17 globalnih ciljeva: poslovni ih lideri ne mogu ostvariti sami

Globalni ciljevi održivog razvoja usvojeni su prije gotovo dvije godine i od tada ih je prihvatio dobar dio europskog poslovnog svijeta. Zašto primjena ipak ide sporo? Što misle građani, javna uprava, srednji management, zaposlenici

UN-ovi ciljevi održivog razvoja Programa za razvoj do 2030. zamijenili su prethodne Milenijske razvojne ciljeve. Obuhvaćaju teme kao što su okolišna pitanja i odgovorno korištenje prirodnih resursa, zatim socijalna pitanja i pitanja ljudskih prava te gospodarski razvoj koji se temelji na resursnoj učinkovitosti i socijalnoj uključivosti (Slika 1). Ovih novih 17 Ciljeva (u daljnjem tekstu COR ili Ciljevi) predstavljaju jasan uvid u budući smjer razvoja kakvim ga vidi UN. Prihvatilo ih je i potpisalo 195 članica UN-a uključujući i Europsku uniju i Hrvatsku čime smo postali obveznici izrade akcijskog plana za njihovu provedbu.

Slika 1: 17 globalnih ciljeva održivog razvoja

U donošenju politika posljednjih nekoliko godina Europska se unija oslanjala na kratkoročne ciljeve koji su bili vezani uz financijski i gospodarski oporavak. Činjenica da te politike nisu polučile uspjeh dovela je do smanjenja povjerenja u Europsku uniju, parlamente i nacionalne vlade. Najnoviji podaci pokazuju kako 68% Europljana ne vjeruje nacionalnim vladama, dok 55% ne vjeruje ni Europskoj uniji. Zapravo, 53% Europljana vjeruje kako stvari u njihovoj zemlji idu u krivom smjeru, a 50% isto misli i za Europski projekt.

Održivi razvoj sastavni je dio političkog programa EU. U članku 3. Ugovora o Europskoj uniji stoji : “… (Unija) će raditi na održivom razvoju Europe na temeljima uravnoteženog gospodarskog rasta i stabilnosti cijena, visoko konkurentnog društvenog tržišta s ciljem pune zaposlenosti, društvenog napretka i visoke razine očuvanja i unapređenja kvalitete okoliša (…)”.

Poduzeća svih veličina mogu sudjelovati u stvaranju vrijednosti po svakom Cilju, mijenjati smjer gospodarskog rasta i time dati doprinos. Mogu to učiniti, na primjer, postavljanjem odgovornosti za pitanja održivosti i provedbe Ciljeva u upravu

Logičan je zaključak da su neodrživi kratkoročni ciljevi uzrokovali nepovjerenje, a rješenje je u održivom razvoju kao dugoročnom cilju kojeg promoviraju Europa i UN, koji bi trebao ponuditi rješenje za postojeće izazove i vratiti povjerenje u institucije EU. Provođenje Ciljeva zahtijeva uvođenje promjena u načinu razmišljanja i ponašanju jednako kao i u načinu kako inoviramo, obrazujemo i upravljamo.

Važnu ulogu u postizanju ciljeva odigrat će i tehnologija, novi proizvodi i usluge, novi poslovni modeli, i ubrzano fokusiranje na partnerstvo i suradnju. COR imaju potencijal stvaranja vrijednosti za čitav spektar različitih dionika: pozitivne promjene u zajednicama, unapređenje za javne uprave, povećanje učinkovitosti i održivosti za poduzeća, povećanje kvalitete života za zajednice i pojedince.

Što poslovni sektor može učiniti danas

Promjena prema održivom svijetu je globalni cilj već dulje vrijeme. Sve to nije novo, no vrijeme i mogućnosti danas su kritične kao što je kritična masovnost pokreta. Sada smo na prekretnici kada promjena više nije poželjna već nužna. Upravo zato što je promjena kritično potrebna, novi izazovi stvaraju mnogobrojne nove prilike za inovacije i razvoj.

Poduzeća svih veličina mogu sudjelovati u stvaranju vrijednosti po svakom Cilju, mijenjati smjer gospodarskog rasta i time dati doprinos. Neki od načina kako to mogu učiniti jest: postavljanjem odgovornosti za pitanja održivosti i provedbe COR-a u upravu. Na taj način kreirat će pametniju strategiju razvoja i pridonijeti jačanju produktivnosti te smanjenju rizika. Potrebno je svakako postaviti mjerljive ciljeve iako su utjecaji koje mjerimo nefinancijski. Dodatno, može se otvoriti komunikacija na razini sektora industrije kako bi se promotrile mogućnosti sektorskih promjena. No prije svega, kako bi sustav zaista zaživio potrebno je razumjeti u kakvom su uopće odnosu Ciljevi s glavnim biznisom poduzeća.

Organizacije koje u proces stvaranja vrijednosti ugrade Ciljeve održivog razvoja mogu računati na tržišne prilike zahvaljujući novim oblicima potražnje  temeljenim na okolišno prihvatljivim rješenjima i tehnologijama

Kada govorimo o angažmanu poduzeća, zasigurno se ne radi samo o odgovornosti velikih međunarodnih kompanija. Malo i srednje poduzetništvo i start-upovi imaju ogromnu ulogu u postizanju Ciljeva, posebno u Europi gdje je udio malog i srednjeg poduzetništva najveći na svijetu. Prema Europskoj komisiji, malo i srednje poduzetništvo predstavlja 99% svih poduzeća u EU te su odgovorni za 70% ukupnog zapošljavanja. Također Europa ubrzano sustiže SAD i Aziju u smislu prijava inovacija, poduzetništva, podrške start-upovima od kojih mnogi donose pozitivan pristup suradnji, zajedničkom stvaranju, održivosti i jednakosti.

