebali mjeriti, piše Boris Cota. Za svako od ključnih pitanja postoji više mogućih odgovora, uključujući i ono građanima najbitnije: Zašto u inflaciji plaće ne rastu? No u budućem će razdoblju jedno od glavnih pitanja biti koliko inflacije je dovoljno inflacije

Boris Cota

25. studenoga 2022. / Članci

AMERIČKA DEMOKRACIJA

Republikance zaustavili mladi. Odlučujuća pitanja i generacijska opredjeljenja. Reality-show

Visoka izlaznost u tri ciklusa sugerira da su Amerikanci izrazito motivirani za izbore što je posljedica polarizacije i nekih pitanja koja mogu bitno odrediti živote najmlađih glasača. To su pravo na pobačaj, regulacija posjedovanja oružja, pristup obrazovanju, piše Marijana Grbeša. Upravo su te teme, čini se, bile ključne za mobilizaciju mladih, koji su 2022. godine većinski glasali za demokrate

Marijana Grbeša Zenzerović

24. studenoga 2022. / Članci

kina i svijet

‘Ako smo neprijatelji, nećemo surađivati. Želite li nadmetanje, pokušajte. Ako biste surađivali, rado ćemo se odazvati.’

U organizaciji Foruma za vanjsku politiku 18. studenog je izlaganje o Kini i odnosima s Europom i Sjedinjenim Državama održao Kerry Brown, s King's College London. Božo Kovačević izdvojio je najznačajnija zapažanja, posebno ideološke probleme između Zapada koji oficijelno zagovara prosvjetiteljske vrijednosti i kineskog amalgama marksizma s tradicionalnom kulturom. U konačnici, ključnu ulogu igra realizam u međunarodnim odnosima

Božo Kovačević

18. studenoga 2022. / Članci

književnost

O ljubavi u doba masovnog turizma. O europskom identitetu. Nizozemcima i Talijankama. O migrantima. O svemu.

Ovo je razigrana, pametna i vesela književnost u kojoj se ništa ne mora i u kojoj ništa nije nemoguće. Nije smrtno ozbiljna a ne zazire od velikih tema, nije stilski jednolična iako krije ispisane dragulje niti je u službi simulakruma, bijega od života. Roman je to spore akcije, zabavnih promišljanja i suptilne nasmiješene ironije unutar kojega su vješto prošvercani i postmoderni tekstualni ogledi na sam proces pisanja uz vrhunske stilske minijature. Čista bravura od romana!

Ante Alerić

18. studenoga 2022. / Članci

suvremeno kiparstvo

Umjetnost ili artwashing. Je li najpoznatiji češki kipar u službi korporativnog PR-a?

Gigantska skulptura gole žene Davida Černýja težine 35 tona i visine 24 metra izazvala je raspravu o odgovornosti umjetnosti u javnom prostoru. Umjetnika koji je slavu stekao provokacijama, poput ruganja stereotipima zemalja EU ili Češkoj putem zaštitnika Čeha sv. Vaclavu, kritiziraju zbog rada izvedenog po narudžbi kapitala.

Sofija Kordić

17. studenoga 2022. / Članci

ARHEOLOGIJA PULA

Malo rimsko kazalište. Pokušaj vjerne obnove bio bi falsifikat. Izvornu funkciju vraćaju čelik i beton, a ne kamen.

O uređenju javnog prostora uvijek se vode polemike. Prigovori na obnovu Malog rimskog kazališta u Puli, vrijednu 24 milijuna kuna, svode se na pitanje zašto nije rekonstruirano u izvorni oblik, piše Slađana Bukovac. Metoda faksimila ne može se koristiti ako nisu poznati svi detalji nekadašnje građevine, a autori su se odlučili prije svega vratiti kazalištu nekadašnju svrhu

Slađana Bukovac

12. studenoga 2022. / Članci

biologija

Industrija kloniranja ljubimaca. Stvara nove tehnologije ali još ne ispunjava nade vlasnika

Tehnologija kloniranja ljubimaca polako postaje mainstream i dostupna srednjoj klasi koliko su joj dostupni i automobili više klase, umjetnine ili luksuzni modni predmeti. U srži ideje je želja da se stvori točno onog ljubimca kojeg smo izgubili. Tamara Čačev objašnjava je li (već) moguće klonirati policijskog psa koji će zadatke barem lakše učiti

Tamara Čačev

11. studenoga 2022. / Članci

GEOPOLITIKA

Scholz u Kini, EU na čekanju, raskol u njemačkoj industriji

Sastanak kancelara Scholza i predsjednika Xija, kao i događaji koji su prethodili tom susretu, mogli bi dalekosežno odrediti budućnost cijele Europske unije, piše Stevo Đurašković. Upozorava na polemike među njemačkim industrijalcima od kojih neki otvoreno zahtijevaju državni intervencionizam u suočavanju s Kinom. Je li time na kontinentu ugrožena liberalna demokracija

Stevo Đurašković

10. studenoga 2022. / Članci

književnost

Klasni i feministički sadržaj u dva romana Annie Ernaux

Uz dobro napisane i sadržajno uvjerljive, konzistentne dijelove Ernaux utiskuje rečenice koje  je teško čitati drugačije nego kao politički program, piše Đurđa Knežević u članku u kojem analizira knjige Događaj i Djevojačke uspomene ovogodišnje dobitnice Nobelove nagrade za književnost.

Đurđa Knežević

9. studenoga 2022. / Rasprave

Kripke (2)

Aristotel u mogućim svjetovima. Jezik ili metafizika.

Što je ostalo od Kripkeovih teza u Imenovanju i nužnosti? Poprilično mnogo, piše Ljudevit Hanžek u drugom članku u povodu nedavne smrti Saula Kripkea, jednog od najvećih filozofa 20. stoljeća, iako uočava da za svaku tezu iz spomenute knjige, koju ovdje detaljno prikazuje, postoji filozof koji je negira i argumentira protiv nje

Ljudevit Hanžek

1. studenoga 2022. / Članci

SJEDINJENE DRŽAVE

Bidenova strategija: Prihvatljive i neprihvatljive autokracije, Kinu nadigrati, Rusiju obuzdati.

