Članci s oznakom "obrazovanje"

23. lipnja 2019. / Članci

Dolje škola, živjelo obrazovanje

Index librorum prohibitorum je dobar izbor. Savjeti onima koji ne mogu u Finsku ili na Harvard.

Radosti učenja u današnjim školama praktički nema. Tko ne vjeruje neka pita, ali ne ravnatelje nego učenike, piše Dario Hrupec na kraju školske sezone, u članku u kojem preporučuje knjige i metode samoobrazovanja, onima koje to zanima

Dario Hrupec

8. prosinca 2018. / Članci

Politika plaća ili stihija

Zašto neki misle da su u javnim službama plaće – visoke? Detaljna analiza

Matija Kroflin pojašnjava pregovore sindikata javnih službi s Vladom, tvrdi kako plaće u javnim službama rastu sporije nego u privredi, kako je VSS u Hrvatskoj najmanje plaćen upravo u obrazovanju, kako su plaće u javnim službama - kada se se uspoređuje usporedivo - manje nego u privredi. Vlada izbjegava voditi transparentnu politiku plaća. Odgovara li joj više - stihija

Matija Kroflin

12. listopada 2018. / Aktualno

Iz hrvatskih stručnih i znanstvenih časopisa

Obrazovne nejednakosti: O utjecaju bogatstva obitelji i obrazovanja roditelja na prirodoslovnu pismenost učenika

Učenici iz bogatijih obitelji postižu bolje rezultate, a efekti socioekonomskog statusa jači su u obrazovnim sustavima s kraćim primarnim i obaveznim obrazovanjem, pokazuje analiza rezultata iz Hrvatske, Njemačke i Danske objavljena u Reviji za socijalnu politiku

Karlo Vajdić

6. lipnja 2018. / Aktualno

Tržište rada i obrazovna politika (2)

Tko god želi na fakultet, koji god, dobro mu je to omogućiti. U demokratskim zemljama obrazovanje i rast su povezani

U drugom članku o tržištu rada i obrazovanju Ozana Nadoveza nastavlja s razbijanjem predrasuda, na primjer o tome što sve pripada u STEM, a također ističe da Hrvatska prije svega zaostaje za europskim zemljama u udjelu visokoobrazovanih, a potom i za određenim profilima. Trenutačne potrebe tržišta rada nisu najbolja smjernica za obrazovanje.

Ozana Nadoveza

20. lipnja 2017. / Članci

INOVACIJSKI EKOSUSTAV U HRVATSKOJ

Trostruka zavojnica u dolini smrti

European Innovation Scoreboard 2016, kategorizira Hrvatsku kao srednje inovativnu zemlju. Iako zvuči dobro, koeficijent inovativnosti podiže nam inoviranje u trgovini, bankarstvu i ljudskim resursima. U znanosti i tehnološkom inoviranju, poduzeća zaostaju za europskim prosjekom. To nas ipak čini tehnološki zaostalom zemljom. Je li niska tehnološka inovativnost privatnog sektora karika koja nedostaje

Nina Antičić

29. travnja 2017. / Iz medija

OBRAZOVANJE

Što s onima koji se ne uklope u STEM

Pod pretpostavkom da se STEM revolucija dogodi - koga će ona zahvatiti? Koliko će ljudi u njoj raditi? Tko će ti ljudi biti? Koliko će ona duboko penetrirati u najširu populaciju? Koliko će se - ako će se - uopće moći temeljiti na lokalnoj demografiji? Što je s onima koji po zvonastoj krivulji distribucije kognitivnih sposobnosti ne mogu ući u tu ligu?

Ideje.hr