Članci

3. kolovoza 2018. / Članci

Povodom izložbe 60-tih u Muzeju za umjetnost i obrt

Kad je Zagreb sudjelovao u mijenjanju umjetničke povijesti: Zašto je Anna Halprin toliko značila Tomislavu Gotovcu?

Gostovanje na Muzičkom biennalu u Zagrebu 1963. godine skupine Dancer’s Workshop s tri predstave, od kojih je jedna Five Legged Stool ušlo je u povijest plesne umjetnosti. Zašto, objašnjava Ljiljana Mikulčić

Ljiljana Mikulčić

1. kolovoza 2018. / Članci

O ZNANSTVENOJ PISMENOSTI

Biti skeptik a ne upasti u besmislice. Rasprava o znanosti s Perom Kvesićem. I Yayom iz Jinxa. I Hipatijom iz Aleksandrije

Teško je shvatiti kakvi to demoni nagone ljude da danas, dva tisućljeća nakon Eratostena, zastupaju ideju ravne Zemlje, piše Dario Hrupec. Ne bih rekao da je to bezazlena pojava koja zaslužuje ismijavanje. Prije zaslužuje zabrinutost. Ona je naime indikator da nešto u svijetu jako ne štima. Jaz između ovisnosti o visokoj tehnologiji, koja je proizvod znanosti, i razumijevanja znanosti u javnosti raste iz dana u dan. Jedna od posljedica je i pojava ravnozemljaša.

Dario Hrupec

24. srpnja 2018. / Članci

Europska nagrada za okoliš za poduzetnike

Iz Hrvatske je u postupku dodjele nagrade još samo suradnica Ideja kao članica žirija. Što je napravilo Ministarstvo?

Kao članica stručnog žirija, bila sam oduševljena nevjerojatnim rješenjima, njihovom brojnošću te količinom energije i vremena koje stručnjaci, znanstvenici i poduzetnici diljem EU ulažu u razvoj tehnologija koje rješavaju okolišna pitanja, piše Mirjana Matešić. U Hrvatskoj ne nalazimo takvu energiju ili barem ne u inicijativama u pitanjima okoliša. Za pretpostaviti je da je razlika u uvjetima i sveopćoj klimi u kojoj posluje poduzetništvo Europske unije

Mirjana Matešić

19. srpnja 2018. / Članci

granice rasta

Stope rasta od 4 posto (do čak i 7 posto) Hrvatskoj su još lako dostupne: Ali ovaj put bi sve moralo biti drukčije

Hrvatska je u euforiji. Možda je pravi trenutak za objavu članaka napisanog prije četiri mjeseca (ispričavamo se autoru), u kojem Ivo Bićanić tvrdi da je posve krivi zaključak o otporu društva promjenama. Promjenama se protive oni koji imaju povlastice, oni koji su pobjednici prve transformacije kojom je u posljednjih četvrt stoljeća nastao kroni kapitalizam. Postoje dakle šanse i negativna iskustva, u članku detaljno razloženi

Ivo Bićanić

15. srpnja 2018. / Članci

socijalna psihologija

Od tima do nacije: pitanje identiteta i vjerovanja u pravedan svijet

Nastup hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Rusiji vjerojatno će se, kad splasne euforija, detaljnije psihološki i sociološki analizirati. Andrijana Mušura Gabor u ovom članku nudi moguće odrednice budućih analiza: pitanje kako funkcionira tim (za razliku od grupe), što je vođa a što emotivna inteligencija, tu je i problem poistovjećivanja (socijalnog identiteta), kakav je odnos promatrača prema autsajderima (malim nacijama) i kakve sve to veze ima s vjerom u pravedan svijet

Andrijana Mušura Gabor

14. srpnja 2018. / Članci

70. obljetnica 1948.

Vidov-dan koji traje: Rezolucija Informbiroa, značenje i posljedice

U tek uspostavljenom hladnoratovskom Istočnom bloku prije sedamdeset se godina pojavila prva napuklina. Žarko Puhovski prikazuje njezinu ideološku osnovu te kako je dovela do recentnih zbivanja

Žarko Puhovski

6. srpnja 2018. / Članci

biologija

Divovski virusi otvaraju pitanje nove granice između živog i neživog

Sve donedavno postojala je relativno dobro utvrđena granica između staničnih organizama, unutarstaničnih parazita i virusa koja se temeljila na tome posjeduje li neki mikroorganizam sve sustave za samostalan život, a prvenstveno se tu radi o komponentama sustava za sintezu proteina i proizvodnju energije. Otkrićem divovskih virusa pojavila se hipoteza o četvrtoj domeni života

Tamara Čačev

5. srpnja 2018. / Članci

društveno vlasništvo u 21. stoljeću

U Hrvatskoj je hrabrost predložiti rješenja iz uspješnih zemalja: Zašto ne osnovati narodni turistički fond

Kako bi moglo izgledati društveno vlasništvo za 21. stoljeće? Ovdje predlažem osnivanje fonda koji bi bio sličan sovereign wealth fondovima koji već postoje u brojnim zemljama. U Hrvatskoj bi se mogao temeljiti na prihodima turističkog sektora. Fond bi u manjem postotku, primjerice 10 ili 20 posto, ušao u vlasničku strukturu većih turističkih kompanija te bi svakom punoljetnom građaninu isplaćivao godišnji prihod. Takva institucija bi mogla imati podršku i lijevih i desnih građana. Ona sama po sebi nije dovoljna da bismo demokraciju proširili na privredu, ali bi mogla vratiti vjeru u javni interes te pomoći da se otvore i druge teme iz područja ekonomske demokracije.

Marko Grdešić

30. lipnja 2018. / Članci

prikaz zbornika Cultural Capitalism in Yugoslavia: (Post)Socialism and Its Other, Palgrave Macmillan

Socijalizam – Drugo kapitalizma i/ili kapitalizam – Drugo socijalizma? O kulturnom kapitalizmu na (post)jugoslavenski način

U kakvom su odnosu kultura i politika? A kultura i ekonomija? Što je baza, a što nadgradnja? Što nam lokalno (jugoslavensko i postjugoslavensko) iskustvo govori o globalnom? Što kada u vlastitoj, individualnoj i kolektivnoj prošlosti vidimo mogućnost emancipacije, a ne razlog povinjavanju? Kako vlastitu prošlost uključiti u strukturnom smislu u sadašnjost i kako na njoj graditi ako već ne svijetlu, tada barem neku budućnost? Što su, na koncu, iz perspektive kulturnih praksi na prostoru bivše Jugoslavije, socijalizam i kapitalizam?

Danijela Lugarić Vukas

30. lipnja 2018. / Članci

Što smo naučili o sebi u vrijeme informacijske revolucije

Prosječni manager trećinu radnog vremena potroši na elektronsku poštu: to je distrakcija, ali i potencijal

Procjena je McKinsey Globalnog Instituta da društvene tehnologije imaju potencijal povećati produktivnost zaposlenika za 20-25% samo zbog mogućnosti pristupa znanju kojeg sadržavaju društvene mreže

Andrijana Mušura Gabor