Joe Biden se odriče nekadašnjih intervencionističkih ambicija SAD-a, ali zato postavlja temelje nove hladnoratovske podjele na demokratske i autokratske države, pri čemu sam sebi skače u usta otvaranjem vrata suradnje s izabranim nedemokratskim zemljama, analizira Božo Kovačević Strategiju nacionalne sigurnosti koju je američki predsjednik predstavio upravo pred izbore za Zastupnički dom i Senat

Božo Kovačević

28. listopada 2022. / Rasprave

REPLIKACIJSKA KRIZA (4)

Kako je revolucija došla po Amy Cuddy. Rasprava o tonu rasprave unutar znanstvene zajednice

U četvrtom članku o replikacijskoj krizi Ivan Flis piše o takozvanoj 'tone debate' - raspravi o tonu rasprave - potaknutoj kritikama i izrugivanjima psihologinje Amy Cuddy nakon što njezin ključni rad, na kojem se i obogatila, nije prošao provjeru. Pitanje 'upravljanja neslaganjem', tko u raspravi sudjeluje i u kojem se forumu rasprava vodi, kako se utvrđuju granice između pogrešne interpretacije i neetične prijevare, obnovljeno je prema obrascu čuvene rasprave Roberta Boylea i Thomasa Hobbesa iz sedamnaestog stoljeća, ključne za oblikovanje standarda eksperimentalne znanosti

Ivan Flis

28. listopada 2022. / Članci

Svijet

Ljevica u Latinskoj Americi, treći val. Šanse i varijacije. Autoritarni režimi, pragmatične koalicije i teški kompromisi s desnicom.

Pobijedi li Lula u drugom krugu brazilskih predsjedničkih izbora, kontinent će se formalno praktički potpuno zacrveniti, piše Nikolina Židek u članku u kojem prikazuje tri skupine u najnovijoj latinskoameričkoj ljevici: uz autoritarne režime Nikaragve i Venezuele ljevica je osvojila vlast gdje prije nije (Meksiko, Honduras, Peru i  Kolumbija), a u Argentini, Boliviji i moguće Brazilu se vraća nakon neuspjeha desnih vlada. Židek također analizira pomake u političkoj poziciji trećeg lijevog vala

Nikolina Židek

22. listopada 2022. / Aktualno

velika britanija

Nakon sunovrata trussonomike. Ima li London šansu uspostaviti kakvu-takvu stabilnost. Kaos

Nije dovoljno da budući britanski premijer ima potporu parlamentaraca, čak ni članova stranke a ni građana. Nužno uvažavanje reakcija tržišta na pojedine premijerske kandidate brutalno otklanja iluzije suverenista da samo sirova politička volja s demokratskim mandatom odlučuje o sudbini zemlje, piše Nataša Babić

Nataša Babić

21. listopada 2022. / Rasprave

rasprave

Kripkensteinov privatni jezik i slijeđenje pravila. Skepticizam dublji od svih prijašnjih.

U prvom članku o nedavno preminulom analitičkom filozofu Saulu Kripkeu (1940. – 2022.) Ljudevit Hanžek kritički prikazuje njegovu utjecajnu interpretaciju problema privatnog jezika i slijeđenja pravila iz Wittgensteinovih Filozofijskih istraživanja.

Ljudevit Hanžek

19. listopada 2022. / Članci

okoliš

Visoka cijena turizma po život u Jadranu. Kako svi možemo pomoći autohtonim vrstama

Od banalne stvari poput sidrenja turističkih kruzera lako dolazimo do najezde invazivnih vrsta koje ugrožavaju ne samo pojedine autohtone vrste, već i cijele ekosustave izgrađene oko njih, piše Ana Kodžoman. Mi kao pojedinci možemo upozoriti na njihovu pojavu, ali i zaštititi okoliš od invazivnih vrsta odgovornijim odnosom prema ljubimcima

Ana Kodžoman

18. listopada 2022. / Članci

sjećanje

In memoriam Zvonimir Baletić. Nevjerojatna produktivnost, kakve u struci više nema. Kreator ekonomske kulture

Sjećanje Zdravka Petaka na djelo nedavno preminulog ekonomista Zvonimira Baletića pokazuje koliko su i što sve nekoć radili sveučilišni nastavnici i znanstvenici, a na kakav se primjer danas više uopće ne može naići. Uz autorska djela i društveni angažman fascinantan je Baletićev prevoditeljski opus od dvadesetak temeljnih ekonomskih knjiga, kojem praktički nema premca u domaćim društvenim znanostima

Zdravko Petak

16. listopada 2022. / Rasprave

rasprave

Svrha povijesti. Marxova razmišljanja i Bezosova praksa

Prosječan građanin besklasnog društva bit će uzdignut na razinu Aristotela, Goethea, Marxa, mislio je Trocki. Ako prihvatimo Marxov i Hegelov realizam a odbacimo ideje o teleologiji povijesti, možemo razvijati nesavršenu ‘ideologiju’ koja bi morala biti podložna kritičkoj procjeni, piše Jeremy Shearmur. Trenutačno živimo u zapanjujućem kontrastu između onoga što bi bilo potrebno i naše političke prakse.

Jeremy Shearmur

13. listopada 2022. / Članci

in memoriam

Bruno Latour (1947. – 2022.) Nikada nismo bili moderni!

