Što s biomasom nakon žetve, politika obrazovanja u Jugoslaviji i prije, poslovanje željeznica …

Uredništvo Časopisa za suvremenu povijest i uredništvo Povijesnih priloga dogovorili su da će zajednički objaviti radove sa sekcije o povijesti školstva i obrazovanja u Hrvatskoj koja je bila dijelom lanjskog V. kongresa hrvatskih povjesničara. U trenutku kad je pažnja hrvatske javnosti i medija uvelike usmjerena u projekt reforme školstva, svakako će dobro doći i saznanja o tome kako je to školstvo izgledalo u prošlosti. Časopis za suvremenu povijest tako u najnovijem, listopadskom, broju donosi dva članka sa spomenutog kongresa. To su Vanni D’Alessio: “Politika obrazovanja i nacionalno pitanje u socijalističkoj Jugoslaviji: škole s talijanskim nastavnim jezikom u Istri i Rijeci” (http://hrcak.srce.hr/file/275580) te Sergej Filipović: “Štrajk učenika osječke Kraljevske velike gimnazije iz 1912. godine” (http://hrcak.srce.hr/file/275586)

Šestoro znanstvenika Sveučilišta u Osijeku u u broju 3 časopisa Chemical and biochemical engineering quarterly kojeg izdaje Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa objavilo je pregledni rad o mogućnostima korištenja biomase preostale nakon žetve soje, kukuruza i suncokreta kao sirovine za proizvodnju goriva. Oni napominju da se „ostaci žetve obično ostavljaju u polju, no napretkom u pripremi zajedno sa zaštitom tla mogli bi se koristiti za proizvodnju velikih količina energije u budućnosti“. (http://hrcak.srce.hr/file/275917)

Anto Bajo i Marko Primorac, istraživači Instituta za javne financije (IJF), u najnovijem broju časopisa Fiscus donose analizu financijskog poslovanja javnih društava koja se bave željezničkim prometom u Hrvatskoj i ocjenjuju provedbu restrukturiranja u 2016. Bajo i Primorac komentiraju kako se restrukturiranje trebalo „temeljiti na realnom planu s konkretnim i ostvarivim ciljevima“, no umjesto toga „stječe se dojam da je od 2006. veći naglasak na formalno-pravnim promjenama (..) nego na stvarnoj provedbi restrukturiranja“. Zaključuju stoga da ciljevi nisu ostvareni, „a likvidnost je danas lošija nego prije početka restrukturiranja“.

(http://www.ijf.hr/hr/publikacije/casopisi/12/fiscus/1081/restrukturiranje-zeljeznickih-poduzeca-u-vlasnistvu-republike-hrvatske/1283/)

Fiscus je samo jedno od nekolicine različitih časopisa i izdanja zagrebačkog Instituta, a kao publikacija bavi se aktualnim ekonomskim pitanjima koja utječu na stabilnost javnih financija ili se odnose na proizvodnju dobara i pružanje usluga od šireg društvenog interesa. Među izdanjima IJF-a nalazi se i časopis Public Sector Economics, nasljednik Financijske teorije i prakse koja je počela izlaziti još 1976. godine.

U rujanskom izdanju nalazi se i preliminarna studija Tea Matkovića i Dinke Caha. Matković, znanstvenik s katedre za socijalnu politiku zagrebačkog Pravnog fakulteta i Caha, djelatnica požeškog Centra za socijalnu skrb prate dvjestotinjak novonezaposlenih primatelja socijalne pomoći u razdoblju od dvije godine. (http://www.pse-journal.hr/en/archive/patterns-of-welfare-to-employment-transitions-of-croatian-guaranteed-minimum-benefit-recipients-a-preliminary-study_1738/full-article/)

Najnovije izdanje iz serije članaka u nastajanju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta donosi rad o fiskalnoj konsolidaciji, njenom teorijskom okviru i slučaju Republike Hrvatske. Autor članka Fiskalna konsolidacija: teorijski okvir i slučaj Republike Hrvatske je Paško Burnać s Ekonomskog fakulteta u Splitu koji objašnjava da njegova „analiza upućuje na zaključak da fiskalna konsolidacija u Republici Hrvatskoj nije ostvarila makroekonomske ciljeve kao što su ekonomski rast i smanjenje nezaposlenosti“. Rad je objavljen unutar serije članaka koji su se počeli objavljivati 2006. godine i unutar koje se godišnje objavi petnaestak radova. (http://hrcak.srce.hr/file/275196)

Ranije ove godine, u svibanjskom izdanju, Hrvoje Šimović sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta je objavio rad “Impact of public debt (un)sustainability on fiscal policy effectiveness in Croatia“ u kojem analizira posljedice (ne)održivosti javnog duga na efikasnost fiskalne politike u Hrvatskoj (http://hrcak.srce.hr/file/268685). Njegovi kolege Velibor Mačkić, Petar Sorić i Ivana Lolić obradili su „Konkurentnost, povjerenje potrošača i rezultati izbora“ gdje, između ostalog, na podacima za Europsku uniju propitkuju je li indeks povjerenja potrošača, u usporedbi sa stopom nezaposlenosti i stopom ekonomskog rasta, bolji indikator za mogućnost ponovne pobjede na izborima. (http://hrcak.srce.hr/file/267593)

Napomena: U seriji članaka „Što radi hrvatska znanost“ izdvajamo pojedine neposredno objavljene radove hrvatskih znanstvenika u domaćim i stranim časopisima.