Mnogo je važnih koristi za organizacije koje u proces stvaranja vrijednosti ugrade Ciljeve održivog razvoja. Prije svega mogu računati na tržišne prilike koje rezultiraju novim oblicima potražnje temeljenim na okolišno prihvatljivim rješenjima i tehnologijama.

To ujedno koristi brendu i tržišnom pozicioniranju. Ovakav način poslovanja dovodi do naprednijih sustava,  kvalitetnijih odnosa s klijentima, pomaže razvijati operativnu učinkovitost, unapređuje procese, dovodi do ušteda resursa i smanjenja troškova te stvara pozitivnu reputaciju koja štiti opstojnost poslovanja.

Zašto poduzeća ne rade dovoljno?

Potpuna integracija COR-a u poslovne planove još dugo neće biti zadovoljavajuća. Za većinu poduzeća za potpuno usklađivanje s Ciljevima i maksimalno iskorištavanje poslovnih mogućnosti potrebno je da se u proces uključi srednji menadžment kao i zaposlenici, da im se podigne stupanj razumijevanja i interes što će onda omogućiti inovacije u poslovnim procesima. Dodatno, potrebno je primjenu Ciljeva povezati s kompenzacijama srednjeg i višeg menadžmenta.

Ključni razlog zašto primjena i identificiranje poslovnih planova u skladu s COR-om i dalje ostaje niska jest nedostatak vanjskih pritisaka. Osim nedostatka pritiska javnosti i građana, ključan je nedostatak poticaja koji dolaze od javne uprave za opredjeljenje uvođenja COR-a u poslovanje. Zbog istih razloga niti regulatorni okvir ne sadrži dostatne mjere podrške implementaciji.

Većina poslovnih lidera vjeruje da je važno da poduzeća integriraju COR u svoje poslovanje. Oni su koristan mehanizam za poticanje inovacija i suradnje te za jačanje postojećih strategija održivosti u poduzećima. Istraživanja pokazuju da devet od deset poslovnih lidera vjeruje da je važno da ih poduzeća adresiraju i integriraju ih u poslovanje. Na pitanje jesu li Ciljevi važni za poslovanje, osam od deset lidera smatra da je doprinos njihovom ostvarenju  u skladu s korporativnim vrijednostima i strategijama održivosti. Znači da postoji podudarnost između poslovnih strategija i Ciljeva ako postoji sustav koji omogućuje poslovnu opravdanost njihove primjene. Istovremeno, nešto više od polovice (52%) poslovnih lidera vjeruje da integracija COR-a u njihove poslovne planove može stvoriti nove poslovne mogućnosti dok ih 46% smatra da to može unaprijediti među-dionička partnerstva. Dodatno, 30% ih smatra da su korisni u upravljanju rizicima.

Nedostatan angažman javnog sektora

Globalni ciljevi održivog razvoja usvojeni su prije gotovo dvije godine i od tada ih je prihvatio dobar dio europskog poslovnog svijeta. Istraživanje je pokazalo da ih mnogi poslovni lideri vide kao obvezu koju je potrebno ugraditi u kompanijske vrijednosti te smatraju da mogu dovesti i do unapređenja poslovanja. Ipak još dug put predstoji do njihove potpune integracije u sve sektore biznisa. Taj će proces biti vrlo spor ukoliko ne dođe do suradnje i partnerstva na svim razinama. Poslovni lideri svjesni su da Ciljeve ne mogu ostvariti sami.

Javne uprave i druge institucije moraju odigrati ulogu medijatora za stvaranje partnerstva i suradnje između poslovne zajednice i drugih organizacija te napore poslovnih organizacija podržati okvirima javnih politika. Europska unija može iskoristiti doprinos privatnog sektora pomažući u upravljanju rizicima, postavljanjem uvjeta koji potiču inovacije te podržavanjem učinkovite zajedničke politike i prakse.

Nacionalne vlade i druge organizacije moraju educirati i jačati svijest o važnosti primjene ciljeva. Mnogi poslovni lideri čekaju javni poticaj kako bi ih stavili na dnevni red. Osim edukacije i osvještavanja još je važnije kreiranje potražnje za proizvode i usluge u koje su ugrađeni Ciljevi.

Uspjeh njihove realizacije uglavnom ovisi o razini do koje će se poslovni sektor uključiti inovacijama, suradnjom i povezivanjem s kreatorima politika, investitorima, akademskom zajednicom i civilnim sektorom. Stoga je nužno da javne institucije i u RH počnu stvarati okvir potreban za usklađivanje gospodarskog napretka s temama kao što su: niskougljični razvoj, smanjenje emisija stakleničkih plinova, očuvanje okoliša, ljudska prava, socijalna pravda i gospodarska stabilnost.

Partnerstvom do cilja

Sustainable Development Solution Netwrok, konzultantsko je poduzeće koje je izradilo Globalni Indeks COR-a te ocijenilo svaku državu pojedinačno u odnosu na njen doprinos provedbi. Iako je Hrvatska relativno visoko pozicionirana (36. od 148 zemalja), rezultati pokazuju da je daleko najlošije ocjenjena za Cilj broj 17 koji se zove: Partnerstvom do ciljeva. Drugim riječima suradnja sektora i partnerstvo u kreiranju javnih politika i okvira za razvoj, na vrlo je niskim razinama. Upravo je ovo Cilj na kojem je potrebno najviše raditi jer samo istinsko partnerstvo poslovnog sektora i javnih institucija u implementaciji Globalnih ciljeva održivog razvoja može dati rezultate koje trebamo.

• dr. sc. Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HRPSOR)