Nedavno preminuli Bruno Latour, jedan od najkontroverznijih teoretičara današnjice, prema osobnom pogledu Darka Polšeka nikad nije bio pravi postmodernist, skoro nikad se nije služio visokoparnim, nerazumljivim jezikom, tj. nikada jezičnim bravurama nije pokušavao opčiniti auditorij i čitateljstvo, bio je duhovit i što je možda najvažnije, užasavao se kad su neke činjenice proglašavane "socijalnom konstrukcijom"

Darko Polšek

11. listopada 2022. / Članci

Izložbe

Misteriozni istarski vitezovi. Ne zna se otkud su došli ni tko su bili

Dva nedavna projekta u Istri otvorila su nam uvid u zaboravljeni svijet tamošnjeg srednjovjekovnog plemstva i njihovih dvoraca.  Izložba "Istarski kašteli" u Puli omogućava gotovo fizički kontakt sa svijetom vitezova, dok je “Kuća kaštela” smještena nedaleko Momjanskog kaštela, jednog od najreprezentativnijih iz ove skupine

Slađana Bukovac

10. listopada 2022. / Članci

NOBELOVA NAGRADA ZA KNJIŽEVNOST

Annie Ernaux. Kako sačuvati nešto od vremena u kojem više nikad nećemo biti

Knjige Annie Ernaux stilski su pročišćene, nemaju suvišnih riječi i unatoč teškim temama nikad nisu patetične, tvrdi Marija Ott Franolić. Ernaux je vrhunska stilistica, žanrovski inovativna, hrabra, otvorena i sklona obične pojave gledati s druge strane

Marija Ott Franolić

9. listopada 2022. / Članci

NOBELOVA NAGRADA ZA FIZIKU

Aspect, Clauser i Zeilinger. Trojac koji je eksperimentima dokazao kvantnu prirodu stvarnosti

Moderna kvantna fizika daleko je napredovala od vremena u kojem su nastale šale na račun Schrödingerove mačke, popularno i ograničeno shvaćanje Heisenbergovih relacija neodređenosti te mita o valno-čestičnom dualizmu tvari, piše Davor Horvatić u članku u kojem objašnjava ovogodišju Nobelovu nagradu za fiziku

Davor Horvatić

9. listopada 2022. / Članci

NOBELOVA NAGRADA ZA KEMIJU

Klik-kemija. Kako su Sharpless, Meldal i Bertozzi začeli novu eru funkcionalizma

Novi pristup kemiji izrastao je kao rješenje jednog od ključnih problema u proizvodnji lijekova - kako omogućiti masovnu proizvodnju spojeva koji su prepoznati kao potencijalno korisne, aktivne farmaceutske tvari

Mirsada Ćehić

5. listopada 2022. / Članci

nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu

Svante Pääbo i otkrivanje dijelova genoma zajedničkih modernom čovjeku i Neandertalcu

Pääboa se smatra utemeljiteljem nove znanstvene discipline - paleogenomike. Na temelju njegovih otkrića rekonstruirana je evolucijska crta prema kojoj su istovremeno dok je Homo sapiens migrirao iz Afrike Neandertalci živjeli u zapadnoj, a Denisovci u istočnoj Euroaziji. Homo sapiens se s njima susretao i križao. Razlike između ovih skupina zanimljive su i s aspekta identifikacije onih dijelova genoma koje su nas učinile jedinstvenima u odnosu na njih.

Tamara Čačev

2. listopada 2022. / Članci

Rusija

Putinov gubitak kontrole izazvan selektivnim prikazom povijesti i pogrešnom slikom stvarnosti

Putin falsificira raspad Sovjetskog Saveza i događaje koji su uslijedili i ima potpuno pogrešnu predodžbu o raspoloženju među nacijama koje su bile dio te države. Stoga je njegova politika formirana na krivim temeljima i doživljava neuspjehe čak i onda i ondje gdje je imala kakve takve šanse. Ipak, Božo Kovačević završava pozivom Zapadu da na Pacifiku bude oprezniji, ne bi li se izbjegao 'najgori scenarij'

Božo Kovačević

30. rujna 2022. / Članci

Biologija

Spavanje je starije od mozga. Čovjek danas spava četvrtinu manje nego prije sto godina.

Pospanima nas čini molekula adenozin, koja se nakuplja tijekom dana i u nekom se trenu spavanju više ne možemo othrvati, piše Tamara Čačev u članku u kojem objašnjava što je uopće san, zatim jutarnje i noćne tipove, ulogu kave, nesanicu, arhitekturu sna i tradicionalno popodnevno spavanje

Tamara Čačev

23. rujna 2022. / Članci

velika britanija

Za Liz Truss se zasad sa sigurnošću može reći jedino da je – prevrtljiva!

U mladosti je nova britanska premijerka bila za legalizaciju marihuane, ukidanje monarhije i protiv politike Margaret Thatcher. Onda je ušla u Konzervativnu stranku, postala ministrica, ali je još bila protiv Brexita. Postavši ministrica u Johnsonovu kabinetu prigrlila je Brexit, a u kampanji za premijersku poziciju zaklela se da neće intervenirati u slobodno tržište. Kad je postala premijerka - zamrznula je cijene. Iako se počela češljati kao Thatcher, više podsjeća na Johnsona

Nino Bantić

22. rujna 2022. / Članci

Rusija

Geopolitika Putinova ideologa Aleksandra Dugina. Rat – pobjeda – imperij – budućnost .

Ideologija Aleksandra Dugina uči se na ruskim vojnim školama, a Putinu je poslužila kao legitimacija invazije na Ukrajinu, piše Božo Kovačević. Ipak, Dugin nije pripadnik užeg kruga predsjednika Putina, kojemu vjerojatno počinje smetati što desničarski filozof ocjenjuje njegov rad i osuđuje njegove propuste

Božo Kovačević

17. rujna 2022. / Članci

In memoriam

Jean-Luc Godard, intelektualni bard opsjednut poviješću. Igra beskonačnog označavanja.

Zašto zapravo u monumentalnom eseju Povijest(i) filma Godard preklapa fotografije snimljene u logorima smrti s prizorima iz holivudskog klasika Mjesto pod suncem u kojima Elizabeth Taylor izlazi iz vode u atraktivnom kupaćem kostimu? Višnja Pentić Vukašinović u eseju u kojem ističe i posljednji dio karijere francuskog velikana daje intrigantno i iznenađujuće objašnjenje.

Višnja Pentić Vukašinović

16. rujna 2022. / Rasprave

analize

Učinkoviti altruizam, moda iz Silicijske doline ili racionalni pristup. Motivi i kontroverze

Izgleda sasvim logično da se altruizam, osobito novčani, treba usmjeriti ondje gdje će biti najefikasniji, recimo spašavati što više djece od zaraze koja ih ubija, jednakom količinom novca koja bi kao dobrotvorna donacija u druge svrhe bila manje efikasna. Iz tog se pristupa razvio pokret, osobito u bogatim slojevima Silicijske doline. No, u analizi se suočio s neočekivanim zaključcima, recimo da bi svi koji se drže učinkovitog altruizma trebali živjeti isposnički, a koristi nije baš lako uspoređivati

Goran Mihelčić

10. rujna 2022. / Članci

sjedinjene države

Kongres kao ruska Duma. Republikanska stranka planira pomoću Vrhovnog suda osigurati vječnu vladavinu.

