Projekt Artnet
Institut za povijest umjetnosti predstavio interaktivnu bazu podataka namijenjenu digitalnom istraživanju, koja će od iduće godine biti javno dostupna. U bazi su podaci o gotovo 30 tisuća osoba, 2,5 tisuće izložbi, stotinjak časopisa i događaja, a razvijeni su i alati za vizualizaciju njihovih međusobnih odnosa
Institut za povijest umjetnosti predstavio interaktivnu bazu podataka namijenjenu digitalnom istraživanju, koja će od iduće godine biti javno dostupna. U bazi su podaci o gotovo 30 tisuća osoba, 2,5 tisuće izložbi, stotinjak časopisa i događaja, a razvijeni su i alati za vizualizaciju njihovih međusobnih odnosa
Institut za povijest umjetnosti predstavio je u ponedjeljak u Zagrebu bogatu interaktivnu bazu podataka CAN_IS (Croatian Artists Networks Information System) kao rezultat četverogodišnjeg projekta Artnet. U bazi se nalaze podaci o gotovo 30 tisuća umjetnika, povjesničara umjetnosti, arhitekata i drugih, te informacije o 2,5 tisuće izložbi, stotinjak stručnih časopisa te događaja, približno 280 umjetničkih grupa i o njihovim međusobnim vezama.
Projekt Artnet je počeo prije četiri godine i unutar njega su istraživani modeli organizacije i komunikacije koji proizlaze iz mreža modernih i suvremenih umjetnika. „Ideja projekta je bila da se pokušaju identificirati organizacijski modeli koji se nalaze iza umjetničkih mreža u 20. stoljeću i da se provjeri mogu li se ti modeli opisati na način na koji inače opisujemo istraživačke uzorke koji se onda generalno primjenjuju na određeni fenomen uz koji su vezani“, kazala je voditeljica projekta Ljiljana Kolešnik. Uz nju, na projektu je radilo petnaestak domaćih stručnjaka, većinom iz Instituta za povijest umjetnosti. Istraživačkom timu su pomagali i savjetnici iz Austrije, Danske i Njemačke, a projekt je s pola milijuna kuna financirala Hrvatska zaklada za znanost.
Među ciljevima projekta bili su razvoj alata za digitalno istraživanje i prezentaciju podataka, razvoj metoda poluautomatskog dohvata podataka, vizualizacije mreža i višedimenzionalne prezentacije, kreiranje virtualne platforme za zajedničko istraživanje baza podataka raznih institucija, i razvoj korisničkog sučelja koje olakšava pregled podataka prema interesima pojedinih korisničkih grupa. U realizaciji projekta istraživačima je pomogla tvrtka Novena. U Institutu objašnjavaju da digitalni alati i metode razvijeni i primijenjeni u istraživaju uključuju geo-prostornu analizu i predstavljanje podataka, analizu društvenih mreža, vizualizaciju mreža, VR/AR vizualizaciju podataka, te tematsko modeliranje temeljem jezične obrade i analize tekstualnih korpusa.
Osnovu sistema čini CAN_IS baza podataka, a podacima se pristupa preko analitičkih alata, odn. alata za vizualizaciju mreža. Kolešnik je objasnila da su se podaci koji su unošeni u bazu višestruko provjeravali kako bi se garantirala njihova točnost, no to nije bilo uvijek moguće. Baza bi trebala postati javno dostupna početkom iduće godine i razne kategorije korisnika moći će je koristiti uz registraciju.
8. listopada 2026.
Intervju Nikolina Židek
Španjolski premijer Pedro Sánchez raspisao je prijevremene izbore za 29. studenog. Nikolina Židek, profesorica Sveučilišta IE u Madridu, pojašnjava u razgovoru s Domagojem Novokmetom da je okidač bila deložacija 87-godišnje Maricarmen Abascal iz stana u kojem je živjela više od 70 godina.
7. listopada 2026. / čita se 9 minuta
NOBELOVA NAGRADA ZA FIZIKU 2026.
Nobelova nagrada za fiziku 2026. godine neobična je po tome što je dodijeljena jednom čovjeku, Francisu Halzenu, iako je na projektu za koji je nagrađen radilo mnoštvo suradnika, što je i sam dobitnik naglasio. Davor Horvatić objašnjava zašto je tome tako i koji je ukupni znanstveni doprinos dobitnika
6. listopada 2026. / čita se 10 minuta
medicina i fiziologija
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu 2026. nagrađuje put dug nekoliko desetljeća: od arheja i alge s očnom pjegom do prvog pacijenta kojem je optogenetika djelomično vratila vid. Optogenetika omogućuje precizno ispitivanje što se događa s nekim prilično kompleksnim ponašanjem ako znanstvenici promijene aktivnost točno određenih neurona. Tamara Čačev objašnjava što je optogenetika, kako djeluje i kako neuroznanstvenici tom metodom mogu ne samo promatrati neuronske krugove nego ih i uključivati svjetlom.