Američki Vrhovni sud se sprema preuzeti slučaj u kojem bi presudom mogao osigurati da Demokrati više nikad ne osvoje vlast u Kongresu koji bi u tom scenariju postao poput ruske Dume, gdje jedna stranka ima neugrozivu većinu, a druge su tamo tek da pruže iluziju demokracije, objašnjava Ivo Škorić. Završava zaključkom o novom društvenom ugovoru u kojem svi lažu pa je stoga lakše tolerirati laži vladara

Ivo Škorić

8. rujna 2022. / Članci

INSTITUCIONALIZAM (7)

Nejednakosti i tipovi kapitalizma. Karakter hrvatskog kapitalizma prema visini nejednakosti.

Liberalno tržišna gospodarstva (LME) fokusirana su na domaću potrošnju, deindustrijalizirani su neto uvoznici i tendiraju većoj nejednakosti dohotka. Koordinirana tržišna gospodarstva (CME) su manje fokusirana na domaću potrošnju, često su neto izvoznici i tendiraju većoj jednakosti dohotka. Hrvatska se oslanja na usluge, a po nejednakosti dohotka je na razini nejednakijih koordiniranih tržišnih gospodarstava i manje nejednakih liberalno tržišnih gospodarstava

Josip Lučev

7. rujna 2022. / Rasprave

Religija danas

Muslimani u Zapadnoj Europi. Budućnost koje se kršćanski starosjedioci ne trebaju bojati

Strah od zamjene populacije europskih kršćana islamskim radikalima neutemeljen je, vjeruje Jeremy Shearmur, jer muslimanske imigrante čekaju isti problemi i faze generacijskih promjena kao i katolike u Britaniji ili Mormone u SAD-u - okretanje novih naraštaja 'kulturnoj verziji religije' u kojoj su odgajani

Jeremy Shearmur

3. rujna 2022. / Članci

komentar

Ina i nejednakost. Skica moguće Bićanićeve analize slučaja Ina.

Kad je izbio slučaj Agrokor Ivo Bićanić višestruko ga je analizirao. Željko Ivanković pokušava, na temelju Bićanićevih radova, identificirati kako bi analizirao slučaj Ina

Željko Ivanković

31. kolovoza 2022. / Članci

okoliš

Mikroplastika. Jadran je u Europi jedno od tri mora najonečišćenija plastičnim otpadom.

Čitajte deklaracije i ako su na njima navedeni kemijski spojevi: polipropilen (PP), polietilen (PE), polistiren (PS), poli(vinil-klorid) (PVC), poli(etilen-tereftalat) (PET) te poliamid (PA) nemojte ih koristiti, piše Ana Kodžoman u članku u kojem uz ostalo predstavlja i studije o mikroplastici u mikroalgama i dagnjama koje su dio hranidbenog lanca drugih morskih organizama, sve do ljudi

Ana Kodžoman

30. kolovoza 2022. / Publikacije

knjige

Što je zajedničko neoliberalnom poretku i Novoj ljevici

Iz nezadovoljstva neoliberalnim poretkom proizašla su tri politička pokreta: nacionalistički Tea Party, pokret protiv ekonomske nejednakosti Occupy Wall Street te Black Lives Matter, reakcija na policijsko nasilje i posljedice ekonomske krize, piše Ivan Lasić u prikazu knjige The Rise and Fall of the Neoliberal Order

Ivan Lasić

26. kolovoza 2022. / Članci

Ekonomija

Efekti uvozne inflacije, petnaest simulacija. Vlada RH pred političkim izborom tko će podnijeti koliki teret

Inflacija puni proračun i povećava nominalni BDP. Hrvatska vlada može intervencijama utjecati na njezine efekte na siromašnije građane i manje efikasna poduzeća. Također može sprečavati 'uvoz inflacije'. Izborom tih pristupa Vlada u isti mah bira njihov utjecaj na javni dug, deficit proračuna i inflaciju kao ravnopravne kriterije iz Maastrichta. Izbor će ovisiti o demokratskoj kulturi, odnosima moći, ali i o vrijednostima za koje se zauzimamo, piše Josip Tica i završava pitanjem koliko je razumno prepustiti socijalno najugroženije na milost i nemilost trgovačkih lanaca i energetskih kompanija dok se bilježe proračunski viškovi i rekordni profiti

Josip Tica

25. kolovoza 2022. / Članci

biologija

Inzulinska rezistencija, uglavnom se ne dijagnosticira, a izaziva niz opasnih bolesti. Uloga gena

Cijeli niz procesa u vezi s djelovanjem inzulina na molekularnoj razini nije razjašnjen pa se na njih ne može ni utjecati, piše Tamara Čačev, ali se iz iskustva zna da na inzulinsku rezistenciju utječu tip prehrane i životni stil. Sjedilački način života i pretilost najzirazitiji su znaci opasnosti

Tamara Čačev

22. kolovoza 2022. / Rasprave

Europska Unija

Budućnost Europe: Dokumenti su puni riječi ‘treba’ i ‘mora’ a institucije se međusobno natežu oko nadležnosti

Božo Kovačević analizirao je recentno završene europske projekte Strateški kompas za sigurnost i obranu i Konferenciju za budućnost Europe i ustanovio niz problema koji tu budućnost ozbiljno dovode u pitanje. Što se tiče sigurnosti, Europa se uopće ne oslanja na sebe, ideja zajedničke vojske kao da je potpuno zaboravljena, a i koncept funkcionalne demokracije na razini Unije je zapostavljen

Božo Kovačević

20. kolovoza 2022. / Aktualno Članci

psihologija novca

Euroiluzija: Mnoge plaće više neće biti četveroznamenkaste, ali će i mnoge dvoznamenkaste cijene pasti na jednoznamenkaste

Prema 'mentalnom računovodstvu' razlika između 1 i 2 eura je manja nego između 7,5 i 15 kuna. Slijedom niza istraživanja o ponašanju kupaca u zemljama koje su svoju valutu zamjenjivale za euro Goran Mihelčić nastoji proniknuti kako bi se mogli ponašati građani Hrvatske nakon konačnog ulaska u eurozonu.

Goran Mihelčić

19. kolovoza 2022. / Članci

književnost i jezik

Intimna gramatika Davida Grossmana, “možda najboljeg suvremenog pisca”.

U povodu recentne objave njegove Knjige intimne gramatike Marija Ott Franolić prikazuje književnost Davida Grossmana i pri kraju članka zaključuje da je riječ o možda najboljem suvremenom piscu, čija je nekolicina knjiga prevedena u Hrvatskoj

Marija Ott Franolić

12. kolovoza 2022. / Članci Rasprave

replikacijska kriza (3)

Istraživači koje ne zanima sadržaj. Metaznanost i znanost o znanosti o znanosti.

U trećem članku o replikacijskoj krizi Ivan Flis opisuje nastanak metaznanosti iz perspektive njezinih protagonista, te je smješta u kontekst pokreta za reformu znanstvenog istraživanja. Na kraju nudi kritičku perspektivu sociologa znanosti koji su skeptični prema obećanjima metaznanstvenika

Ivan Flis

10. kolovoza 2022. / Publikacije

KNJIGE

Zakazala je – književnost. Kako klimatske promjene izraziti uvjerljivim riječima?

Konzumiraj tako da možeš poželjeti da to tako čine svi! Parafrazom kategoričkog imperativa posuđenom od Armina Falka završava Jadranka Pintarić osvrt na nekolicinu recentnih izdanja u kojima se naglašava nemoć pred posljedicama klimatskih promjena i nemoć da ih se riječju zaustavi

Jadranka Pintarić

9. kolovoza 2022. / Članci

kruzopis

Očima vodiča. Na kruzeru od Zadra do Opatije i natrag. Putovanje je lijek čovječanstva.

Nakon planinarske ture od dvanaest dana gdje je bio i vozač i vodič, Ante Alerić dobio je sedmodnevni angažman kao 'tour manager' na pet zvjezdica kruzeru. Ovo su njegove zabilješke o putnicima, drugim članovima posade i gradovima koje su obišli

Ante Alerić

5. kolovoza 2022. / Rasprave

esej o književnosti

Dekadencija. Mishimin Mornar koji je pao iz milosti mora, japansko tumačenje sloma moderniteta

Dekadentski se roman, kao posebna forma romana ideja, dosad mahom izjednačavao s europskom intelektualnom poviješću. Sebastian Kukavica smatra da je analiza Mishimina romana Mornar koji je pao iz milosti mora savršena platforma za razvoj nove teorije dekadentskog romana u interkulturnoj perspektivi

Sebastian Kukavica

2. kolovoza 2022. / Članci

Velika Britanija

Je li ‘masni praščić’ Boris Johnson uopće podnio ostavku?

I poslije Johnsona Johnson. Tako bi se mogao sažeti duhoviti i inspirativan članak Nataše Babić o političkoj situaciji u Velikoj Britaniji nakon neeksplicitne 'ostavke' Borisa Johnsona. Iako je javno glasala za opstanak Velike Britanije u EU, glavna kandidatkinja za premijerku Liz Truss u provedbi Brexita zagovara radikalne stavove

Nataša Babić

28. srpnja 2022. / Rasprave

međunarodna politika

Kamo vodi decoupling? Bolje Drugi hladni rat nego Treći svjetski rat.

Do jučer duboko isprepletene, ekonomije Sjedinjenih Država i Kine ubrzano se razdvajaju, zajedno sa saveznicama. Ne pucaju samo trgovinske veze nego i tehnološke. Zaoštrava se i ideološka podjela. Božo Kovačević rekapitulira dokle je razdvajanje došlo, kako se snalaze tvrtke, posebno velike te skreće pozornost i na situaciju u kojoj se zatekla Europska unija

Božo Kovačević

26. srpnja 2022. / Članci

fundamentalna znanost

Uz prvu Webbovu fotografiju svemira. Malodušna pitanja i dugoročna perspektiva

Teleskop James Webb poslao je prve fotografije iz svemirskih daljina. Pavel Gregorić raspravlja često pitanje je li sve to vrijedilo 10 milijardi dolara i stotine tisuća radnih sati koje su u razdoblju od trideset godina uložile tisuće zaposlenika svemirskih agencija Sjeverne Amerike, Europe i Kanade

Pavel Gregorić

26. srpnja 2022. / Rasprave

politička ekonomija

Nije tehničko pitanje. Uzroci inflacije su društveni i politički sukobi. A to će biti i posljedice

Utrka cijena ne testira toliko 'kapacitet tržišta da se samoregulira', koliko pregovaračku i demokratsku kulturu, odnose moći i ideju pravednosti u pojedinoj sredini, završava Željko Ivanković članak u kojem, na temelju niza izvora koji na stvar gledaju drukčije nego u Hrvatskoj, nastoji pokazati da iza koncepta i mjere inflacije, identifikacije uzroka i prijedloga rješenja nerijetko stoje interesi i ideologije

Željko Ivanković

22. srpnja 2022. / Članci

biomedicina

CRISPR-Cas9: Niska učinkovitost revolucionarne tehnologije u primjeni na ljude. Ipak poboljšanja. Kako?

Tamara Čačev piše o pokusu na Novom Zelandu kojim se provjerava može li tzv. base editing na siguran način uvoditi promjene u jednom nukleotidu u naš genom i to unutar samog organizma i tako povećati učinkovitost tehnologije za koju je prije samo dvije godine dodijeljena Nobelova nagrada

Tamara Čačev

21. srpnja 2022. / Rasprave

usporedbe

Polanyi i Hayek. Od sličnog početka suprotnim putevima. Uloga socijalizma i von Misesa

Na početku su simpatizirali svaki sa svojom verzijom socijalističkih ideja. One su Polanyja odvratile od von Misesove kritike socijalizma, a studiranje von Misesa Hayeka je odvratilo od socijalizma. Jeremy Shearmur iznosi kritiku Polanyijeve Velike transformacije, koja danas ponovo stječe popularnost, na temelju iste, 1944. godine objavljene Hayekove knjige Put u ropstvo

Jeremy Shearmur

16. srpnja 2022. / Publikacije

knjige

Petak je nova subota. Tragom ekonomskih klasika, argumenti za kraći radni tjedan. Otpori

O kraćem radnom tjednu trebamo razmisliti jer će povećana potražnja potaknuti ekonomiju (Keynes), jer će dodatno vrijeme na raspolaganju potaknuti produktivnost i inovacije (Schumpeter), jer će se smanjiti tehnološka nezaposlenost (Marx) i jer će ljudi imati više slobode da odaberu kako provoditi vrijeme (Hayek), piše Ivan Žilić u članku o knjizi svojeg profesora Pedra Gomesa

Ivan Žilić

12. srpnja 2022. / Publikacije

knjige

Političke teorije novca. Depolitizirani novac nije ni demokratski ni pravedan

Donekle zapostavljeni pojam recipročne pravednosti kod Aristotela pokazuje se ključnim u razumijevanja razloga i svrhe nastanka novca, zaključuje Željko Ivanković u prikazu knjige Stefana Eicha o političkim teorijama novca. Koristi li se radi pravde novac je sredstvo konstituiranja političke zajednice, u kojoj je čovjek čovjek

Željko Ivanković

9. srpnja 2022. / Aktualno

međunarodna politika

Dijeljenje svijeta. Četiri velika međunarodna summita.

Nije isključena mogućnost da drugi hladni rat koji se upravo intenzivira širom Globusa, za razliku od prethodnog završi nuklearnim ratom. Zbog toga bi možda ipak bilo dobro razmišljati o dodatnim diplomatskim naporima, završava Božo Kovačević informativni pregled lipanjskih summita BRICS zemalja, Europskog vijeća, G7 i NATO-a

Božo Kovačević

8. srpnja 2022. / Članci

Istraživanja

U europskim se gradovima stanovi sve više grade, sve je manje raspoloživih, cijene su sve više. Korporativna koncentracija

Projekt Cities for rent: Investigating Corporate Landlords Across Europe, u kojem je sudjelovalo više od 30 istraživačkih i podatkovnih novinara te stručnjaka za vizualizaciju iz 16 europskih zemalja za koji su dobili Europsku novinarsku nagradu pokazuje da korporacijski stanodavci pokoravaju europske gradove, piše Sofija Kordić

Sofija Kordić

8. srpnja 2022. / Rasprave

rasprave

Zašto je besmisleno organizirati tzv. hetero povorku ponosa. Zato što se održava svaki dan

Heteroseksualci svoju povorku imaju svaki put kad se vjenčaju pa slave trubeći, svaki put kad krste dijete, kad ga posvoje ili udome, kada se uhvate u javnosti za ruku, u kinu uzmu ljubavno sjedalo. Svaki put kad se to dogodi i nitko vam ne prijeti, nitko vas ne ošamari ili ne prebije, nitko vam ne ispriča da su njegovog poznanika zbog toga cipelarili, svaki taj put imate svoju hetero povorku ponosa, završava Duje Kovačević

Duje Kovačević

2. srpnja 2022. / Rasprave

Osvrt

Pravo na pobačaj, još jednom

Nije riječ o trenutku nego o kontinuitetu. Organizam se postupno konstituira. Zato zakoni uvode rokove nakon kojih se fetusu priznaju stvarne osobine, ne potencijalne, piše Nadežda Čačinovič

Nadežda Čačinović

2. srpnja 2022. / Članci

Njemačka i Inflacija

Nijemci zahtijevaju da se ECB jače uključi u suzbijanje inflacije, ali su svjesni da je euro sredstvo nužnog jedinstva Kontinenta

Iako većinja njemačkih ekonomista smatra da ECB treba biti aktivnija, Reint Gropp iz Leibnizovog instituta za ekonomska istraživanja u Halleu ne misli da bi samo zato što je podignuta kamatna stopa lanci isporuke postali bolji niti bi cijene energenatima pale. "U svakom slučaju ne direktno", citira ga Anđelko Šubić. Kancelar Scholz se još nada da je sve to samo prolazno

Anđelko Šubić

30. lipnja 2022. / Publikacije

knjiga, prikaz

Matematika i filozofi. Koliko su matematički dokazi zaista egzaktni. Razumljivost

Koliko filozofi uopće mogu razumjeti što se događa u svijetu kojim danas upravljaju računala ako ne studiraju filozofiju matematike? Razumiju li matematičari čime se uopće bave ako si ne postavljaju filozofska pitanja o svojoj disciplini. U prikazu Predavanja iz filozofije matematike Joela Hamkinsa Željko Ivanković skreće pažnju na pitanja o matematici koja se uobičajeno zapostavljaju

Željko Ivanković

24. lipnja 2022. / Članci

umjetnost i znanost

Bioart. Kreiranje umjetničkih djela znanstvenim pokusima. Etičko pitanje

Završna godišnja izložba studenata Akademije likovnih umjetnosti potaknula je Tamaru Čačev na prikaz neobične suradnje umjetnika i biologa, koji različitim znanstvenim metodama, kloniranjem i genetskim manipulacijama nastoje stvoriti umjetnička djela. U nekim slučajevima etički aspekt pothvata je problem

Tamara Čačev

22. lipnja 2022. / Članci

esej

Španjolski zaborav – kratka povijest beščašća

Hvaljena španjolska tranzicija bila je 'Pakt o zaboravu', konsolidiran Zakonom o pomilovanju iz listopada 1977. kojim su proglašeni nekažnjivim svi zločini ili kršenja ljudskih prava počinjeni prije 15. prosinca 1976., piše Nikolina Židek u članku u kojem opisuje kako žrtve frankizma i članovi njihovih obitelji već više od 46 i pol godina nastoje dobiti priznanje i pravdu za svoje patnje

Nikolina Židek

20. lipnja 2022. / Rasprave

Rasprave

Što je epistemička nepravda? Dodatni tereti ionako isključenih i ranjivih skupina

Nevjerovanje svjedočanstvima depriviranih skupina, ili još gore – neprepoznavanje da se uopće radi o neprihvatljivom tretmanu, ne može se svladavati tako da se jednostavno inzistira na pravednijem tretmanu. Potrebne su institucionalne promjene, piše Hana Samaržija

Hana Samaržija

18. lipnja 2022. / Članci Rasprave

reagiranje

Agamben, drugi put. U pandemiji su, u ime ‘golog života’, ljudi bili spremni žrtvovati svoju ljudskost i uvjerenja, sve što ih čini ljudima

Talijanski filozof Giorgio Agamben radikalnim je analizama izazvao polemiku među filozofima o političkom aspektu pandemije. Na članak koji je prikazao tu polemiku reagira Mario Kopić, ponajprije pojašnjavajući Agambenovu filozofsku poziciju

Mario Kopić

17. lipnja 2022. / Članci Rasprave

pandemija i politika

Agamben, ikona antitotalitarne ljevice heroj antivaksera. Kritičari

Upravo su beskućnici, siromašni, radnici, zatvorenici u pandemiji bili izloženiji opasnosti, objašnjava Filip Drača stanovito Agambenovo licemjerje zbog manjka angažmana oko stvarnog 'golog života' na temelju kojeg je izgradio svoju antitotalitarnu teoriju. Zajedno s Adamom Kotskom, Donatellom Di Cesare, Slavojem Žižekom i Benjaminom Brattonom, kritičarima koji su nekoć Agambenu bili bliži, postavlja pitanje koliko je opravdano bilo kakvo upravljanje prirodnim katastrofama gledati kao autoritarno i rubno Holokaustu

Filip Drača

16. lipnja 2022. / Aktualno Klub Batina

Klub Batina

Video predstavljanja knjige N. Budaka: Na dnu društvene ljestvice. Ide li svijet naprijed?

Knjiga Nevena Budaka: Na dnu društvene ljestvice - Robovi i služinčad na istočnoj jadranskoj obali u izdanju Leykam International, predstavljena je iz više perspektiva: pravno-povijesne, književnopovijesne i sociološke

Ideje.hr

14. lipnja 2022. / Članci

Kriza

Jokerizacija Amerike. Inflacija i strmoglav burze, jačaju nihilizam i potiskuju socijalne reforme

Živimo u 'vibe' ekonomiji. Kao što priče kako previše novca mora dovesti do inflacije zaista dovedu do inflacije, tako i uvjeravanje da visoka inflacija mora dovesti do recesije može zbilja dovesti do recesije (ili da jedino jedna dobra recesija inflaciju može obuzdati). Strah je prisutan. Ljudi bi do jeseni mogli prestati trošiti. I početi trpati novac u čarapu. I recesija će se desiti. Za što će okriviti Bidena. I još će 40 godina proći bez pomaka naprijed u socijalnoj pravdi.

Ivo Škorić

11. lipnja 2022. / Rasprave

Ogled

Povijest u obliku nijemog prirodnog bića. O Sebaldovom eseju Zračni rat i književnost.

Ogled Leonide Kovač o W.G. Sebaldu, njemačkom prozaiku neobičnog i snažnog stila, i njegovim esejima u kojima se bavi šutnjom u njemačkoj književnosti o destrukciji gradova u vrijeme Drugog svjetskog rata.

Leonida Kovač

8. lipnja 2022. / Članci Rasprave

replikacijska kriza (2)

Kako je institucionalizirana proizvodnja loše znanosti.

Tamo gdje je inferencijalna revolucija stubokom zamijenila gotovo sve disciplinarne standarde znanstvene kvalitete, institucionalizacija publish & perish kulture proizvela je devastirajuće posljedice, piše Ivan Flis u drugom članku o replikacijskoj krizi u nekolicini društvenih i medicinskih znanosti

Ivan Flis

3. lipnja 2022. / Publikacije

Knjige

OK, ako ne ide zajamčeni dohodak, šta kažete o zajamčenom zaposlenju?

Program zajamčenog zaposlenja mogao bi pomoći cijeloj privredi da napravi tranziciju ka radnom tjednu od 35 ili 30 radnih sati, piše Marko Grdešić o knjizi američke ekonomistice bugarskog porijekla Pavline Tcherneve

Marko Grdešić

1. lipnja 2022. / Klub Batina

Klub Batina

Razgovor o knjizi Nevena Budaka Na dnu društvene ljestvice – Robovi i služinčad na istočnoj jadranskoj obali

U utorak 14. lipnja u 18:30 Ideje.hr predstavit će knjigu Nevena Budaka Na dnu društvene ljestvice - Robovi i služinčad na istočnoj jadranskoj obali. Uvodno će o knjizi govoriti Nella Lonza, a na temu djela će se dodatno osvrnuti Dragan Bagić, Tomislav Bogdan i autor. Zainteresirani za diskusiju moći će joj prisustvovati u Zagrebu u Ulici Florijana Andrašeca 18a/I, ili se uključiti putem Zoom linka. Prijenos i snimka razgovora bit će dostupni na Youtube kanalu Sindikata znanosti

Ideje.hr

29. svibnja 2022. / Aktualno Članci

Ekonomija

Očekivanja inflacije pojavila su se prije samog rasta cijena

U prvom dijelu članka Josip Tica opisuje uzroke inflacije i različite reakcije na nju u Sjedinjenim Državama i Europskoj uniji. U drugom dijelu članka osvrće se na inflaciju u Hrvatskoj, efekte na proračun i makroekonomska kretanja te na ciljeve ekonomske politike i načine na koje se s njome mogu suočiti

Josip Tica

28. svibnja 2022. / Aktualno Klub Batina

klub batina

Znanost, pandemija, klimatske promjene. Kriza pojačava pretkrizne slabosti. Video

Adrijana Šuljuk, Jelena Puđak i Marija Brajdić Vuković prezentirale su uvide iz svojih istraživanja o tome kako su se znanost i znanstveni sustav nosili s pandemijom, je li se promijenilo povjerenje građana u znanost te koje su sličnosti i razlike u odnosu znanosti prema klimatskoj krizi i pandemiji

Ideje.hr

27. svibnja 2022. / Publikacije

Knjige

Svijet reklama. Očekivao je veselo stvaranje, a na kraju osjetio ‘nelagodu, tjeskobu i gađenje’.

Knjigu Najbolji od svih svjetova, Veljka Žvana, dugogodišnjeg kreativnog direktora u nekolicini hrvatskih reklamnih agencija, prikazuje Zdenko Duka

Zdenko Duka

27. svibnja 2022. / Aktualno Članci

IN MEMORIAM

Axel Leijonhufvud (1933. – 2022.) Zaštitnik Keynesa od keynesijanaca. Ekonomist pjesnik

Zbog izuzetno visokih rezultata na testovima inteligencije vojni su mu psiholozi preporučili da postane pjesnik. In memoriam Leijonhufvudu, nedavno preminulom velikom ekonomskom pjesniku, piše Josip Lučev

Josip Lučev

21. svibnja 2022. / Klub Batina

rasprava - klub batina

Znanost i društvene krize. Klimatska kriza, pandemija

U utorak, 24. svibnja u 17:00 Ideje.hr u Florijana Andrašeca 18a/I organiziraju raspravu o znanosti u okolnostima društvenih kriza (recentne klimatska kriza i pandemija). Uvodno će, na temelju svojih istraživanja, govoriti Jelena Puđak (Institut Ivo Pilar) te Adrijana Šuljok i Marija Brajdić Vuković (Institut za društvena istraživanja). Rasprava će se izravno prenositi na youtube kanalu Sindikata znanosti, a oni koji su zainteresirani a ne mogu uživo prisustvovati moći se uključiti i putem Zooma.

Ideje.hr

20. svibnja 2022. / Članci

Britanija nakon Brexita

Unatoč točnosti zlogukih predviđanja posljedica Brexita, Johnson se uvijek nekako spasi

Više od dvije su godine od Brexita. Jeremy Shearmur detaljno rekapitulira uzroke koji su do njega doveli, kako se ostvarivao, koje je posljedice izazvao i kako je kroz sve to plovio britanski premijer Boris Johnson, kojem okolnosti uvijek nekako idu naruku

Jeremy Shearmur

18. svibnja 2022. / Članci

abortus

Kako je Plenković ‘obranom’ abortusa onemogućio političku raspravu i pravo na abortus ostavio ‘struci i ulici’

Recentni slučaj neostvarenog prava na prekid trudnoće iznio je na vidjelo cijeli jedan neformalni režim provođenja zakona koji, kroz manje ili veće modifikacije, prepreke, pa i opstrukcije bitno mijenja važeće norme, piše Đurđa Knežević

Đurđa Knežević

14. svibnja 2022. / Članci

biomedicina

Čudesna tvar sulforafan potiče preko tisuću gena u obranu stanice. Biljna prehrana.

U posljednjih desetak godina značajno je porastao broj studija koje istražuju različite aspekte djelovanja sulforafana. Pokazano je kako ima antioksidativna, protuupalna i citoprotektivna svojstva te da se na njima temelji i njegov pozitivan učinak u prevenciji dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti ali i tumorskih bolesti

Tamara Čačev

14. svibnja 2022. / Članci

ljudska prava

Priziv savjesti: za i protiv, pravo i granice. Na državi je da spriječi opasne posljedice.

Prava zajamčena zakonom, ako se ne mogu prakticirati ili im je otežan pristup, nisu prava u stvarnom smislu. Zadatak je države da balansiranjem između sukobljenih prava omogući pravo na pobačaj i priziv savjesti. Što u tom pogledu država može učiniti u zemlji poput Hrvatske piše Duje Kovačević.

Duje Kovačević

13. svibnja 2022. / Članci

psihologija

Lajkovi izazivaju iste reakcije kao seks, ali narcizam u digitalnom dobu ipak ne ekspandira. Ekonomski razlozi

Već nakon sedamdesetih tržište rada sve je nestabilnije, povećava se udio povremenog ili nesigurnog rada, te kombiniranje više izvora prihoda. Zahvaljujući umrežavanju mogući broj suparnika narastao je dramatično. Rezultat je stalna potreba za oglašavanjem svojih usluga i identiteta. Porast narcizma moguće je objasniti i višom zastupljenošću visokog obrazovanja, opadanjem prosječnog broja djece u obitelji i rastom udjela stanovništva koji živi u gradovima, piše Goran Mihelčić

Goran Mihelčić

7. svibnja 2022. / Rasprave

politička teorija

Izvanredno stanje. Između prava i politike. Temelji moderne države.

Posljednjih smo godina postali svjesni da prolazimo jedno za drugim izvanredna stanja koja kao da postaju 'novo normalno'. Sebastian Kukavica, slijedom Agambena i Schmitta, objašnjava kako je izvanredno stanje jedna od temeljnih 'normi' modernih država, sve od Westfalskog mira i njihova osnutka. Zaključuje prikazom izvanrednog stanja i kolonijalizma te postavlja pitanje o odnosu izvanrednog stanja i neoliberalizma čime će se baviti u sljedećem članku

Sebastian Kukavica

7. svibnja 2022. / Publikacije

Knjige

Tri ekološka romana. O pčelama, drveću i svinjama. Nesvjesni smo.

U Francuskoj se već peti put zaredom bira ekološki roman godine, piše Ante Alerić potkraj članka u kojem podsjeća na tri romana koja tematiziraju prirodu o kojoj, s književnošću to postaje vrlo očito, imamo sasvim pogrešne predodžbe

Ante Alerić

5. svibnja 2022. / Članci

Covid-19

Ideologija ‘duhovnog buđenja’ i ‘promjene svijesti’ ojačali u pandemiji desni populizam u borbi protiv institucija

Povjerenje u institucije u Hrvatskoj narušeno je već u tranziciji, kad su skrojene prema privilegiranima, a nepovjerenje je ojačano nedemokratskim upravljačkim praksama i medijskom kulturom. Marko-Luka Zubčić pripremio je Izvještaj europske istraživačke grupe koji ukazuje na razvoj političkog pokreta temeljenog na kvazi-spiritualističkim teorijama zavjere i mesijanskim influencerima

Marko-Luka Zubčić